Autor: Mirnes Sokolović
Juli, 2018.
Jedan od najvećih izazova koji se otvara pred profitnim i neprofitnim medijima u BiH jeste mogućnost apliciranja za podršku kod odgovarajućih EU fondova, što bi u budućem periodu moglo biti ključno u obezbjeđivanju nezavisnosti u izvještavanju. Istovremeno, sloboda medija je jedan od najvažnijih kriterija koji će zemlje Zapadnog Balkana morati da ispune u pristupanju Evropskoj uniji, koja kontinuirano insistira na transparentnosti i pluralizmu medija.
Gradeći medijski izraz i njegujući forme koji nisu toliko prisutne u vodećim komercijalnim medijima, neprofitni mediji u BiH već godinama se nalaze u nezavidnoj poziciji, sve od odlaska stranih donatora koji su poticali razvoj neprofitnih medija u 90-ima i početkom 2000-tih. Nakon što je njihova misija zaključena na mjestu mogućnosti finansiranja otvorila sepraznina a nezavisni mediji ostali u bh. čekaonici EU integracija. Otada se mediji kontinuirano nalaze pred imperativom smanjenja redakcija, sužavanja polja djelovanja i uticaja, traženja kompromisa u izvještavanju sa (potencijalnim) finansijerima, često na kraju završavajući i u gašenju. U ime proširenja radne djelatnosti, otvaranja novih tematskih područja i usložnjavanja medijskog izraza, ali prije svega kako bi ojačali kritički potencijal i održali nezavisnost – već je sada jasno – neprofitni mediji u BiH trebaju sistemsku podršku.
U statusu potencijalnog kandidata, BiH još uvijek nema puni pristup fondovima kojim EU potiče slobodu medija, ta podrška se za medije u BiH realizuje na osnovu konkursa koji se periodično objavljuju, a u EU info centar vrši informisanje bosanskohercegovačkih redakcija o tome koji fondovi su im trenutno na raspolaganju i kako da apliciraju za sredstva, također ih i savjetujući u osmišljavanju programa i pronalaženju partnera za projekte. Kako su prenijeli mediji, postoji veliko interesovanje bh. novinara za nove moduse finansiranja, posebice kada su u pitanju mogućnosti njihovog usavršavanja, kreiranja boljih uslova za rad i implementacije nezavisnosti na duže staze.
Osim toga, iz Bosne i Hercegovine moguće je aplicirati i za Nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo kojom se podržavaju izuzetna postignuća novinara-istraživača, te povećati vidljivost kvalitetnog istraživačkog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj. Nagradu je utemeljila Glavna uprava za proširenje Evropske komisije, nakon objavljivanja Strategije širenja Evropske unije u kojoj se, kako su objavili, „prepoznaje izražena potreba da se osigura sloboda izražavanja u medijima i podrži istraživačko novinarstvo u nadgledanju reformskih procesa i održavanju povijesnog zamaha u kretanju ka pridruživanju Evropskoj uniji“. Za ovu nagradu moguće je nominirati istraživačke priče objavljene ili emitirane u medijima bilo koje vrste u Bosni i Hercegovini: u novinama/magazinima, na radiju, televiziji, internet portalima, ili u više medija različitog tipa, a nominirani mogu biti novinari ili grupe novinara.
Dok veći broj programa i jača finansijska pomoć ne postanu dostupni, kako se zemlja bude približavala članstvu, kada će postati dostupni fondovi i profitnim medijima, nadležni u BiH imaju dovoljno vremena da krenu u osmišljavanju obuhvatnog akcijskog plana i zakonskih prijedloga koji će redizajnirati regulative i normativno prilagoditi bh zakonodavstvo, predviđajući i mogućnosti za apliciranje ka EU fondovima za neprofitne medije. Osim komplikovanog ustroja BiH, nadležni će te prijedloge morati raditi i sa sviješću o problemima medija u doba ekonomskih kriza i tehnoloških promjena, otvarajući prostor za sudjelovanje i dogovor svih zainteresiranih aktera o medijskoj politici.
Konkretnije govoreći, EU fondovi često insistiraju na posebnim ciljevima koji se ogledaju u profesionalizaciji novinarskog i autorskog rada u sektoru, širenju informativnog opsega (broja tema) i relevantnosti sadržaja (pozadine informacija) postojećih općih i specijaliziranih neprofitnih medija, a nisu neskloni ni u podršci za osnivanje novih neprofitnih medija. Posebne probleme bi bh. medijima mogla stvoriti obaveza da prijavljeni projekti moraju biti sufinansirani tokom provedbe. Nešto specifičniji preduvjeti su, međutim, odnose se na uslov da projekti moraju biti od šireg značaja za zajednicu i da se uklapaju u okvir EU strategija, a postoje i posebni konkursi u kojima je opći cilj socijalno uključivanje ranjivih skupina kroz povećanje njihove vidljivosti i aktivno sudjelovanje u stvaranju medijskog sadržaja. Osim toga, postoji i tendencija u podržavanju transformacije postojećih lokalnih radija u neprofitne komunalne medijske centre i pokretanje novih radija čime se omogućuje i izgradnja mreže lokalnih medijskih servisa i nacionalnih radija zajednica i manjina, kako bi se specijalizirao i decentralizirao medijski sistem i otvorila mogućnost za što veći pluralizam i demokratizaciju javnog mnenja.
Javni konkursi za dodjelu bespovratnih EU sredstava neprofitnim medijima raspisuju nadležna ministarstva svake godine i ukupni grantovi se raspoređuju prema odgovarajućem planu, a prijavljuju se neprofitni proizvođači medijskog sadržaja koji se distribuira putem različitih tehnoloških platformi – štampe, radija, televizije, interneta. Neprofitni proizvođači medijskog sadržaja mogu biti pravne osobe, posvećene zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, naučnih, umjetničkih, kulturnih i drugih komunikacijskih potreba javnosti, registrirane kao udruge, ustanove, neprofitne zadruge, vijeća nacionalnih manjina i druge organizacije koje su upisane kao neprofitni mediji u odgovarajuću knjigu nadležnih agencija. Neprofitni mediji su svi oni koji ne stječu finansijsku dobit, a eventualni višak prihoda mogu koristiti samo za unapređenje i razvoj vlastitog rada na području javne komunikacije.
Nadležni zakonodavci u BIH, ako dotad ne dođe do jačeg ustavnog preustroja zemlje, moraće se opredijeliti za ministarstvo koje će biti nadležno u koordiniranju bh. medija u aplikaciji za EU fondove, s obzirom da naprimjer u Republici Hrvatskoj cijeli proces vrši državno Ministarstvo kulture koje u BiH na tom nivou ne postoji, što se će sigurno otvoriti prostor za političku igru na entitetskim nivoima i pokušaje ovladavanja posljednjim nezavisnim medijima. S obzirom da koordinaciju u podjeli sredstava vrše državne insititucije, praksa raspodjele EU grantova u Republici Hrvatskoj pokazuje da se time otvara mogućnost za nove načine u mešetarenju u okvirima medijskog polja, kao i za vršenje pritisaka na neprofitne medije: tako je naprimjer jedan od hrvatskih ministara nedavno sasvim blokirao proces finansiranja tih medija. Svi zainteresirani akteri u medijskoj politici BiH dobrim prijedlozima već sada bi trebali početi zajednički raditi na predupređenju nepotizma, klijentelizma, nejasnih kriterija, sukob ainteresa ili dodjele sredstava mimo konkursa, što su sve problemi koji su se pojavili u Hrvatskoj.
Nasuprot kontroverzi i ideoloških pritisaka, ostaje na nadležnim da pomognu u ostvarenju programa podrške na način da se ispunjavaju glavni ciljevi samog EU programa, a to su prije svega jačanje kritičkog kapaciteta i društvenog utjecaja neprofitnih medija.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring EU integracija u BiH