Članak je objavljen u novinama Oslobođenje, 06.10.2018.
Inicijativa je najlošije ocijenila oblast demokratije i funkcionisanja države
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH jučer je predstavila izvještaj o ispunjenju decembarskih zahtjeva 2014-2018. Kako je rečeno, to je lista od 78 prioritetnih i konkretnih zahtjeva koji su upućeni nositeljicama i nositeljima vlasti na svim nivoima u mandatnom periodu na izmaku.
Diskriminacija
– Te zahtjeve je postavila Inicijativa za monitoring evropskih integracija i fokusirani su na pitanja funkcionisanja vlasti, vladavine prava, ljudskih prava i sloboda, odnosno na ono što se u pravnoj stečevini EU može svrstati pod poglavlje 23. i 24. Možemo reći da je oko 10 posto zahtjeva ispunjeno, 21 posto je djelomično ispunjeno, a oko 67 posto zahtjeva uopšte nije ispunjeno, kazala je Amina Dizdar iz Inicijative. Njen kolega Rasim Ibrahimagić naglasio je da su četiri godine protekle bez rješavanja ključnih pitanja u oblastima demokratije i funkcionisanja države, vladavine prava te ljudskih prava i zaštite manjina.
– Kada govorimo o oblasti demokratije i funkcionisanja države, ova oblast je na neki način najlošije ocijenjena, s obzirom na to da ni jedan od istaknutih zahtjeva nije ispunjen, više od 70 posto njih je potpuno neispunjeno, dok je djelomično ispunjeno samo 28 posto, istakao je Ibrahimagić. On je napomenuo da u ovu oblast spadaju pitanja poput izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, u slučajevima diskriminacije kao što su predmeti Sejdić i Finci, Zomić, Pilav i drugi.
– Tu su i pitanja izmjene Izbornog zakona BiH, koja bi trebala da uvedu potpunu transparentnost u smislu prihoda i rashoda političkih stranaka, ali i pitanja koja se tiču održavanja lokalnih izbora u gradu Mostaru. U oblasti vladavine prava tu je stanje malo bolje, međutim, i dalje nezadovoljavajuće, s obzirom na to da je tek nešto više od 20 posto zahtjeva ispunjeno, a isto toliko djelomično ispunjeno, dodao je Ibrahimagić. Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra i Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH osvrnuo se na pitanja iz oblasti ljudskih prava, kazavši da je i u ovoj oblasti većina zahtjeva neispunjena. No, predstavio je i nekoliko pomaka koji su zabilježeni. Medijske slobode – Treba istaći izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije, koje su dale veoma adekvatan zakonski okvir za borbu protiv diskriminacije na svim poljima u BiH. Nadalje, imamo izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH, gdje su uvrštene odredbe o zločinu iz mržnje… Nažalost, imamo i niz stvari koje nisu ispunjene i kojima nije posvećena pažnja. To su pitanja medijskih sloboda, napada na novinare i slobodu izražavanja, a imamo i sve češću zabranu slobode okupljanja. Pogotovo se kršenja tog prava na slobodu okupljanja dešavaju kada su u pitanju manjinske grupe kao što su LGBT osobe, rekao je Pandurević. Napadi na novinare i zabrane slobode okupljanja nisu razmatrani, ističu iz SOC-a Dizdar, Pandurević i Ibrahimagić.