Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, neformalna koalicija organizacija civilnog društva, povodom stanja u području prava žena i rodne ravnopravnosti, podsjetila je da su žene u BiH izložene višestrukoj diskriminaciji.
Nejednakost, zanemarenost, diskriminacija
Žene su u Bosni i Hercegovini izložene diskriminaciji i u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima, naročito u zapošljavanju i upravljanju javnim preduzećima, pristupu pravu na porodiljsko odsustvo i naknade. Pitanje ostvarivanja prava na porodiljsko odsustvo i ujednačavanje naknada između entiteta te kantona, otežava ionako težak položaj žena na tržištu rada. Naknade se ne mogu smatrati adekvatnima.
Nastavljen je trend otkaza ženama zbog trudnoće i korištenja porodiljskog odsustva, naročito kod privatnih poslodavaca. Pojedini kantoni i dalje uopšte ne isplaćuju porodiljne naknade (Hercegovačko-neretvanski kanton) ili kasne i po nekoliko mjeseci s isplatama (Zeničko-dobojski). Kanton Sarajevo usvojio u junu ove godine izmjene zakona kojim su porodiljne naknade smanjene za 100 KM za zaposlene majke, dok su neznatno podignute naknade za nezaposlene majke.
Zabrinjava politička poruka kantonalnih vlasti zaposlenim ženama da je bolje da sjede kući i rađaju djecu, a da zaposlene žene ne trebaju rađati ili trebaju napustiti posao.
Zanimljiv primjer diskriminacije jeste i pitanje finansiranja ženskog sporta. Imamo saznanja da je npr. Ministarstvo za kulturu i sport FBiH u 2012. godini potrošilo više od 95 posto svojih sredstava na muške sportske klubove, zanemarujući da podstiče ženski sport. Slična situacija je i u Republici Srpskoj.
Nasilje nad ženama i sigurne kuće
Zabrinjava visok procent nasilja nad ženama. Istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova iz prošle godine, ukazuje da je čak 47,2 posto žena doživjelo neki oblik nasilja u toku svog života nakon 15. godine.
Istovremeno, prema podacima iz istog istraživanja, samo se 5,5 posto žena, koje su preživjele nasilje, obraćalo za pomoć i podršku institucijama. Kazne za djela nasilja nad ženama, naročito nasilja u porodici, i dalje su izrazito blage. Izricale su se uslovne i novčane kazne, a kazne zatvora samo u rijetkim slučajevima. Nedostaje usaglašena metodologija prikupljanja detaljnih podataka o slučajevima nasilja nad ženama, naročito u slučajevima femicida, nasilja u porodici te drugih oblika nasilja u prodici. Nedostaje statistika o nasilju u porodici iz Brčko distrikta. Nedostatak ovih podataka ograničavajući je faktor kod izrade efikasnih, targetiranih zakona i politika u borbi protiv nasilja nad ženama.
Žene žrtve nasilja izložene su dodatnoj viktimizaciji, a nasilje za rezultat ima kršenje i drugih prava žena kao što su pravo na rad, brigu o djeci, stanovanje i pristup pravdi. Ne treba zaboraviti da je nasilje nad ženama dijelom uzrok i posljedica ženskog siromaštva i socijalne isključenosti.
Novi zakoni u zaštiti od nasilja u porodici preciziraju pravo žrtava na smještaj u sigurne kuće te preciziraju obavezu finansiranja ovog smještaja, ali je finansiranje ovog smještaja značajno otežano zbog neredovnog i nedovoljnog finansiranja od strane javnih budžeta. Tako je, na primjer, u budžetu FBiH za 2014. godinu predviđeno oko 140.000 KM za finansiranje smještaja, što ni približno nije dovoljno za funkcioniranje šest sigurnih kuća u ovom entitetu koje osiguravaju pristup žrtvama najrazličitijim pravima, npr. pravnu pomoć, psihosocijalnu pomoć, ekonomsko osnaživanje.
Šta je potrebno uraditi?
S ciljem poboljšanja prava žena i rodne ravnopravnosti u BiH, iz Inicijative je potcrtano je da je potrebno urediti pitanja prava na porodiljsko i porodiljskih naknada, koje treba tretirati u okviru socijalnog osiguranja, a ne kao mjeru socijalne zaštite, kako je to trenutno riješeno.
Potrebno je i osigurati adekvatno i kontinuirano finansiranje sigurnih kuća za smještaj žrtava nasilja u porodici, kroz budžete entiteta i kantona, te uspostaviti sistem za praćenje slučajeva svih oblika nasilja nad ženama na cijeloj teritoriji BiH.
Stav Inicijative je i da je hitno potrebno provođenje zakonskih i drugih mjera kako bi se povećalo zapošljavanje žena, a je nužna mjera harmoniziranja privatnog i javnog djelovanja žena (roditeljsko pravo, pristupačni vrtići, produženi boravak za djecu školske dobi).
Pravni okvir za potrebne mjere
Inicijativa podsjeća na pravni okvir ovih mjera. BiH je, naime, u septembru prošle godine usvojila Gender akcioni plan za period do 2017. godine. Izborni zakon je konačno usaglašen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i sada sadrži kvotu od 40 posto manje zastupljenog spola na izbornim listama. Doneseni su novi entitetski Zakoni o zaštiti od nasilja u porodici, a u pripremi su, ili su donesene, strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. BiH je pristupila provođenju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1325 – Žene, mir i sigurnost, kroz izradu novog, drugog po redu Akcionog plana za implementaciju ovog UN dokumenta za period 2014-2017. Bosna i Hercegovina je također ratificirala sve važnije međunarodne dokumente iz oblasti ljudskih prava žena, uključujući i Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Ove simboličke promjene u legislative, nažalost, nisu popraćene napretkom u stvarnom životu žena u našoj zemlji.