Autor: Mirnes Sokolović
Početkom godine Vijeće ministara BiH usvojilo je Strateški plan ruralnog razvoja, što je otvorilo mogućnost da poljoprivredni proizvođači, putem projekata, pristupe IPA fondovima Evropske unije u vrijednosti od 90 milijuna eura, koji su dostupni za naredne tri godine. Osim toga, Strateški plan će omogućiti da se poljoprivreda i razvoj ruralnih područja u BiH postepeno usklade sa praksama i procedurama Evropske unije.
Strateški plan je donesen u posljednji momenat da se osigura pristup fondu za prvu godinu u vrijednosti 30 miliona eura bespovratnih sredstava koja će biti iskorištena isključivo za ruralni razvoj. U slučaju da ova strategija nije usvojena, poljoprivreda bi u naredne tri godine gubila 30 miliona eura za poljoprivredu na godišnjem nivou. Odgađanje u donošenju ovog plana uzrokovano je komplikovanošću ustavnog ustroja BiH, budući da je RS zahtijevala da se usvajanje strategije realizira na entitetskom nivou, s obzirom da razvojna pitanja spadaju u entitetsku nadležnosti. Nakon angažovanja i EU predstavnika u BiH, Vlada RS posljednjeg radnog dana prošle godine dala je pozitivno mišljenje na ovu strategiju, a državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa naglasio je da ovaj plan poštuje nadležnosti entiteta, kao i da su u njegovoj izradi ravnopravno sudjelovali predstavnici entitetskih vlada, čiji su zahtjevi maksimalno uvaženi.
Strategija je urađena na osnovu početnih dokumenata donesenih u oba entiteta i u Brčko Distriktu, koji su sadržavali ciljeve, prioritete i planove i jednog i drugog entiteta, Brčko Distrikta, kao i kantona. Strateški plan ruralnog razvoja sadrži detaljnu analizu postojeće situacije, ali i predviđa načine modernizacije bh. poljoprivrede u uslovima sve veće konkurencije
Sredstva IPA fondova trebala bi odigrati posebnu ulogu u oporavku bh. poljopriovrede koja se našla u nezavidnom položaju nakon potpisivanja trgovinskih sporazuma sa Evropskom unijom, zemljama CEFTA-e, Rusijom i Turskom, čime je BiH gotovo u cijelosti otvorila svoje tržište. S obzirom da su u svim pomenutim zemljama ulaganja u poljoprivredu čak deset puta veća nego u BiH, rast konkurencije su direktno osjetili poljoprivredni proizvođači. Dodatni udarac na njihovo poslovanje je uticaj zakona o akcizama na poljoprivrednu proizvodnju, što vlasti pokušavaju amortizovati definisanjem iznosa regresiranog goriva po hektaru.
Poseban problem predstavlja zastarjela infrastruktura, mehanizacija i oprema zbog malih budžetskih izdvajanja i ograničenog pristupa kreditima, kao i malog broja investicija, što je također dalo doprinos u dovođenju poljoprivrednika u težak položaj.
U posljednjim godinama ranjivost bh. poljoprivrede pokazala se pogotovo u izostanku razvijenog sistem skladištenja i hladnjača, tako da su se na udaru našli posebno malinari, primorani da u uslovima krize na tržištu malina prodaju svoje proizvode po nepovoljnim cijenama. Dodatne probleme stvorila je i suša, kada se pokazao kobnim nedostatak sistema navodnjavanja, s obzirom da bi povećanje površina obuhvaćenih sistemom navodnjavanja ublažilo posljedice suša. To su, između ostalog, problemi koji planiraju riješiti IPA sredstvima, a nešto sredstava trebalo bi ostati za općenito poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima BiH. Među ključnim mjerama predviđenim strategijom našla su se ulaganja u moderne štalske objekte, skladišta, mehanizaciju i sisteme navodnjavanja.
Prema Strategiji, podršku iz evropskih fondova dobit će i javne usluge, poput laboratorija i inspekcijskih službi, školovanje i usavršavanje poljoprivrednih proizvođača, razvoj savjetodavnih službi, veterinarstva i fitosanitarne komponente, a planirano je jačanje u organizaciji i međusobnom povezivanju poljoprivrednih proizvođača, kupaca i prerađivača, uvođenje certificiranih međunarodnih standarda kvalitete, kao i povećanje marketinških vještina poljoprivrednika.
Osim toga, predviđeno je i da donošenje ove strategije odigra ulogu u zaustavljanju iseljavanja stanovništva i zadržavanju mladih ljudi na selima, što bi trebalo potaknuti osiguravanjem obrazovanja, socijalnog osiguranja poljoprivrednika, kao i podizanjem nivoa kvalitete života u ruralnim područjima.
Strateški plan se odnosi na period 2018.-2021. ali je usklađen je s politikama Evropske unije, odnosno njihovim programskim periodom koji završava 2020, s tim što određena sredstva i planirane aktivnosti moći završiti i u 2021. godini, kada će nastupiti novi paket zajedničke poljoprivredne politike EU. Postojanje cjelodržavnih strategija jeste ključni preduslov koje zemlja treba ispuniti za mogućnost korištenja finansijske pomoći u okviru IPA-e II. Ova oblast nije bila obuhvaćena I programskim okvirom (2014-2017) zbog izostanka ispunjavanja preduslova od strane zemlje korisnice, prije svega zbog nepostojanja Strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine.
Sredstva iz IPA fondova programiraće se na godišnjem nivou i posredstvom provedbenih partnera usmjeravati ka korisnicima, to jest prema poljoprivrednim proizvođačima, poljoprivredno-prehrambenim subjektima, ruralnim zajednicama, kao i institucijama koje će graditi te kapacitete. IPA sredstva će također koristiti svim akterima u što boljem pripremljenosti za naredne faze približavanja EU, u kojoj će se otvarati finansijskoj podršci u okviru IPARD fondova, za koju je neophodno ispuniti složene uslove za uspostavljanje IPARD sistema i akreditovanje od strane Evropske komisije za upravljanje fondovima EU.
Nakon donošenja Strategije za ruralni razvoj nakon čega su stavljena velika sredstva na raspolaganje poljoprivrednicima, sada su na potezu nadležna entitetska ministarstva koja u saradnji sa kantonalnim ministarstvima trebaju organizovati obuke kako bi poljoprivredni proizvođači znali aplicirati na ponuđene projekte. Dosada je neupućenost korisnika u procedure aplikacije, kada su u pitanju drugi sektori, predstavljala najveće probleme i umnogome smanjivale obim sredstava koja su u tim fondovima ostajali neiskorišteni.