Autor: Alem Sinanović, Vesta Tuzla
Struktuirani dijalog o pravosuđu i dodatnim pitanjima o vladavini prava u Bosni i Hercegovini je novouspostavljeni mehanizam Evropske komisije i uveden je sa ciljem da se unaprijede struktuirani odnosi vladavine prava s državama potencijalnim kandidatima za članstvo.
Struktuirani dijalog je pokrenuo komesar Fuele, a prvi sastanak Struktuiranog dijaloga EU i BiH o pravosuđu održan je 6. i 7. juna 2011. godine u Banjaluci. Dosada je održano sedam Struktuiranih dijaloga, a zadnji je održan u Sarajevu 13. i 14. maja 2014. godine.
Zašto je važan za Bosnu i Hercegovinu?!
Struktuirani dijalog pomaže Bosni i Hercegovini da uspostavi nezavisni, efikasni, nepristrasni i odgovorni sistem pravosuđa na području cijele zemlje a u korist svih njenih građana. Uveden je sa ciljem da se podrži reforma pravosuđa i zemlja približi EU. Dijalog daje kontekst za razgovore o svim reformama neophodnim za ostvarenje napretka na polju usaglašavanja pravosuđa BiH sa pravnim tekovinama i odgovarajućim standardima EU.
Dijalog može dati rezultate samo ako su prijedlozi i odluke doneseni na odgovoran način. Predstavlja najpogodniji forum za kanalisanje bojazni i razgovor o predloženim promjenama, utvrđivanje problema i nedostataka i postizanje rješenja. Dijalog se bavi obezbjeđivanjem nezavisnosti, stručnosti i odgovornosti pravosudnog sektora kroz jačanje pravosudnih institucija na svim nivoima. Riječ je o tehničkom radu koji počiva na ideji da je depolitizovanje debate o pravdi jedini mogući način da se obezbijedi trajna nezavisnost pravosuđa. U okviru dijaloga održavaju se Plenarni sastanci koji su otvoreni su učešće relevantnih stručnjaka iz prakse i tijela na visokom nivou. Na kraju svake plenarne sjednice, Evropska komisija daje skup tehničkih preporuka. Ove proporuke direktno proističu iz stavova i zaključaka koje je već usaglasilo 27 država članica EU u toku pripreme sastanka, kao i iz rezultata razgovora na plenarim radnim sjednicama.
Proces pridruživanja pokazao je značaj sektora pravosuđa i, šire, svih pitanja koja se tiču vladavine prava, plenarane sjednice u okviru struktuiranog dijaloga otvorene su za visokorangirane učesnike za razliku od drugih tehničkih sastanaka koji se organizuju u kontekstu procesa stabilizacije i pridruživanja. Relevantne sagovornike u dijalogu određuju domaće vlasti na sistematičan način.
Plenarne sjednice u okviru sturktuiranog dijaloga zakazuju se u prosjeku dva puta godišnje. Delegacija EU i Ured specijalnog predstavnika EU u Sarajevu kontinuirano rade na ovom pitanju tako što prikupljanju relevantne informacije i prate primjenu preporuka Komisije. U ovom kontekstu, održavaju se periodični sastanci sa svim institucijama, organima vlasti i lokalnim upravama na koje se preporuke direktno odnose, kao i relevantnim međunarodnim organizacijama i predstavnicima civilnog društva.
Pitanja koja se tiču vladavine prava i pravosuđa naročito, nalaze se u činjenici monitoringa i praćenja situacije, a koje rezultira usvajanjem godišnjeg Izvještaja o napretku zemlje. U osnovi Struktuiranog dijaloga odvijaju se konsultacije sa organizacijama civilnog društva i u našoj zemlji i u Briselu, a cilj je da glas civilnog društva sigurno dopre do donosilaca odluka u EU.
Struktuirani dijalog proširen na druga pitanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini
Imajući u vidu najnovije zaključke o Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo u Luksemburgu 14. aprila 2014. godine, o podršci proširenom programu EU i angažmanu u pogledu BiH, odlučilo se na proširenje Struktuiranog dijaloga o pravosuđu na druga pitanja vladavine prava, a koji uključuje nove prioritete zajednički utvrđene sa predstavnicima nadležnih domaćih vlasti i civilnog društva, među kojima su borba protiv korupcije, borba protiv diskriminacije, sprečavanje sukoba interesa, mjere za jačanje integriteta, odgovornosti u radu i efikasnosti policije u okviru postojećeg zakonskog okvira.
Europska komisija je već u preporukama sa sedmog plenarnog sastanka Struktuiranog dijaloga između EU i Bosne i Hercegovine, a po pitanju revizije Zakona o zabrani diskriminacije, jačanja preventivnih mjera i daljnjeg prikupljanja i razmjene relevantnih informacija i statističkih podataka, pozdravila inicijativu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) da se osnuje neformalna radna grupa sa zadatkom da izradi prijedlog procesnih izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije iz 2009. godine, kao i da očekuje od MLJPI da razmotri unošenje značajnijih izmjena i dopuna kako bi se ovaj zakon uskladio sa acquis-em EU, naročito u pogledu invalidnosti i starosti kao osnova za diskriminaciju, kao i unošenje definicije seksualne orijentacije i rodnog identiteta u skladu sa međunarodno dogovorenom terminologijom. Nadalje Europska komisija očekuje da se odredbe Zakona o zabrani diskriminacije na odgovarajući način odraze na radno pravo i zakone o visokom obrazovanju na državnom i entitetskom nivou.
Nažalost, u najnovijem Izvještaju o napretku BiH za 2014. godinu, naveden je niz problema u funkcionisanju institucija u zemlji i nepoštivanja zakona i zakonskih odredbi. Europska komisija je ocijenila da je napravljen mali napredak u oblasti reforme pravosudnog sistema, ističući da Struktuirani dijalog u pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa u reformi pravosuđa i treba biti proširena na sva pitanja vladavine prava. Zakonski i institucionalni okvir za nadgledanje poštivanja ljudskih prava je dobar, stoji u Izvještaju, a glavni elementi međunarodnih zakona o ljudskim pravima su inkorporirani u pravni sistem. Europska komisija ponovo u svom Izvještaju ističe da se mora osigurati efektna prevencija i istraga slučajeva govora mržnje, nasilja i diskriminacije posebno prema LGBT osobama, a što u ovom slučaju dijalog može uveliko pomoći, posebno sada kada je proširen na druga pitanja vladavine prava koja obuhvataju i borbu protiv diskirimancije.
Potrebno je da bh. politički lideri iskažu veću volju i zainteresovanost da se napokon pronađu rješenja za pitanja koja su pokrenuta u Struktuiranom dijalogu, uvaže preporuke Europske komisije i da se napokon počne raditi u interesu građana i građanki Bosne i Hercegovine.