Pisao: Rasim Ibrahimagić
Uspostavljanje Privremenog odbora
Bosna i Hercegovina je u junu 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Primarni cilj sporazuma je formalno pridruživanje države Evropskoj uniji u određenom tranzicijskom periodu (6 do 10 godina), tokom kojeg država potpisnica Sporazuma postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo pravnoj stečevini Evropske unije, uspostavlja zonu slobodne trgovine sa Evropskom unijom itd. Sporazum državi potpisnici potvrđuje status potencijalne kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, a stupa na snagu nakon ratificiranja u državi potpisnici, Evropskom parlamentu i u državama članicama Evropske unije. Proces potvrđivanja ili ratifikacije Sporazuma obično traje oko dvije i po godine.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, do 2011. godine sve države članice Evropske unije su ratificirale ovaj sporazum. Međutim, Vijeće Evropske unije još uvijek nije donijelo odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u prvom redu zbog neriješenih političkih pitanja poput neuspjeha države da izvrši presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“. Do završetka procesa ratifikacije, odnosno stupanja na snagu, na snazi je Privremeni sporazum. To znači da Bosna i Hercegovina i dalje učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja, te da je potencijalna kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali umjesto Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na snazi je, još od jula 2008. godine Privremeni sporazum.
Ovaj Privremeni sporazum je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njime se najvećim dijelom reguliraju pitanja trgovine i transporta između Evropske unije i države potpisnice Sporazuma, a odnosi uređeni Privremenim sporazumom ostaju na snazi sve do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Tekst Privremenog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije sadrži 58 članova i podijeljen je na četiri glave, a osim toga sadrži i šest protokola i šest aneksa. Aneksima i protokolima preciziraju se obaveze u pogledu trgovine pojedinim vrstama proizvoda, detaljno se reguliraju obaveze Bosne i Hercegovine u pogledu državne pomoći, zaštite prava intelektualnog vlasništva, uzajamne administrativne pomoći u vezi s carinskim pitanjima i rješavanjem sporova. Na osnovu Privremenog sporazuma, uspostavljena je institucionalna struktura za nadziranje njegove primjene i provođenja, a nju čine Privremeni odbor i pet pododbora.
Način funkcionisanja Privremenog odbora
Privremeni odbor ima ovlaštenja da donosi odluke u okviru Privremenog sporazuma, a donesene odluke su obavezujuće za obje strane potpisnice, koje su dužne preduzeti mjere neophodne za provođenje donesenih odluka. Privremeni odbor može formulirati preporuke koje smatra poželjnim u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva i koje nisu smetnja primjeni sporazuma. Sam sastav Privremenog odbora čine predstavnici Evropske unije sa jedne strane i predstavnik Bosne i Hercegovine s druge strane. U slučaju spora koji se odnosi na primjenu ili tumačenje Sporazuma, svaka strana može Privremenom odboru uputiti taj spor, a Odbor može riješiti spor obavezujućom odlukom.
U periodima od 12 mjeseci Privremenim odborom naizmjenično predsjedava predstavnik Evropske komisije i predstavnik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Prvi period predsjedavanja počeo je na dan održavanja prvog sastanka Privremenog odbora u novembru 2008. godine i završio se 31. decembra iste godine. Redovni jednogodišnji sastanci koje saziva predsjedavajući Privremenog odbora se održavaju u Briselu ili Sarajevu, a posebni sastanci mogu biti sazvani međusobnim dogovorom, na zahtjev bilo koje strane.
Sastanci Privremenog odbora nisu javni, osim ako nije drugačije dogovoreno među stranama potpisnicama Privremenog sporazuma. Međutim, Privremeni odbor može pozvati lica koja nisu članovi da prisustvuju sastancima s ciljem dobivanja informacija o određenim temama.
Osnivanje pododbora za određena pitanja
Privremeni odbor može osnivati pododbore za određena pitanja, koji će raditi pod nadzorom Privremenog odbora i podnositi mu izvještaj nakon svakog sastanka. Ovi pododbori ne mogu donositi odluke, ali mogu davati preporuke Privremenom odboru. Pododbore čine predstavnici obje strane, kako Evropske unije, tako i Bosne i Hercegovine, a predsjedavanje se vrši naizmjenično. Privremeni odbor može odlučiti o ukidanju bilo kojeg pododbora, promijeniti njegov opis poslova ili uspostaviti nove pododbore, kako bi mu pomogli u izvršavanju njegovih zadataka.
Pododbori se sastaju redovno jednom godišnje, kada to zahtijevaju prilike. Slično kao i na sastancima Privremenog odbora, ni sastanci pododbora nisu javni, ali ukoliko su obje strane saglasne pododbori mogu na svoje sastanke pozvati stručnjake koji će dati posebne informacije koje se traže. Na sastancima pododbora se raspravlja o pitanjima u skladu s priloženom multidisciplinarnom strukturom pododbora. U svim relevantnim oblastima ocjenjuju se provođenje Privremenog sporazuma, priprema za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i napredak u pogledu usklađivanja, primjene i provedbe zakonodavstva. Osim toga, pododbori preispituju i sve probleme do kojih može doći u njihovim relevantnim sektorima i predlažu moguće mjere koje je potrebno preduzeti.
U oktobru 2008. godine, pored Privremenog odbora, uspostavljeno je ukupno pet pododbora i to: Pododbor za trgovinu, industriju, carine i poreze, Pododbor za poljoprivredu, sigurnost hrane i ribarstvo, Pododbor za unutrašnje tržište i konkurenciju, Pododbor za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, Pododbor za transport, okoliš, energiju i regionalni razvoj.
Transformacija Privremenog odbora
Posljednji sastanak Privremenog odbora je održan u septembru 2014. godine u Sarajevu, što je do sada bio sedmi sastanak ovog tipa. Učesnici sastanka su razgovorali o političkim i ekonomskim dešavanjima u BiH, vladavini prava, usklađivanju zakonodavstva sa acquis-em, te monitoringu mehanizma vizne liberalizacije, ali i trgovinskim pitanjima. Održavanjem sastanka Privremenog odbora počeo je ujedno i sedmi ciklus sastanaka privremenih pododbora za praćenje provođenja Privremenog sporazuma.
Nakon završetka procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Privremeni odbor i pododbori trebaju da prerastu u institucionalnu strukturu za praćenje provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (Odbor za stabilizaciju i pridruživanje i pododbori), a trebat će uspostaviti još dva pododbora, i to: Pododbor za pravosuđe i unutrašnje poslove i Pododbor za inovacije, tehnološki razvoj i socijalnu politiku. Također, u tom procesu bit će potrebno uspostavljanje Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.