Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Böll.
Uporedo dok Europska komisija kreira svoj godišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini na putu europskih integracija, 30 bh. organizacija civilnog društva kreira svoj Alternativni izvještaj, a koji se također odnosi na analizu europskog puta naše države.
Nakon što je predstavljen ovogodišnji izvještaj Europske komisije, koji se odnosi na period od oktobra 2015. godine do septembra 2016. godine, Inicijativa za monitoring europskih integracija BIH, koja kreira Alternativni izvještaj, napravila je i komparativnu analizu ova dva izvještaja.
Kako stoji u njihovom saopćenju, cilj ove komparativne analize jeste da utvrdi podudarnosti i razilaženja ova dva izvještaja, te da se ustanovi u kojoj mjeri je Europska komisija u svojim zaključcima i preporukama uzela u obzir nalaze i preporuke organizacija civilnog društva, predstavljene u Alternativnom izvještaju.
Ovo je već četvrti po redu Alternativni izvještaj, u kojem je predstavljen pregled napretka BiH u ispunjavanju političkih kriterija za pristupanje Europskoj Uniji u 2016. godini, te unutar njega možete pronaći sveobuhvatnu analizu organizacija civilnog društva, koja se odnose na poglavlja: Demokratija i funkcionisanje države, Vladavina prava i korupcija, Ljudska prava i zaštita prava manjina, Mediji i sloboda izražavanja, Tranzicijska pravda i Odabrane teme: Ekonomsko-socijalna pitanja.
Veoma je zanimljivo pogledati razmimoilaženja mišljenja civilnog društva i Europske komisije, posebno kada je riječ o najzanimljivijim temama u našoj državi, te tako već u uvodu komparacije dva izvještaja stoji da se “i dalje pokazuje nespremnost EK da eksplicitno ukaže na aktere odgovorne za nezakonito i/ili nedemokratsko ponašanje, kao i tendencija da se ne upušta u komentarisanje brojnih izrazito problematičnih dešavanja, koja su imala destabilizirajući efekat na prilike u BiH, poput održavanja referenduma i “kontramitinga” vlasti u RS”.
Nadalje se navodi da je zabrinjavajuće što se na taj način i dalje šalje poruka akterima u BiH da su ovakvi postupci prihvatljivi i da se formalni napredak u ispunjavanju uslova, čak i onda kada do njihovog ispunjavanja zapravo i nije došlo, može ostvariti na uštrb kvaliteta demokratskih procesa i dobre uprave.
Sve to, ali mnogo više možete i sami pronaći u Alternativnom izvještaju o europskom putu Bosne i Hercegovine, koji je još jedna veoma važna spona između zadatka bh. političara i civilnog društva koje ih je izabralo.