Januar, 2019
Autor: Harun Išerić
Bosna i Hercegovina je jedina država Zapadnog Balkana o čijem izvještaju Evropske komisije za 2018. godinu Evropski parlament još uvijek nije usvojio rezoluciju. Svi su izgledi da to neće ni biti učenjeno u dogledno vrijeme.
Nacrt izvještaja za BiH je upućen Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta u julu 2018. godine, na čiji tekst je dostavljeno 190 amandmana. Nacrt je usvojen na sjednici Odbora 06. decembra 2018. godine. Međutim, on neće biti poslat Evropskom parlamentu na usvajanje po zahtjevu izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Christian Dan Preda. Naime, Dan Preda je zahtijevao od predsjednika Odbora da se rezolucija ne šalje Evropskom parlamentu “sve do onog trenutka kada bude formiran Zajednički parlamentarni odbor za stabilizaciju i proširenje od strane vlasti u Bosni i Hercegovini”. Ovdje treba također spomenuti da pored toga što delegacija BiH opstrutira rad Zajedničkog parlamentarnog odobra već tri godine, više of šest mjeseci BiH nema šefa njene misije u Briselu.
Rezolucija o izvještaju Evropske komisije kao pravni akt Evropskog parlamenta
Rezolucija Evropskog parlament predstavlja neobavezujući akt koji upućuje na političku želju i mišljenje Evropskog parlamenta za djelovanjem i njegovim pravcem u određenom području. Postupak usvajanja rezolucije o izvještaju Evropske komisije je slijedeći: izvjestilac Evropskog parlamenta, kojeg imenuje Odbor za vanjske poslove, izrađuje nacrt izvještaja o izvještaju Evropske komisije. Nacrt izvještaja se upućuje Odboru za vanjske poslove, čiji članovi potom ulažu amandmane. Članovi Odbora glasaju o Nacrtu izvještaju i amandmanima. Nakon što izvještaj biva usvojen, dostavlja se Evropskom parlamentu koji o njemu raspravlja i na plenarnoj sjednici donosi rezoluciju o izvještaju Evropske komisije za datu državu. Izvjestilac je odgovoran za predstavljanje nacrta izvještaja Evropskom parlamentu u ime odbora.
O čemu govori nova rezolucija Evropskog parlamenta o BiH?
U Izvještaju se spominje nekoliko tema od interesa za Evropski parlament. U nastavku ću predstaviti samo neke od njih.
Na početku se ističe da deklarirani evropski put BiH mora biti usklađen sa djelima – dosljednom provedbom reformi. S obzirom da to nije bio slučaj, zaključak je da BiH nije postigla znatan napredak na evropskom putu.
BiH se poziva da pravovremeno odgovori na dodatna pitanja Evropske komisije. Komisija je dodatna pitanja dostavila u junu 2018. godine, te je navela da očekuje da će odgovori na dodatna pitanja biti dostavljeni u roku od tri mjeseca (u augustu 2018. godine). Šest mjeseci poslije, BiH još uvijek nije dostavila odgovore.
Istaknuto je žaljenje što nije došlo do promjene izbornog zakonodavstva BiH. S tim u vezi navedena je samo odluka Ustavnog suda BiH donesena po zahtjevu Bože Ljubića. Međutim, treba imati na umu postojanje i starijih odluka Ustavnog suda o neustavnosti drugih odredbi Izbornog zakona BiH, kao što je npr. Odluka o neustavnosti odredbi izbornog zakona o popunjavanju mjesta u Gradskom vijeću grada Mostara (predmet U-9/09; Rješenjem od 18. januara 2012. godine takve odredbe su stavljene van snage), a čija se implementacija još čeka.
U Izvještaju se osuđuje činjenica da delegati iz BiH još uvijek nisu u stanju da se dogovore o Poslovniku Zajedničkog parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koje se zbog toga nije sastalo tri godine, te se žali zbog neuspjeha da se sarađuje sa Evropskim parlamentom. Odbor nikada nije usvojio svoj Poslovnik zbog sporenja o odredbama o načinu donošenja odluka odnosno glasanju. Naime, članovi Odbora koji dolaze ispred bh. zakonodavca, a prvenstveno oni iz RS, su insistirali da se uvede princip entitetskog glasanja. Tako su parlamentarci države potencijalnoga kandidata za članstvo u EU pokušali nametnuti svoja pravila glasovanja. Ovdje treba podsjetiti da nije Europska unija ta koja se želi pridružiti Bosni i Hercegovini, nego obrnuto: Bosna i Hercegovina s puno razloga želi biti članica Europske unije (Tonino Picula, 31. januar 2018.). Delegacija Evropskog parlamenta je pak ponudila kompromisno rješenje i to da donošenje odluka bude tako da se traži 2/3 većina glasova u obje delegacije. Međutim, ni to nije bilo dovoljno za članove državne delegacije iz RS-a.
U Izvještaju se poziva BiH da usvoji državne strategije za određene oblasti (energija, zapošljavanje i javno finansijsko upravljanje) i posebno nacionalni program usklađivanja prava sa acquiem. U augustu 2018. godine Vijeće ministara je usvojilo Okvirnu energetsku strategiju do 2035. godine. Ured za reviziju institucija BiH u dokumentu „Upravljanje strategijama na nivou BiH“ navodi strategiju zapošljavanja kao primjer strategije koja se planira iz godine u godinu, a da još nije izrađena niti usvojena. Zbog njenog neusvajanja procjenjuje se da je iz IPA fondova propušteno do sada između 20 i 30 miliona eura.
U pogledu ljudskih prava, u Izvještaju se poziva BiH da donese državne strategije za ljudska prava i nediskriminaciju, izmjene i dopune Zakona o ombudsmenu i uklanjanje odredbe o smrtnoj kazni iz ustava entiteta. Ukazano je na slučajeve diskriminacije na temelju vjere i incidente povezane sa vjerskim objektima. Srednjoročni program rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice 2016-2018. je predviđao donošenje strategije za ljudska prava i borbu protiv diskriminacije. Također, Godišnji program Vijeća ministara za 2017. je predviđao usvajanje strategije za ljudska prava i osnovne slobode i strategiju za borbu protiv diskirminacije. Prema informacijama dostupnim na web stranici Parlamentarne skupštine, Prijedlog zakona o izmjenanama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kojeg je Vijeće ministare utvrdilo 05. septembra 2017. godine, je u proceduri. Ustav Republike Srpske i dalje propisuje mogućnost izricanja smrtne kazne. U 2009. godini Republika Srpska je bezuspješno pokušala promijeniti Ustav i između ostalog izbrisati takvu odredbu. U 2018. godinu, intenzivirale su se najave iz tog entiteta o donošenju novog ustava, koji ne bi sadržavao odredbu o smrtnoj kazni.
U Izvještaju se izražava žaljenje zbog činjenice da BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zbog nesprovođenje presuda u predmetima: Sejdić i Finici, Zornić, Pilav i Šlaku (predmet koji se gotovo nikako ne spominje u bh. javnosti). Jasno se navodi da je operacionalizacija principa konstitutivnosti naroda „u očitoj suprotnosti s vrijednostima EU“ te da se očekuje napredak po ovim pitanjima ubrzo nakon izbora. Potrebno je podsjetiti da je presuda u predmetu Sejdić i Finci donesena 22. decembra 2009. godine, u predmetu Zornić 15. jula 2014. godine, u predmetu Šlaku 26. maja 2016. godine, a u predmetu Pilav 09. juna 2016. godine. Rad Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje presude u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH je bio bezuspješan, te je ona prestala sa radom u 2012. godini. Ministarstvo pravde BiH je 30. novembra 2016. godine uputilo Vijeću ministara Nacrt akcionog plana za implementaciju presuda Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, kojeg Vijeće ministara nije još usvojilo.
U Izvještaju se izražava žaljenje zbog nepostojanja napretka u rješavanju problema „dvije škole pod jednim krovom“. Treba napomenuti da je Vrhovni sud FBiH problem „dvije škole pod jednim krovom“ proglasio za suprotnim Zakonom o zabrani diskriminacije BiH presudom od 29. augusta 2014. godine. BiH je pozvana na učinkovitiju provedbu pravnih propisa o ravnopravnosti muškaraca i žena, napredak u poštivanju prava osoba sa invaliditetom, prava LGBT osoba i zaštitom manjima i ranjivih skupa, posebno Roma. U Rozom izvještaju za 2018. godinu se navodi da su LGBT osobe konstituirali posebno ranjivu skupinu u 2017. godini; da su govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBT osobama još prisutni u bh. društvu; te da najviše zabrinjava ograničenje slobode okupljanja LGBT osoba, o čemu se izjasnio i Ustavni sud BiH po apelacijama za zaštitu ljudskih prava.
Posebna pažnja je posvećena medijima i sigurnosti novinara. Između ostalog, BiH je pozvana da donese zakon kojim će osigurati transparentnost vlasništva nad medijima. U novembru 2016. godine, Parlamentarna skupština BiH je donijela zaključak kojim je obavezala Vijeće ministara da u roku od 120 dana dostavi Priјеdlоg zаkоnа о trаnspаrеntnоsti vlаsništvа i оgrаničаvаnju kоncеntrаciје vlаsništvа nаd mеdiјimа. Prijedlog zakona još se nije našao ni na dnevnom redu Vijeća ministara.
U Izvještaju se ponovo poziva na donošenje strateškog okvira za saradnju sa civilnim društvom na svim nivoima vlasti. U novembru 2017. godine Vijeće ministara BiH je potpisalo Sporazum o saradnji sa nevladinim organizacijama u BiH. U Sporazumu Vijeće ministara je preuzelo obavezu izrade Strategije stvaranja podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, koja se još ne nadzire.
Korupcija je zauzela bitno mjesto u Izvještaju. Ističe se neusklađenost između iskazane političke volje za suzbijanjem korupcije i nedostatak konkretnih rezultata. Vlasti su pozvane da poboljšaju okvir za borbu protiv korupcije i usklade ga sa evropskim standardima, potom da usklade postojeće akcijske planove te poboljšaju provedbu postojećih strategija i saradnju tijela za sprečavanje korupcije sa državnom Agencijom za borbu protiv korupcije. Na snazi je trenutno Strategija za borbu protiv korupcije 2015-2019. U decembru 2017. godine, Transparency International u BiH je objavio Drugi izvještaj o monitoringu provođenja Strategije. Transparency International je naveo da su do tada provedene samo 42 od ukupno 133 aktivnosti propisane Strategijom. Istovremeno, tijela za sprečavanje korupcije nemaju osigurane adekvatne administrativne, finansijske i institucionalne resurse.
U Izvještaju se poziva na donošenje zakona o sukobu interesa koji je u skladu sa međunarodnim i evropskim standarima. Od oktobra 2017. godine u parlamentarnoj proceduri je Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Donošenje ovog zakona je podržala međunarodna zajednica vjerujući da je „ postojeći sistem za sprečavanje sukoba interesa neadekvatan, a takav je i stav Grupe država Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), Evropske unije i OSCE-a”. Zakon o finansiraju političkih partija iz maja 2016. godine još uvijek nije usklađen sa preporukama GRECO-a.
U Izvještaju se BiH poziva na brzu izmjenu strategije za ratne zločine. Revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina za period 2018-2023. godina je izrađena u maju 2018. godine, te je bila predložena za tačnu dnevnog reda sjednice Vijeća ministara već u julu. Međutim, tada je skinuta sa dnevnog reda i nikada nije vraćena. Prema prema riječima ministra pravde BiH ona još uvijek nije usvojena jer neki njeni dijelovi „ne zadovoljavaju određene političke procjene i stavove“. OSCE Misija je pozvala Vijeće ministara da što prije usvoji Revidiranu strategiju, te da će ona osigurati kontinuiranu borbu protiv nekažnjivosti i postizanje pravde za žrtve ratnih zločina
Kao najviši prioritet vlasti je označeno donošenje izmjena Zakona o krivičnom postupku i Zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji, kako bi se njihove odredbe o posebnim istražnim radnjama i imunitetu svjedoka uskladile sa odlukama Ustavnog suda BiH. Parlament BiH je u septembru 2018. godine usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku čime je izvršena odluka Ustavnog suda. U parlamentarnoj proceduri se od maja 2018. godine se nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
Istaknuta je potreba za koordinacijom različitih razina vlasti u odgovoru na veći broj migranata u BiH. Ovaj stav se naslanja na mišljenje OSCE Misije u BiH da su „relevantni akteri u BiH nedovoljno koordinirani i nedovoljno pripremljeni da odgovore na trenutnu situaciju u vezi sa migrantima i izbjeglicama u zemlji”.
Zaključak
S obzirom da je Izvještaj podnesen tokom ljeta 2018. godine, neke od stvari koje se zahtijevaju od BiH su već urađene, kako je to u ovom tekstu istaknuto i posljedično je potrebno njih izbrisati iz Izvještaja prije usvajanja rezolucije u Evropskom parlamentu.
Određena skupina zahtjeva prema BiH se tiče obaveza koje kao takve postoje zbog odluka njenih institucija (prvenstveno sudskih i/li ustavnosudskih) ili su proizvod međunarodnih obaveza koje je preuzela država BiH.
Upozorenje koje je dao izvjestilac Dan Preda bh. vlasti moraju krajnje ozbiljno shvatiti. Novoizabrani zastupnici u Parlamentarnoj skupštini zajedno sa postojećim članovima Zajedničke komisije za evropske integracije iz Doma naroda imaju obavezu da prihvate jedan od dva ponuđena načina donošenja odluka u Zajedničkom parlamentarnom odboru – prostom većinom ili 2/3 većinom. Svako dalje odugovlačenje, šteti ugledu BiH u Evropskom parlamentu i narušava njen kredibilitet u očima Evropske unije. Zbog toga i javljaju glasovi iz Evropskog parlamenta koji se pitaju šta će biti kada na dnevni red dođu značajniji reforme, kada se sistemski blokira rad jednog standardnog tijela. Što više, neuspostavljanjem Zajedničkog parlamentarnog odbora BiH nastavlja da krši svoju međunarodnu obavezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ponovo pokazuje da nije u stanju da izvršava jednu par exellence funkciju države a to je ispunjenje dobrovoljno preuzetih međunarodnih obaveza.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.