Mart, 2019
Autor: Mirnes Sokolović
Jedan od zadataka institucija u okviru reforme zdravstva jeste i formiranje regist(a)ra za rak (Cancer registry), baze podataka koja će omogućiti prikupljanje tačnih i relevantnih podataka o ovom oboljenju u BiH, kao i otvoriti put pristupanju Europskoj mreži registara raka (ENCR), koju je 1990. godine osnovala Evropska komisija. Osim podataka koji naučnicima pomažu u razumijevanju porijekla, trenutne situacije i mogućnostima liječenja osoba oboljelih od raka, formiranjem registra za rak u BiH otvorila bi se prilika da ovdašnji stručnjaci sudjeluju u edukacijskim događajima ENCR-a, dobiju mogućnost zajedničke aplikacije za EU projekte i pristup podacima iz evropskih registara raka koji će olakšati saradnju na naučnim studijama, što bi umnogome ojačalo kapacitete onkologije na lokalnoj razini. Formiranje registra za rak, kao veliki javni zdravstveni izazov, zahtijevat će, međutim, zajednički koordinirani i održivi angažman medicinske zajednice, istraživača, zakonodavaca, studenata medicine i institucija.
Godine 2012. u direkciji Europske komisije (DG SANTE i DG JRC) ozvaničena je suradnja kojom su se unaprijedile aktivnosti vezane za ENCR, utirući put prema daljnjoj koordinaciji i usklađivanju podataka o raku u cijeloj Europi. Potpora je također osigurala funkcioniranje sekretarijata ENCR-a koji je smješten u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije, a insistiralo se na administrativnom umrežavanje ENCR- a koje je imalo za cilj poboljšati kvalitetu, usporedivost i dostupnost podataka o incidenci raka, što je stvorilo osnovu za praćenje učestalosti i smrtnosti od raka u Europskoj uniji. To je i osiguralo i redovnost informacija o prisutnosti kanceroznih oboljenja u Europi, promovišući upotrebu registara za rak u kontroli bolesti, planiranju zdravstva i istraživanju.
Konferencija na 4. SAMED-u, kongresu studenata medicine održanom u Sarajevu početkom ovog mjeseca, bila je posvećena mogućnosti ubrzavanja izrade registra za rak u BiH, imajući u vidu izazove složene političke organizacije u BIH. Osim predstavnika Kliničkog centra i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i slovenačkog, hrvatskog i makedonskog Registra za rak, učešće na ovom okruglom stolu uzeo je i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigermark koji je potcrtao važnost izrade ovog registra u okviru reforme zdravstva koja je bitan korak na putu EU integracija Bosne i Hercegovine. Generalni pokrovitelj konferencije bila je organizacija European Cancer League (ECL) iz Brisela, čiji predstavnik je na konferenciji izrazio spremnost da ta organizacija akterima u BiH približi EU projekte u domenu registara za rak i uopšte onkologije, kao i koordinira saradnju sa registrima za rak u drugim evropskim zemljama.
Na okruglom stolu je konstatirano da se u BiH na entitetskim (RS) i nekim kantonalnim razinama prijavljuju i prikupljaju podaci o incidenci i smrtnosti od raka, Klinički centar u Sarajevu također ima vlastiti registar za rak, međutim, usvajanjem metodologije ENCR-a i sistemskim prikupljanjem i ispitivanjem podataka u okviru Registra za rak i prijavljivanjem tih podataka za BiH u Europskom informacijskom sistemu za rak (European Cancer Information System), bit će ozvaničeni i dostupni relevantni i cjeloviti podaci za BiH, što bi moglo pozitivno utjecati i na kreatore politike da planiraju i na svim razinama upravljanja pruže učinkovite programe kontrole raka. Ključno pitanje glede registra za rak u BiH, kako su zaključili učesnici okruglog stola, odnosi se na to ko je odgovoran za prikupljanje, analizu i distribuciju podataka o raku, s obzirom na specifičnost uređenja BiH.
U zaključcima ovog okruglog stola predloženo je da se na svim razinama vlasti u BiH, počevši od kantonalnog nivoa, u narednih 6 mjeseci osnuju radna tijela, sastavljena od stručnjaka i predstavnika vlasti, koja će definisati i promovirati načela i ciljeve registra za rak u BiH. Također, zadatak tih radnih tijela bit će i iznalaženja najboljeg načina u poštovanju i institucionalne organizacije BiH i načela registra za rak, budući da je u ENCR-u moguće i mnogostruko članstvo registara za rak sa različitih nižih nivoa vlasti ili regija. Osim toga, radna tijela trebala bi i dati smjernice za dugoročni razvoj i održavanje registara za rak glede definiranja potrebnog osoblja, opreme, uredskog prostora, finansiranja i pravnih aspekata. Posebno je istaknuto da je u interesu svih registara za rak u BiH što brže članstvo i u Europskoj mreži registara raka (ENCR) i u Međunarodnom udruženju registara raka (IACR), što će omogućiti da podaci o kanceroznim oboljenjima iz BiH budu prisutni u svjetski najrelevantnijim naučnim bazama podataka.
Također, preporučeno je da BiH u potpunosti koristi institucionalnu podršku i raspoloživa sredstva Europske unije namijenjena za uspostavu registara za raka, što je bio slučaj sa Makedonijom koja je u finalnoj fazi izrade registra za rak, a postoji mogućnost i da vladine agencije u BiH uključe u ovaj proces odgovarajuće međunarodne organizacije, kao što je Svjetska banka ili IAEA, kako bi se osigurala dodatna sredstva. Uz to, postoji mogućnost da akteri iz BiH sudjeluju u odgovarajućim obukama za registraciju raka koje organizuje ENCR, a konačnim formiranje registara za rak u BIH i članstvom u ENCR-u ovdašnji stručnjaci moći će predlagati kandidate za evropski registar, kao i predstavnike ENCR-a, a tijekom izbora mogu biti i sami birani u Upravni odbor ENCR-a.
Uključenje stručnjaka u institucije EU koje se bave podacima vezanim za kancerozna oboljenja, osim što će otvoriti mogućnost plasmana podataka iz BiH i pristup europskim studijama i bazama podataka, onkologiji u BiH definitivno će otvoriti nove puteve kada je u pitanju verziranost u najsavremenije metode liječenja ove bolesti čija se ekspanzija očekuje u narednim decenijama.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.