Tekst objavljen na interview.ba, maj 2019. LINK
Bosna i Hercegovina se još jednom našla na začelju liste, a ovog puta se radi o Paketu proširenja Evropske unije. Predstavnici Evropske komisije zadali su bh. vlastima 14 zadataka koje moraju ispuniti kako bi se otvorili pregovori za pristupanje EU. Predstavnik Inicijative za monitoring evropskih integracija Rasim Ibrahimagić za Interview.ba govorio je o, između ostalog, bitnosti rješenja problema u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH za evropski put, preklapanju između svih nivoa vlasti u BiH te je uporedio bh. vlasti sa drugim zemljama koje su dio ovog Paketa.
INTERVIEW.BA: Kako komentarišete sadržaj Mišljenja EK i koje bi mogle biti glavne prepreke na bh. putu prema Evropskoj uniji?
IBRAHIMAGIĆ: Svih 14 ključnih prioriteta koje je istakla Evropska komisija u svom Mišljenju o aplikaciji BiH za članstvo u EU su prepreke. Nažalost, ni naše vlasti, ali ni EU, nisu uradili dovoljno da se stvore preduslovi koji bi omogućili savladavanje ovih prepreka. Čak se i u samom Mišljenju navodi da se Evropskom vijeću preporučuje da to Mišljenje razmatra tek nakon što se formira vlast na svim nivoima u BiH. S druge strane, nije urađeno dovoljno na uspostavljanju i jačanju demokratskih institucija koje bi mogle pristupiti rješavanju ključnih prioriteta. Komisija traži ukidanje veta u administrativnim tijelima, što trenutno imamo u samom mehanizmu koordinacije, zatim osiguranje pravne sigurnosti putem ujednačavanja sudske prakse širom BiH, a nemamo nikakvu vrhovnu sudsku instancu, već naprotiv četiri odvojena pravosudna sistema itd. Ovo su pitanja kojima se EU godinama bavila u BiH s polovično ostvarenim rezultatima i koji se sada vraćaju kao bumerang.
INTERVIEW.BA: Jedna od stavki EK je neophodnost funkcionisanja sudstva, te jačanje borbe protiv korupcije. Jucer smo svjedočili protestima ispred Visokog sudskog i tužilackog vijeća BiH, na kojem su tražene njihove ostavke. S obzirom na to, koliko vremena bi moglo potrajati stvaranje jednog drugačijeg pravosudnog sistema u nasoj zemlji?
IBRAHIMAGIĆ: VSTV se zapravo dva puta pominje u ovih 14 ključnih prioriteta. Prvi put kroz jačanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavni nivo, gdje Evropska komisija traži nezavisnost pravosuđa, uključujući i VSTV-a. Drugi put se VSTV pominje u oblasti vladavine prava, gdje se traži usvajanje novog zakonodavstva o VSTV-u i Sudu BiH koje bi bilo u skladu sa evropskim standardima. Tempo kojim se trenutno odvijaju procesi u BiH nam ne može garantovati da će se o ovim pitanjima otvoriti bilo kakva ozbiljna rasprava u ovom mandatnom periodu. Polazišne tačke političkih partija po pitanju reforme pravosuđa i VSTV-a su nažalost veoma daleko, a ako tome dodamo i moguće ekstenzivno tumačenje kojim se jednim od prioriteta Komisije traži ustavno normiranje pravosuđa i VSTV-a, onda tek možemo pretpostaviti da će ovo pitnje čekati neki novi saziv Parlamentarne skupštine BiH.
INTERVIEW.BA: Zanimljiva je stavka i u kojem se traži da se obrati posebna pažnja na nizak kvaliteta obrazovanja i nedovoljnu orijentaciju na potrebe tržišta rada. Čini se da je ovo jedan od glavnih problema, čije rješenje se ne nazire uskoro?
IBRAHIMAGIĆ: Analitički izvještaj koji prati Mišljenje Evropske komisije je zapravo jedan sveobuhvatan dokument i analizira stanje u svim oblastima od značaja za evropske integracije, uključujući političke kriterije, ekonomske, ali i spremnost BiH da usvoji evropsku pravnu stečevinu u svim tzv. pregovaračkim poglavljima. Obrazovanje je samo jedna od tih stavki, pa tako Analitički izvještaj u dijelu koji se odnosi na poglavlje 26 – obrazovanje i kulturu, jasno određuje da BiH mora imati strategiju za usmjereno obrazovanje i obuku koja će adresirati potrebe tržišta rada. Ovdje je problem što EU želi imati državne strategije u različitim oblastima, što se često osporava od određenih političkih struktura, tvrdeći da je to uzurpiranje ustavnih nadležnosti entiteta ili kantona.
INTERVIEW.BA: Preklapanja između različitih nivoa vlasti također su jedan od problema na koje je ukazala EK. Pokazalo se da ovo nije problem samo na državnom nivou, već bi problem bio i na evropskom putu. Da li su bh. lideri pokazali spremnost da bi se ovaj problem mogao uskoro riješiti?
IBRAHIMAGIĆ: Nadovezujući se na prethodno pitanje, političkim strukturama u BiH mora biti jasno da nadložnosti na različitim nivoima ne smiju biti prepreka državi u pristupanju Evropskoj uniji. Tu se i sama Evropska komisija jasno odredila zahtijevajući ustavnu klauzulu koja će omogućiti državnim vlastima da privremeno preuzmu nadležnosti nižeg nivoa vlasti ukoliko postoji opasnost da se neko EU pravo ne uvažava ili krši na tom nižem nivou. Ovaj zahtjev Komisije se naravno referira na period kada BiH pristupi Uniji, ali treba biti svjestan da je jedan takav mehanizam potreban i u ovoj pretpristupnoj i pristupnoj fazi. S tim u vezi, Komisija je kao prioritet navela i ukidanje prava veta u svim administrativnim tijelima i ova dva zahtjeva su zapravo na neki način komplementarni. Ako bi ovo dvoje naše vlasti riješile na početku, neki drugi istaknuti ključni prioriteti bi svakako bili rasterećeni različitih blokada.
INTERVIEW.BA: Kako ocjenjujete izvještaje za druge zemlje i da li je primjetan napredak u njima, u poredjenju sa BiH?
IBRAHIMAGIĆ: Neki brzi presjek stanja nameće zaključak da je Sjeverna Makedonija ostvarila najveći napredak. Druge zemlje su ostvarile djelimičan napredak, što uključuje Albaniju, Srbiju i Crnu Goru, s tim da i prema tim zemljama postoje određene zamjerke. Kosovo i BiH takoreći tapkaju u mjestu, a s obzirom da je ovim paketom o proširenju obuhvaćena i Turska, moramo reći da se za nju ocjenjuje da se udaljava od Evropske unije. Dakle, u poređenju sa BiH, ako izuzmemo Tursku koja sama odbacuje svoju EU perspektivu, Bosna i Hercegovina možda jedino bolje stoji od Kosova, a i to možda samo zbog političkog momenta, jer Kosovo otežava regionalne odnose zbog uvedenih carina na uvoz robe iz Srbije i BiH. Da nije ovih carina, teško bi bilo ocijeniti koja zemlja je na začelju.