April, 2020.
Autor: Minel Abaz
(Ovaj tekst predstavlja prvi od ukupno dva teksta na temu obrazovanja i EU integracija.)
Ukoliko na Google-u upišete “Na današnji dan” i pored toga dodate “29. maj”, vidjećete mnogo stvari koje su se desile u historiji baš na taj dan. Kako treba proći određeni dio vremena da bi neki događaj postao i oficijelno historija, tako jedna stvar još uvijek nije zapisana u kategoriji Na današnji dan, a desila se – ukoliko se ne sjećate ili ste zaboravili – prošle godine! 29. maja/svibnja 2019. godine na 16 strana objavljeno je Mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj Uniji i Analitičkom izvještaju na 180 stranica, koji predstavlja detaljnu analizu na kojoj je zasnovano Mišljenje Komisije.
Državi Bosni I Hercegovini tj. svim nivoima vlasti i službenicima koji su odgovarali na pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo je trebalo “14 mjeseci da odgovori na prva 3242 pitanja i 8 mjeseci da odgovori na 655 pitanja.“ (Mišljenje, str. 2) No i pored mehanizma koordinacije, skoro dvije godine te 3897 pitanja/odgovora, vlasti nisu dostavile odgovore na 22 pitanja: “jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 iz politike obrazovanja.” (Mišljenje, str. 2)
Pa nas stoga ne treba iznenaditi što na jedanaestoj (11) stranici Mišljenja Komisije stoji da je: “Kvalitet obrazovanja (je) neadekvatan. Potrošnja na istraživanja i razvoj je niska. Kvalitet fizičkog kapitala u zemlji je narušen hroničnim pomanjkanjem ulaganja i neefikasnom realizacijom.“
Dalje se kaže da je: “Raširena (je) korupcija i svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što izravno utiče na svakodnevni život građana, posebno u oblastima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki.” (Mišljenje, str. 8)
Savršeno se ovo poklapa sa otkrićima Fonda Otvoreno Društvo iz Sofije objavljenim krajem novembra/studenog 2019. u kojima se ističe: Što je nivo korupcije u državi veći, to su niži rezultati u indeksu medijske pismenosti. Što je veće nepovjerenje u znanstvenike u nekoj zemlji, niži su rezultati u indeksu medijske pismenosti.
Bosna i Hercegovina se prema ovom Indeksu nalazi u najlošijem, petom klasteru, te od ukupno 35 država zauzima 32. mjesto. Ispod nas su samo još Albanija, Turska i Sjeverna Makedonija.
Kako se navodi u Analitičkom izvještaju, čak I “nivo ljudskog kapitala u Bosni i Hercegovini sputavaju loši ishodi obrazovanja” (str. 76). Nivo ljudskog indeksa mjeri Svjetska Banka, i po dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina se nalazi negdje između svjetskog (0.57) i evropskog (0.70) prosjeka.
Podatke također možete vidjeti na slikama ispod (slika 1 i slika 2);
(slika 1, izvor: https://www.worldbank.org/en/publication/human-capital)
(slika 2, izvor: https://www.worldbank.org/en/publication/human-capital)
Loši ishodi obrazovanja, koji sputavaju nivo ljudskog kapitala, potvrđeni su i u decembru 2019. godine, kada su objavljeni rezultati međunarodnog istraživanja PISA 2018. Bosna i Hercegovina se našla na 62. mjestu (od 79 zemalja svijeta), što je pokazalo da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, a ova nepismenost je najizraženija u matematici.[1]
Stoga se na više mjesta u Mišljenju ističe kako su posebna pažnja i značajni napori potrebni u području obrazovanje i kulture (str. 12), zatim da “kako bi se srednjoročno mogla nositi s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije, potrebno je da Bosna i Hercegovina posveti posebnu pažnju niskoj kvaliteti obrazovanja i nedovoljnoj usmjerenosti na potrebe tržišta rada” (str. 14), te da je “također (je) neophodno osigurati inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve kako bi se prevazišla praksa „dvije škole pod jednim krovom” i provele odgovarajuće sudske presude.” (str. 8).
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
—
[1] O informacijskoj I medijskoj pismenosti upućujem na tekst Digitalna transformacija društva https://analiziraj.ba/2020/01/24/vajzovic-digitalna-transformacija-drustva/.