Maj, 2020.
Autor: Mirza Krajina
(Ovaj tekst predstavlja prvi od ukupno dva teksta na temu funkcionalnog izbornog sistema.)
U cilju izbora vlasti direktnom, demokratskom voljom građana, potrebno je problematizirati nekoliko postojećih, a malo pominjanih posljedica važećeg Izbornog zakona. U javnom životu najčešće su pominjane izmjene etnodeterminrane političke prirode i o njima neće biti riječi u nastavku teksta.
Ovaj članak kao posvećen je suštinskim nedostacima, koji su neinteresantni političarima u našoj demokratskoj državi, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora[1].
Evropska unija od 2000. godine u poglavlju V, člancima 39 i 40 Povelje o temeljnim pravima, kao pravima svih svojih građana navodi kandidiranje i izbore u Evropski parlament ili parlament u zemlji članici. Svakom građanin Unije garantirano je i pravo glasa i kandiature na lokalnim izborima u državi članici u kojoj trajno boravi pod istim uvjetima kao i državljani te države. Bosna i Hercegovina kao država kandidatkinja za članstvo u EU, također se opredjelila za djelovanje u okvirima temeljnih načela i prava EU. Izvještaj Evropske komisije za BiH navodi probleme koji se javljaju kao posljedica neprovođenja presuda koje ukazuju na neke od nedostataka izbornog processa. Međutim pored ovih, postoje i suštinski (pa i tehnički) problemi Izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, koji nisu navedeni u Izvještaju, a zaslužuju posebnu pozornost, jer su protivni EU načelima. Izvještaj navodi da je “ukupan broj registriranih glasača 2018. godine bio je 3.352.93”.
Demokratski izbori su po definiciji postupak kojim birači svoje povjerenje za upravljanje državom, na mandatni period, daju preferiranim političkim partijama ili kandidatima. Znači za izbore su nam potrebni: demokratska država, birači i kandidati.
Ko su birači? U pravilu birači su svi upisani u Birački spisak. Osobe upisane u birački spisak su punoljetne, državljani BiH, koji su rezidenti, privremeno u odsustvu ili dijaspora. Ova konstatacija na prvu ne odaje naročitu zabrinutosti sve dok se ne postave slijedeća pitanja:
Koliko su ažurni birački spiskovi?
Razlozi za usklađivanje sa EU standardima postoje jer je Bosnu i Hercegovinu od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika, prema podacima zvanične Ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH.[2] Ukoliko ti državljani nisu birsani sa Biračkih spiskova (a uglavnom nisu), na osnovu podataka o ukupnom broju može se izračunati da zapravo nova dijaspora iz perioda ‘13.-‘19. čini gotovo 15% domicijelnog biračkog spiska. Vjerovatno se mali broj osoba iz BiH u potrazi za boljim životom se zamarao domaćom birokracijom radi brisanja sa biračkog spiska. To za posljedicu ima dodatno neažurne biračke spiskove, pa će se na njima pored umrlih lica naći i nerezidenti.
Broj stanovnika koji je napustio/ostao u BiH 2013-2019 (popis 2013 i zvanična statistika)
Sva neslaganje između biračkih spiskova i stvarne situacije ostavljaju prostor za manipulaciju, a za primjer ne treba dalje od Općine Centar Sarajevo, koja prema zvaničnoj stranici broji 54.091[3] stanovnika i 59.547 birača[4]. To znači da se 5456 osoba više nalazi u Biračkom spisku nego što ima ukupno stanovnika, u koje se ubrajaju i maloljetne osobe bez prava glasa. Za cijelu BiH manipuliše se podacima iz različitih godina, zbog čega može doći do određenih grešaka, ali razlike nisu zanemarive, da bismo ih pripisali greškama. Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije na općim izborima 2018. 3.355.429 osoba se nalazilo u biračkom spisku. Prije značajnije emigracije, 2013. popisano je 2.753.698 punoljetnih osoba u BiH. Odnosno 601.731 osoba više se nalazi u biračkom spisku, u odnosu na ukupan broj popisanih.[5] To sigurno predstavlja ozbiljan problem, obzirom da se u periodu od 2013-2018 desio i značajniji odliv stanovnika, uz najmanje 17.500 odricanja od bh. državljanstva.[6]
Ukoliko na grafiku predstavimo podatke možemo najbolje vidjeti, da je broj punoljetnih popisanih 2013. manji nego broj lica u centralnom biračkom spisku 2018. iako bi zbog demografskih razloga trebalo biti obratno. Matematika uz lako dostupne činjenice kaže da je najmanje 619.231 ime na centralnom biračkom spisku u BiH sporno, a po različitim osnovama (nerezidenti, odrekli se državljana, umrli[7]).
Zbog velike neažurnosti spiskova, podatke o izlaznosti na izborima treba uzimati sa rezervom, odnosno realna izlaznost rezidenata u BiH na prethodnim izborima iznosila bi 65.82% i veća od zvanične koja je 54.19%.
Ovakavi propusti izbornog sistema pokazuju da je nefunkcionalan i da zaslužuje promjene. Veliki broj nevažećih glasova, nejednako distribuiranih, koji na određenim biračkim mjestima u Općini Centar Sarajevo, u urbanoj sredini glavnog grada prelaze 12% ukupnog broja glasaova samo je jedna od činjenica koja ide u prilog neophodnosti podizanja standarda izbornog sistema i usklađivanjem istog sa EU normama.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
—
[1] http://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_hrv.pdf
[2] https://www.slobodnaevropa.org/a/odlasci-iz-bih/30142260.html
[3] http://centar.ba/stranica/opcina-centar
[4] https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/136/0/0
[5] http://www.statistika.ba/?show=12&id=49800#link6
[6] https://mondo.ba/Info/Politika/a676957/Bh.-drzavljanstva-se-odrekla-71.321-osoba.html
[7] https://www.cazin.net/vijesti/u-bih-i-mrtvi-na-spisku-nosila-sam-smrtni-list-muza-da-pokazem-birackom-odboru