Maj, 2020.
Autorica: Selma Mašić
Čest broj saobraćajnih nesreća, od kojih veliki udio završava smrtnim ishodom, najviše govori o lošoj sigurnosti na bh cestama kao jednom od pokazatelja loše sprovedene transportne politike. Prema podacima iz 2018. godine, broj nesreća sa smrtnim ishodom u Bosni i Hercegovini na milion stanovnika iznosio je 157. U Europskoj Uniji taj broj iznosi 49- što je trostruko manje nego u Bosni i Hercegovini. Kada je riječ o saobraćajnim nesrećama na prostoru Bosne i Hercegovine, kako navodi Europska komisija u svom izvještaju, veliki problem predstavlja i činjenica da BiH ne ostvaruje napredak u uspostavljanju nacionalnog sistema za kontinuirano prikupljanje podataka o saobraćajnim nesrećama. Ovaj sistem bi omogućio bolji uvid u problematiku transportne politike pa bi samim tim utjecao i na bolje djelovanje i na stavranje bolje akcione politike za rješavanje problema.
Za transportnu politiku BiH skrbi više nivoa vlasti, no državni je nivo nadležan za osnove sigurnosti saobraćaja na putevima. Pored ovog, Republika Srpska ima i svoju Agenciju za bezbjednost saobraćaja. Usprkos ovome, BiH nema cjelodržavnu strategiju ili akcioni plan sigurnosti drumskog saobraćaja. Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, kao i provedbeni propisi, regulišu sigurnost drumskog transporta. Ono što je pohvalno jeste kontinuirano usklađivanje propisa sa acquis-em EU. Nažalost, usklađivanje zakona i propisa ne znači i njihovu stvarnu i kvalitetnu implementaciju na sigurnosnu politiku u saobraćaju. Nedovoljno razvijen bh transport je evidentan. Na nedovoljno razvijen transport u BiH utječe više faktora, ali na sigurnost (ili nesigurnost) na cestama najviše utječu sljedeći faktori:
- ratne štete velikih razmjera koje nisu adekvatno sanirane te predstavljaju prijetnju za sigurnost
- neadekvatno održavanje infrastrukture
- velike poplave iz 2014. godine koje su pokrenule brojna klizišta, ali i odrone u neposrednoj blizini cesta. Ne tako intenzivne poplave 2019. godine također su produbile probleme izazvane poplavama iz 2014. godine.
Europska komisija u izvještaju o Bosni i Hercegovini navodi da nepostojanje jedinstvenog ili usklađenog pravnog i regulatornog okvira, te nedovoljno administrativnih kapaciteta, kao i loše provedbe i koordinacije, loše saradnje između raznih nivoa vlasti i kašnjenje u osiguravanju ugovorenog vanjskog finansiranja usporavaju procese regulisanja navedenih problema.
Nastojanje poboljšanja transportne politike i sigurnosti na cestama je vidljivo. Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini utvrđuje principe međusobnih odnosa i ponašanja učesnika i drugih subjekata u saobraćaju, osnovne uslove koje moraju zadovoljiti putevi u svrhu sigurnosti saobraćaja, također se utvrđuju zakonske obaveze i dužnosti u slučaju saobraćajne nezgode. Zakon reguliše i norme osposobljavanja kandidata za vozača, uslove stjecanja prava za upravljanje motornim vozilima, polaganje vozačkih ispita, uslove za uređaje i opremu vozila, težinu i dimenzije i rad profesionalnih organizacija u BiH. Pomenuti zakon nalaže i provjeru i kontrolu tehničke ispravnosti vozila, također ovo pravilo nalaže i Pravilnik o tehničkim pregledima vozila. Isti zakon je djelimično usklađen sa acquis-em EU, ali pored toga, problem je što je njihova implementacija u entitetima, Brčko distriktu i kantonima neefikasna.
Zakon o radnom vremenu, obaveznom odmoru mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prevozu BiH je u skladu sa Europskim sporazumom o radu posade u vozilima koja obavljaju međunarodni drumski transport. Usklađenost i implementiranje ovog zakona je važno, jer regulisana socijalna pitanja u oblastima drumskog prevoza znače manje prijetnje po druge učesnike u saobraćaju, ali i manje prijetnje za sigurnost i samih mobilnih radnika. Također, ograničenja maksimalne težine i dimenzija drumskih vozila, te njihovo maksimalno osovinsko opterećenje je u skladu sa acquis-em EU i ova ograničenja su na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kako ističe Europska komisija u svom izvještaju o Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina treba ozbiljnije pratiti provedbe međunarodnih pravila i propisa o bezbijednosti na cestama kao i društvenih i tehničkih pravila, posebno onih koji se odnose na prenosnu opremu pod pritiskom. Pored ove, Bosna i Hercegovina mora regulisati i provjeru ispravnosti vozila na cesti. Prijetnja po sigurnost na cesti proizilazi i iz činjenice da na državnom nivou ne postoji zakon o prevozu opasnih roba ni drumskim, ni željezničkim, a ni unutrašnjim plovnim putevima. Neki propisi, nedovoljno usklađeni sa acquis-em EU, postoje na nivou entiteta, Brčko distrikta, te pojedinih kantona. U svrhu poboljšavanja nivoa sigurnosti na cestama, Bosna i Hercegovina mora osnažiti svoje administrativne kapacitete, obratiti pažnju na izradu konkretnijih (ili generalno konkretnih) akcionih planova i pokrenuti kampanje za podizanje svijesti kod učesnika u saobraćaju što bi doprinijelo smanjenju nesreća u saobraćaju. Nužno je i usvajanje zakona o prevozu opasnih roba.
Za podizanje sigurnosti na bh cestama i smanjenje saobraćajnih udesa i nesreća (posebno onih sa smrtnim ishodom), veliku ulogu će igrati kampanje koje država mora sprovesti kako bi podigla svijest vozača i ostalih učesnika u saobraćaju (kako sugeriše i Evropska komisija u svome izvještaju o Bosni i Hercegovini). Uspostavljanje adekvatnog sistema za kontinuirano prikupljanje podataka o saobraćajnim nesrećama omogućit će brzu detekciju problema na cesti koji prijeti saobraćajnoj sigurnosti. S tim u vezi, potrebno je hitno reagovanje i rad na saniranju takvih problema. U tekstu je već pomenuto da neadekvatno održavanje infrastrukture također ugrožava sigurnost u saobraćaju. Zakoni moraju biti usklađeni sa acquis-em EU, a pored toga oni moraju biti i kvalitetno implementirani. Nominalno postojanje zakona koji poboljšava sigurnost na cesti, ne znači i postojanje sigurnosti na cesti. Nekada dobra implementacija lošijih zakona može dati veći doprinos nego postojanje boljih zakona sa lošom implementacijom. U ovu svrhu, jako je važna suradnja svih nivoa vlasti kao i proširenje administrativnih kapaciteta. Podaci iz 2018. godine su poražavajući i alarmantni. Zakoni se moraju uskladiti sa acquis-em EU ne samo zbog integracija Bosne i Hercegovine u EU, već prventsveno radi sigurnosti njenih građana. Iz tog razloga, poboljšanje sigurnosne politike na cestama kao prvo ne bi smjelo ići sporo, a kao drugo, ono bi moralo i moglo biti kontinuirano razvijano bez obzira na to koja se vlast u kojem momentu nalazi u BiH jer je sigurnost građana i glasača svakako važna, bez obzira na to da li određena vlast zaista želi ili ne želi pridružiti Bosnu i Hercegovinu u EU. Dakle, za poboljšanje sigurnosne politike na cestama postoji mnogo adekvatnih načina i niti jedan adekvatan izgovor da se ova politika ne implementira do savršenstva.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.