Autor: Samir Beharić
Kada je njemački europarlamentarac Michael Gahler tokom obraćanja u Europskom parlamentu pitao svoje kolegice i kolege da li su spremni uvesti sankcije članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradu Dodiku, odgovori većine europarlamentaraca i europarlamentarki su bili jasni i nedvosmisleni. Gahlerove kolege iz HDZ-a su bili među rijetkim zastupnicima Europskog parlamenta koji su kao problem naveli postojeći izborni zakon, a ne Dodikov separatizam. “Problem u Bosni i Hercegovini ima ime. Zove se Milorad Dodik”, izričit je bio Gahler, inače član kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), najbrojnije političke grupacije u Europskom parlamentu koja broji 177 zastupnika iz svih zemalja članica Europske unije, te kojoj pripada i HDZ.
Tokom iste diskusije održane 23. novembra, kao ubjedljivo najglasniji kritizeri Dodikovog secesionizma iskazali su se zastupnici Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), kao i europarlamentarci iz reda Zelenih (Greens/EFA). Među njima su se posebno istakla dva imena: Dietmar Köster iz Njemačke i Tineke Strik iz Holandije. Tokom svojih obraćanja u Europskom parlamentu, Köster i Strik su pozvali na oštre sankcije Dodiku i njegovim pomagačima. Međutim, to nije bio prvi put da ovo dvoje zastupnika Europskog parlamenta zagovaraju uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.
Samo 10 dana ranije, Dietmar Köster i Tineke Strik su kao predstavnici svojih političkih grupacija boravili u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Tokom spomenute posjete, sastali su se sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom, članovima Centralne izborne komisije, zastupnicima nekoliko političkih stranaka, kao i sa aktivistima i predstavnicima civilnog sektora u Bosni i Hercegovini.
Proaktivna holandska europarlamentarka je na javnoj panel diskusiji u društvu Azre Zornić i Jakoba Fincija naglasila da su sankcije Miloradu Dodiku potrebne kako bi se zaštitla cjelovitost Bosne i Hercegovine, ali i osigurao put za građansko uređenje države. Njen kolega, iskusni socijaldemokrata Köster je konstatovao da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u najtežoj krizi od kraja rata, za šta je optužio Milorada Dodika. “Kako bismo sačuvali suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Europska unija mora uvesti ciljane sankcije usmjerene ka političkom rukovodstvu Republike Srpske”, naglasio je Köster.
Tineke Strik i Dietmar Köster su svojom novembarskom posjetom na svojevrstan način nagovijestili intenziviran angažman zastupnika Europskog parlamenta kad je u pitanju deeskalacija krize u Bosni i Hercegovini i odgovor na potencijalne sigurnosne prijetnje.
Zelena ofanziva
Mjesec dana nakon što su Bosnu i Hercegovinu posjetili Strik i Köster, u Sarajevo je doputovala nova delegacija Zelenih zastupnika Europskog parlamenta. Romeo Franz, predsjedavajući Delegacije Europskog parlamenta za saradnju sa BiH i Kosovom je sredinom decembra boravio u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini zajedno sa svojim kolegom Thomasom Waitzom, dopredsjedavajućim Europske stranke zelenih.
Ovaj njemačko-austrijski tandem je održao niz sastanaka sa članovima Predsjedništva, parlamentarcima, aktivistima, te predstavnicima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Oni s kojima se Franz i Waitz nisu sastali su bili predstavnici iz Republike Srpske, koji su odbili razgovarati sa ovom dvojicom prominentnih europarlamentaraca.
Međutim, Franz i Waitz su putem medija poslali niz poruka upućenih političkom vrhu Republike Srpske, među kojima je i poziv visokom predstavniku Christianu Schmidtu da hitno smijeni Milorada Dodika sa pozicije člana Predsjedništva BiH. U svojim javnim istupima, Waitz je oštro kritikovao politiku “appeasementa” Europske unije, te je naglasio da Europska unija ne smije prihvatiti prijedloge HDZ-a za izmjenom izbornog zakona i uvođenjem “legitimnog predstavljanja”. Ovakav pristup Zelenih je dočekan “na nož” kod HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu, koji već mjesecima u Briselu lobiraju za izmjenu izbornog zakona i nametanje ovog pitanja kao ključnog za održivost Bosne i Hercegovine.
Bez HDZ-ovog potpisa
Upravo su izmjene izbornog zakona bile glavna tema ne samo obraćanja HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu, već i njihove zvanične posjete Bosni i Hercegovini. Početkom januara ove godine, Bosnu i Hercegovinu su posjetili Željana Zovko, Sunčana Glavak, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, zastupnici i zastupnice HDZ-a, koji u Europskom parlamentu djeluju u sklopu EPP-a.
HDZ-ovi europarlamentarci su svoju posjetu započeli u Mostaru, gdje su učestvovali u sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS), a potom su se sastali sa predsjednikom HNS-a i HDZ-a BiH Draganom Čovićem, kao i sa gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem. Posjete su nastavljene u Kiseljaku, Kreševu, te u Sarajevu, gdje se ovo četvero zastupnika sastalo sa šefom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini, Johannom Sattlerom. Indikativna je činjenica da se četveročlana delegacija HDZ-a nije sastala sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iako je izmjena izbornog zakona i način izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bila glavna tema većine sastanaka.
U svojim medijskim istupima, Tomislav Sokol kao glavni problem u Bosni i Hercegovini detektira obespravljenost Hrvata kao konstitutivnog naroda, pri čemu koncept građanske države poredi sa “hegemijom jednog naroda”. Mladi Karlo Ressler je u svojim izjavama otišao najdalje ustvrdivši da “ili će se uvažavati prava sva tri naroda ili neće biti mirna i stabilna BiH koju svi želimo”. Posebno je intrigantno da je ovako rigidan stav HDZ-ovih europarlamentaraca prisutan i u momentima kada Milorad Dodik otvoreno prijeti raspadom Bosne i Hercegovine, a poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvajaju akte koji se mogu protumačiti kao svojevrsna uvertira otcjepljenju ovog bh. entiteta od ostatka države.
Ono što dodatno podgrijava sumnje u iskrene namjere HDZ-a da doprinese smanjenju tenzija i izgradnji tolerantnije atmosfere jeste i činjenica da HDZ-ovi europarlamentarci nisu potpisali niti jedno od četiri otvorena pisma koja za destabilizaciju krive Milorada Dodika. Inače, pisma su upućena rukovodstvu Europske unije u periodu između oktobra 2021. i januara 2022. godine, a potpisana od strane zastupnika Europskog parlamenta koji dolaze iz svih političkih grupacija.
Ruski lutkar
U jednom od takvih pisama, koje je 12. januara potpisalo 30 europarlamentaraca, od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen se traži “pokretanje istrage o ulozi evropskog komesara za proširenje Europske unije, Olivera Varhelyija u pomaganju separatističkim aktivnostima Milorada Dodika”. U ovom pismu iniciranom od strane Katalin Cseh, zastupnice Europskog parlamenta iz Mađarske, se referira na interni dokument koji je potpisao šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler, u kojem stoji da se Oliver Varhelyi otvoreno dogovara s Miloradom Dodikom o raspadu BiH. Potpisnici ovog pisma, među kojima nije bilo HDZ-ovih zastupnika, od političkog vrha Europske unije zahtijevaju internu inspekciju koja će procijeniti da li su Varhelyjeve aktivnosti u skladu s njegovom ulogom komesara za proširenje.
Posljednje u nizu pisama su potpisali zastupnici četiri najveće grupacije u Europskom parlamentu, čime su izrazili potrebu za fundamentalnom promjenom pristupa koji je Europska unija do sada imala u Bosni i Hercegovini. Potpisnici su osudili secesionističku politiku Milorada Dodika, te pozvali Europsku uniju da slijedi primjer SAD-a i uvede sankcije Dodiku ukoliko on ”radikalno ne promijeni kurs”. Potpisnici ovog pisma, među kojima ponovo nema HDZ-ovih europarlamentaraca, su odlični poznavatelji prilika u Bosni i Hercegovini, te su svojim dosadašnjim aktivnostima i javnim istupima pokazali visok nivo odgovornosti za stanje u Bosni i Hercegovini.
Za razliku od HDZ-a, rukovodstvo EPP-a, kojoj i sama HDZ pripada, je jasno osudilo Dodikove secesionističke aktivnosti, blokadu institucija i glorifikaciju ratnih zločina – bez pomena o izmjenama izbornog zakona. Njemački europarlamentarac Michael Gahler, koji i sam djeluje u sklopu EPP-a je otišao i korak dalje, te u jednom od svojih intervjua naglasio da Dodik mora završiti na optuženičkoj klupi, ali da je Vladimir Putin taj koji vuče konce u većoj mjeri nego Aleksandar Vučić. “Kao što sam rekao, lutkar je Putin. Svaka druga procjena bi bila potpuno naivna”, naglasio je Gahler, te time ukazao na prijetnju po opstojnost Bosne i Hercegovine koja vreba ne samo iz Banja Luke ili Beograda, već direktno iz Kremlja.
Proaktivan odnos zastupnika Europskog parlamenta prema situaciji u Bosni i Hercegovini predstavlja tek pola posla u konstruktivnoj promjeni kursa kojim se Europska unija vodila do sada. Nazivanje stvari pravim imenom, napuštanje politike “appeasementa” i konkretne sankcije protiv onih koji ugrožavaju i sabotiraju put Bosne i Hercegovine ka članstvu u Europskoj uniji su preduslov da dosadašnja nastojanja progresivnih zastupnika Europskog parlamenta uopće urode plodom koji će koristiti Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima.
Stavovi izneseni u ovom tekstu, ne odražavaju nužno stavove članica Inicijative za monitoring evropskih integracija, kao ni same Inicijative.