Tekst objavljen na Al Jazeeri Balkans 18.2.2018. godine
Piše: Vedrana Maglajlija
Iako je Bosna i Hercegovina prije nekoliko dana usvojila odgovore na Upitnik Evropske komisije, ova zemlja, jedina u regiji, još nema državni program za usklađivanje zakonodavstva sa onim u EU, dokument koji se zove Program integrisanja u EU, koji bi ujedno bio i instrument praćenja onogo što je vlast uradila po pitanju evropskih integracija.
BiH se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) obavezala da će razviti ovaj program, međutim, uprkos upozorenjima Evropske komisije, Vijeće ministara u ovom mandatu nije imalo nikakve aktivnosti u vezi toga, iako je Direkcija za evropske integracije završila sve tehničke pripreme.
“Program integrisanja je planski dokument koji daje pregled svih aktivnosti u procesu integrisanja, nosioca tih aktivnosti i rokova. U pogledu usklađivanja zakonodavstva u BiH sa onim u EU, programom integrisanja biva isplanirano koja institucija ili više njih u saradnji treba da preuzmu odgovarajući dio pravne stečevine EU i ugrade ga u domaću legislativu, kojom vrstom pravnog akta i u kom roku”, objašnjavaju iz Direkcije za evropske integracije (DEI).
Kako dodaju, u pojedinim državama regije program je izrađen prije odgovaranja na Upitnik Evropske komisije, što je znatno olakšalo ovaj proces.
“Metodološke pripreme za izradu programa integrisanja Direkcija je još ranije završila. Ovakav dokument, međutim, nijedna institucija ne može izraditi samostalno, kao što je bio slučaj i sa odgovaranjem na Upitnik. Obaveze i aktivnosti u procesu integrisanja imaju sve nadležne institucije na svim nivoima, pa je za planiranje potrebno njihovo sadejstvo i konsenzus. Prethodno je potrebno obezbijediti političku saglasnost za pripremu ovakvog dokumenta”, tvrde iz DEI-a.
Isprika za nerad
Inela Hadžimešić koordinatorica Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH kaže da ova zemlja itekako kasni u tom procesu.
“Kada pitate nadležne vlasti zašto ne postoji politička volja da se takav dokument usvoji svi imaju neki izgovor a zapravo pozadina zanemarivanja takvog dokumenta je isprika za nerad. Srbija je davno ovaj program usvojila i pratila njegovu implementaciju što ju je dovelo da je odmakla daleko od BiH.”
Hadžimešić smatra da je program integrisanja jedan od sigurno najbitnijih dokumenta u procesu evropskih integracija, prvenstveno jer bi se na taj način mogao pratiti učinak vlasti, pogotovo izvršne u ispunjavanju obaveza.
Građani bi napredak osjetili kroz usklađivanje zakona sa pravnom stečevinom EU što bi poboljšalo ambijent u poslovnoj zajednici i investicionim projektima, a to je za BiH ključno.
“Pravna sigurnost odlikuje se dakle kroz bolji ekonomski ambijent. BiH je sporadičnim usklađivanjima zakona, kao što je usklađivanje Zakona o zabrani diskriminacije, uspjela da napravi sigurno najbolji okvir za suzbijanje diskriminacije u regiji, tako da možete zamisliti koliko bi generalno plan usklađivanja zakona mogao doprinijeti boljim uslovima života u BiH.”
Privid o kretanju naprijed
Međutim, antievropskim političkim elitama u BiH nije u interesu da se ide naprijed, iako stalno govore o napretku na putu ka EU, tvrdi profesor evropskih integracija i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Mostaru Mile Lasić.
On naglašava da je BiH u velikom zastoju što se tiče eurointegracija te da se vladajuće politike kreću čak i unazad, prema 90-tim godinama.
“Radi se o tome da kada se kreće dalje, onda stiže i pravna država na ove prostore koja može biti katastrofalna po postojeće političke kvazielite, jer bi one morale završiti u ‘outu’. Zbog toga se radi o političkom oklijevanju. Dužan sam reći da je stvoren privid o tobožnjem kretanju naprijed a radi se o zastoju neviđenih razmjera.”
Nermina Kapetanović, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i druga zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentu BiH, kaže da očekuje da će vlasti uskoro započeti ovaj proces nakon usklađivanja odgovora na Upitnik Evropske komisije.
Dodaje da za sada ova komisija u državnom parlamentu nije dobila nikakve upute što se tiče samog Programa integrisanja.
“Mi očekujemo naredne korake, očekujemo vrlo intenzivan rad i napor kako Vijeća ministara BiH i DEI-a, tako i Parlamentarne skupštine. Svi moramo početi djelovati i očekujem žestok angažman kada su u pitanju evropske integracije, kako bi se donijela strategija i zakonodavstvo uskladilo sa onim u EU”, ističe Kapetanović napominjući da su iz Brisela nedavno stigle poruke ohrabrenja.
“Evropski zvaničnici su poručili da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju jednake mogućnosti na putu ka EU, sve je do nas. Ja očekujem da se mobiliziraju sve snage i da se počne raditi”, zaključuje.
Moguće uskraćivanje fondova
Hadžimešić objašnjava da nije potrebno mnogo vremena da se program integrisanja usvoji, budući da već postoji Mehanizam koordinacije.
“I sigurno u nadležnoj instituciji, Direkciji za evropske integracije, postoji volja, ali i znanje da se ovakav dokument donese pred one koji ga trebaju usvojiti ali i provoditi.”
Iz DEI-a tvrde da su napravljene sve stručne i logističke pripreme za izradu programa te da je preduvjet za to politička saglasnost, korištenje tijela u mehanizmu koordinacije za odgovarajuće faze u radu institucija na ovom dokumentu, te korištenje informacionog sistema.
“Kao i u slučaju pripreme doprinosa za odgovore BiH na Upitnik Evropske komisije, i na sadržaju programa integrisanja radili bi službenici institucija u čitavoj BiH. Niko bolje od ministarstava i upravnih organizacija ne može isplanirati redoslijed koraka u njihovom radu kao ni kada, kako i koji standard i propis EU će preuzeti u domaće zakonodavstvo”, kažu iz Direkcije.
Naši sagovornici se slažu da BiH može da nauči nešto o ovom procesu od zemalja regije koje su odmakle u tome.
“Kada pogledate naprimjer Srbiju, vidite da je ispunjeno preko 88 posto programa što vam jasno pokazuje koliko vlasti moraju da ulože napora i opredijeljenja da ono što su se obavezali da će uraditi i ispuniti, pod prijetnjom kazne, ne samo na izborima nego i potencijalnog uskraćivanja fondova koji su važni za poljoprivredu, razvoj industrije i infrastrukturne projekte”, zaključuje Hadžimešić.
S druge strane, Lasić nije optimističan kada su u pitanju eurointegracije BiH te ističe da je poražavajuća pozicija ove zemlje na putu ka EU.
“Preostalo je jedino da Europska komisija i drugi važni akteri u EU naprave iznimku za BiH, inače vlastitom dinamikom ona više ne može stići, ne može ispuniti zahtjeve i ne može se priključiti EU. Mi smo u skupini zemalja Zapadnog Balkana ostali jedino sa Kosovom koje je tek prije deset godina postala koliko-toliko međunarodno priznata država. To je poražavajuće.”
Izvor: Al Jazeera