Alternativni izvještaj za BiH 2016: Politički kriteriji
Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH
Vijeće ministara BiH tek je u martu 2016. godine utvrdilo prijedlog Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, koji je trebao biti izrađen do kraja 2015. godine. Neusvajanjem zakona u 2015. godini, dovedeno je u pitanje reakreditiranje Institucije ombudsmena kod Međunarodnog koordinacionog komiteta za akreditaciju nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava, koje je također trebalo biti završeno 2015. godine. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BIH razmatrao je prijedlog zakona 5. aprila 2016. godine i vratio ga na doradu zbog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH pozdravila je nova, unapređena rješenja u prijedlogu zakona, uključujući bolje definisane nadležnosti Institucije ombudsmena, prenošenje procedure imenovanja ombudsmena sa ad-hoc komisije na stalnu parlamentarnu komisiju za ljudska prava, podjelu oblasti i poslova između ombudsmana i uspostavljanje stalnog savjetodavnog tijela civilnog društva pri Instituciji ombudsmena.
Ipak, mora se istaći zabrinutost zbog činjenice da prijedlog zakona nije u potpunosti u skladu sa preporukama Međunarodnog koordinacionog komiteta UN-a i Venecijanske komisije. Zamjerke se odnose na diskriminatornu strukturu imenovanja tri ombudsmena samo iz konstitutivnih naroda; nedovoljno jasnu podjelu ovlaštenja između pojedinačnih ombudsmena i tri ombudsmena kao kolektiva; te na zadržavanje postojećeg neefikasnog načina donošenja odluka. Zabrinjavaju najave pojedinih zastupnika/ca iz reda hrvatskog naroda da neće dopustiti podjelu poslova i procesa donošenja odluka, čak i po cijenu obaranja prijedloga zakona u cjelini.
Trenutno stanje
Odlukom Parlamentarne skupštine BiH, u novembru 2015. godine imenovana su tri ombudsmena/ke na period od šest godina, od čega je samo jedan novoimenovan.
Početkom 2016. godine, Institucija ombudsmana BiH pristupila je određenim internim promjenama, te je došlo do usvajanja nove strategije djelovanja ove institucije. U prethodnom periodu zabilježeni su određeni pozitivni pomaci, poput provođenja konsultacija sa predstavnicima civilnog društva u Sarajevu i Banjoj Luci, te izrade dva specijalna izvještaja. Institucija je u maju 2016. godine dostavila godišnji izvještaj o radu Parlamentarnoj skupštini BiH. Za pohvalu je intenziviranje djelovanja na terenu kroz uredovne dane (Institucija ombudsmana od 2016. godine prisutna je i u Bijeljini). Nažalost, ni godinu dana nakon što je dobila zahtjev od Parlamentarne skupštine BiH, Institucija ombudsmana nije izradila specijalni izvještaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba. Finaliziranje ovog izvještaja, najavljeno je za ljeto 2016. godine.
Proces donošenja odluka i dalje je izrazito neefikasan i spor, a nekad i onemogućava donošenje određenih odluka. Tri ombudsmena moraju donositi jednoglasne odluke o svim pitanjima, čak i o odobravanju godišnjih odmora uposlenih.
Od donošenja Zakona o zabrani diskriminacije 2009. godine do danas nije postignut napredak u provedbi ovog zakona (vidjeti: 3.6 Suzbijanje diskriminacije).
Iako Zakon propisuje posebnu budžetsku stavku za finansiranje Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije unutar Institucije ombudsmena BiH, ova sredstva nikada nisu obezbijeđena. Kada je riječ o internoj strukturi i kapacitetima, Institucija nije bila u prilici da popuni nedostajuća radna mjesta. Još nisu otvoreni područni uredi (u Bihaću, Doboju, Foči, Bijeljini, Zenici itd.), iako su predviđeni unutrašnjom sistematizacijom.
Ograničavanje finansijskih i kadrovskih kapaciteta Odjela značajno ograničava vršenje zakonom uspostavljenih nadležnosti, a pogotovo provođenje istraživanja i predlaganje zakonskih rješenja kojima bi se standardi ljudskih prava u zemlji podigli na viši nivo.
Cjelokupan Alternativni izvještaj za BiH 2016 možete pronaći OVDJE.