Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Böll.
Evropska komisija će do kraja ove godine našoj zemlji proslijediti upitnik sa više hiljada pitanja u doslovno svim oblastima. Odgovori na njih poslužiće Komisiji da procijeni u kojoj je mjeri BiH spremna da ispuni kriterije za članstvo.
Bosna i Hercegovina je potencijalna kandidatkinja za članstvo u Evrpskoj Uniji. Zahtjev BiH za članstvo u zajednici evropskih država, Vijeće EU je razmotrilo i prihvatilo 20. septembra i zadužilo Evropsku komisiju da o njemu pripremi mišljenje. U tu svrhu Evropska komisija će do kraja ove godine našoj zemlji proslijediti upitnik sa više hiljada pitanja u doslovno svim oblastima. Odgovori na njih poslužiće Komisiji da procijeni u kojoj je mjeri BiH spremna da ispuni kriterije za članstvo. Na temelju mišljenja Komisije Vijeće EU, a u konačnici i Evropsko vijeće će odlučivati hoće li BiH dobiti status kandidatkinje za članstvo u EU. Takođe, BiH je u fazi obaveznog usklađivanja zakonodavstva sa propisima EU, što znači da svaki novi ili dopuna postojećeg propisa mora uzeti u obzir i rješenja EU u konkretnoj oblasti ukoliko su ona uređena pravnom stečevinom Unije.
Kako je u izjavi za Buku rekla Marina Kavaz-Siručić glasnogovornica Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH integracija u EU podrazumijeva preobrazbu cjelokupnog društva od promjene propisa i procedura, do promijene svjesti pojedinaca i grupa.
“Primjera radi, kreirati jednostavne, brze i jeftine administrativne procedure ili napraviti kvalitetan zakon u oblasti saobraćaja su za takvu preobrazbu jednako bitni kao i ne parkirati automobile u zabrani, odgovorno odlagati otpad i ne davati ili primati mito. Integracija u EU stoga nije posao samo institucija i vlasti, već svih dijelova društva. U njemu svoje mjesto i ulogu imaju i akademska zajednica i mediji i preduzetnici i svi mi kao pojedinci koji te zajednice činimo, jer skoro da nema oblasti djelovanja koju u većoj ili manjoj mjeri ne treba reformisati”, ističe Kavaz-Siručić.
Na pitanje ima li osjećaj da bh. institucije u punom kapacitetu rade na provođenju ovih reformi, istakla je da u posljednjih godinu i po dana u procesu integrisanja urađeno mnogo više nego u nekoliko prethodnih godina zbirno. Važno je, napominje, zadržati taj zamah, kao što je važno ne zaustavljati zagrijanu mašinu. Dodaje i da je reformska agenda koja je proizvod opredjeljenja vlasti da se fokusira na socio-ekonomske reforme zaživjela.
“ Iako bi građani, sasvim razumljivo, željeli što prije i što više pozitivnih reformskih efekata osjetiti na vlastitoj koži ili novčaniku, sistemske promjene rezultate ne mogu donijeti preko noći”, dodaje Kavaz-Siručić.
Inače ulazak u EU za same građane BiH, znači življenje i ponašanje u skladu sa vrijednostima i standardima koje su članice EU, uvažavajući međusobne razlike i interese gradile više od 60 godina. Srž integracije u EU je prihvatiti i primijeniti te standarde i vrijednosti usklađivanjem domaćeg zakonodavstva sa propisima u EU.
“U zakonodavstvu usklađenom sa propisima EU, svakodnevica je uređena bilo da ste potrošač, pacijent ili radnik. Već sam napredak ka članstvu može da dovede do konkretnih koristi kao što su veći iznosi stranih investicija, više turista ili preduzetnika, a to onda znači i veću potražnju za uslugama i robom i više posla za njihove pružatelje. Svi u razvijene zemlje poslovično gledamo kao na poželjna mjesta, ali ne zbog njihovog geografskog položaja ili istorijskog naslijeđa, već zbog toga što se radi o uređenim društvima s visokim životnim standardom”, pojašnjava Kavaz-Siručić.
Obzirom da se BiH već godinama ne uspijeva riješiti nacionalističke retorike, pitali smo našu sagovornicu vjerujete li da će u godinama ispred nas konačno doći do suživota i stvaranja multikulturalne demokratske evropske BiH. Rekla nam je da politički događaji i trendovi koji nastaju i nestaju u BiH nisu autohtoni domaći proizvod. Populizma i retorike, bilo kojeg predznaka, smatra, ima posvuda u svijetu, pitanje je samo u kolikoj mjeri im je dozvoljen uticaj na svakodnevicu.
„Članice EU u određenim oblastima imaju vrlo različite stavove i nije ni logično očekivati da, primjerice, Italija i Švedska imaju jednak ili čak sličan interes za masline. No, uprkos razlikama, propisi EU o maslinicima postoje, zahvaljujući kompromisu i onome što se naziva zajedničkim interesom. EU za BiH nema alternativu i osim što je već odavno evergrin, ovaj izraz je i činjenica. BiH je suviše mala da bi u globalnoj utakmici bila samostalan igrač. Stoga nema ni zamjene za BiH kakvu opisujete“, rekla je na karju razgovora za naš portal glasnogovornica Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH.
Članak je dostupan i na linku koji možete pronaći OVDJE.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ni na koji način ne odražava stavove donatora.