Tekst objavljen u novinama Dani, 28.03.2019.
Dodatna pitanja, njih 655, stigla su u junu prošle godine, zatražila ih je Evropska komisija kao pojašnjenje odgovora na prvobitna 3.242 pitanja iz Upitnika, a upoređujući BiH sa državama regiona, našoj zemlji za odgovore iz Upitnika trebalo je više od dvije godine.
Početkom marta predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik uručio je u Bruxellesu potpredsjednici Evropske komisije i visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i komesaru za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Dodatna pitanja, njih 655, stigla su u junu prošle godine, a zatražila ih je Evropska komisija kao pojašnjenje odgovora na prvobitna 3.242. Tako je ukupno odgovoreno na 3.897 pitanja, a svi odgovori sadržani su na 23.000 stranica. Na njih je odgovaralo 1.500 državnih službenika koji su bili podijeljeni u 35 grupa. Upoređujući BiH sa državama regiona, našoj zemlji za odgovore Evropskoj komisiji trebalo je više od dvije godine. Istočni i zapadni susjedi na taj posao su potrošili između tri i šest mjeseci. No, iz Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH navode da nismo odgovorili na više od 20 pitanja. “Upozoravamo javnost da, i pored čekanja i kašnjenja, odgovor BiH na više od 20 dodatnih pitanja iz različitih oblasti glasi: Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija”, saopćeno je iz ove nevladine organizacije. Očekuje se da u narednom koraku Evropska komisija, na osnovu odgovora, objavi svoje mišljenje o aplikaciji za članstvo BiH u EU, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić govoreći o evropskim integracijama, ocijenio je da je ostvaren vrlo značajan napredak, te da su posebno 2016. i 2017. bile najznačajnije i najefikasnije evropske godine BiH. “BiH zaista s pravom, opravdano, na bazi rada i truda, na bazi realiziranih aktivnosti u procesu u kojem je Vijeće
ministara BiH bilo ključni, pozitivni generator tih procesa, očekuje da do kraja ove godine dobije kandidatski status”, rekao je Zvizdić.
A šta je Evropu zanimalo, šta je pitala, koja su to specifična pitanja? Dani su prošli kroz Upitnik i evo dijela pitanja i odgovora…
Popisali smo selo 1960.
Dostavite osnovne podatke o posljednjem popisu u oblasti poljoprivrede (godina, obuhvaćenost, uključena tijela, troškovi itd) i opišite pripreme BiH za naredni popis u oblasti poljoprivrede i njegovo finansiranje.
Posljednji popis poljoprivrede (u daljnjem tekstu popis) proveden je 1960. godine, i to popis individualnih poljoprivrednih gazdinstava u periodu između 15. i 31. 5. 1960. godine, a popis društvenih poljoprivrednih gazdinstava proveden je u periodu između 1. i 10. 3. 1960. godine. Popis je organizovao i proveo Savezni zavod za statistiku Jugoslavije, a troškovi provođenja popisa plaćeni su iz sredstava predviđenih za tu svrhu u budžetu Saveznog zavoda. Podaci na nivou gazdinstava nisu raspoloživi. Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gazdinstava (The Farm Structure Survey) se ne provodi, kao ni Istraživanje o poljoprivrednom proizvodnom metodu (Survey on Agricultural Production Methods). Pripreme za popis poljoprivrede u BiH implementirane su kroz dva pilot-projekta istraživanja strukture farmi (…) Dodatno, napravljena je veza između popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. sa budućim popisom poljoprivrede uključivanjem seta pitanja iz poljoprivrede.
Standard svuda, standard oko nas
Kako vaša zemlja osigurava da proizvodi na tržištu u cijeloj zemlji ispunjavaju zahtjeve standarda? Kao alternativa, da li postoji pouzdan i standardizovan sistem autorizacije prije stavljanja na tržište?
U BiH kontrolu ispunjavanja propisanih uslova za proizvode na tržištu i ispunjavanja zahtjeva definisanih važećim propisima, relevantnim standardima i tehničkim specifikacijama, vrše nadležne entitetske inspekcije, te inspekcije Brčko distrikta, kantona u FBiH i lokalnih zajednica. Ove aktivnosti se provode u skladu sa važećim propisima donesenim na nivou institucija BiH i entiteta, te dobrom praksom koja se primjenjuje u državama članicama EU. Agencija za nadzor nad tržištem BiH koordinira i usklađuje, prema Zakonu o nadzoru nad tržištem u BiH (Službeni glasnik BiH, br. 45/04, 44/07 i 102/09), aktivnosti proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem, kako bi se osiguralo da proizvodi koji se stavljaju na tržište BiH ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve. Zbog nedostatka potrebnih i kompetentnih ispitnih laboratorija i certifikacionih tijela, ne postoji potpuno pouzdan i standardizovan sistem autorizacije prije stavljanja tehničkih proizvoda na domaće tržište. Inspekcijska kontrola se, u tom slučaju, isključivo zasniva na vizuelnom pregledu proizvoda, prateće dokumentacije, oznaka i podataka o usaglašenosti sa standardima i tehničkim specifikacijama (koje garantuje proizvođač, distributer ili uvoznik) i provođenju eventualne procjene rizika.
Riba ribi grize rep
Opišite razvoj u količini ulova, vrijednost prve prodaje i vrijednost izvoza u oblasti ribarstva (ulov, obrada, stavljanje na tržište i uslužne djelatnosti), uključujući i akvakulturu, tokom prethodnih godina.
U oblasti akvakulture Agencija za statistiku BiH u saradnji sa entitetskim statističkim institucijama razvila je 2010. godine statističko istraživanje u oblasti akvakulture (uzgoj u slatkim i slanim vodama) gdje su uključeni količine i vrijednosni pokazatelji uzgojene ribe, riblje mladi i jaja. (…) Tako je u posmatranom periodu 2010-2015. najviše ribe prodano 2015. godine 4.449 tona, a najmanje 2013. godine 2.853 tone. Vrijednost izvoza u oblasti ribarstva u BiH u periodu od 2011. do 2015. najveća je bila 2015. godine 21.253.329 KM, a najmanja 2012. godine 16.742.798 KM. Proizvodnja konzumne ribe u RS-u predstavlja količinu izlovljene ribe u posmatranom periodu koja je realizovana na tržištu pri prvoj prodaji.
U posmatranom periodu (2011-2015) proizvodnja pastrmke bila je najveća u 2012. godini i iznosi 1.963 tone izlovljene pastrmske ribe, a najmanja u 2013. godini kada je količina izlovnjene pastrmske ribe bila 1.459 tona. Proizvodnja šarana u šaranskim ribnjacima i proizvodnja ostale ribe, koja se takođe obavlja u šaranskim ribnjacima, u 2012, 2013. i 2014. godini bilježi pad proizvodnje šaranske ribe iz godine u godinu, dok je u 2015. godini došlo do povećanja proizvodnje. U oblasti ribarstva u RS-u ne postoje uslužne djelatnosti poput aukcijske prodaje ribe i slično.
Ako je moguć internet
Navedite procenat pristupa internetu za: a) škole, kako osnovnog tako i srednjeg obrazovanja; b) domaćinstva; c) preduzeća, po veličini (MSP, srednja, velika) i po sektoru, ako je moguće.
a) Područje P-Obrazovanje u Klasifikaciji djelatnosti BiH Agencije za statistiku BiH nije bilo pokriveno statističkim istraživanjem Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u 2016. godini. U FBiH procenat pristupa internetu u školama osnovnog i srednjeg obrazovanja je 100 odsto, dok u RS-u od 187 osnovnih škola, samo dvije nemaju pristup internetu (jer u datoj lokalnoj zajednici ne postoje uslovi za to), dok sve srednje škole (ukupno 92) imaju pristup internetu.
b) Baza podataka anketnog istraživanja Agencije za statistiku BiH Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i pojedinačno, 2016. je u procesu analize i obrade podataka. Na bazi Istraživanja o upotrebi IKT-a u domaćinstvima i pojedincima u 2015. godini u RSu, 59 odsto domaćinstava ima pristup internetu, a 56,6 odsto ima širokopojasnu konekciju.
c) Na osnovu provedenog anketnog istraživanja Agencije za statistiku BiH Upotreba infomraciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima u 2016. godini, od ukupnog broja posmatranih preduzeća u BiH 97 odsto posjeduje internet-konekciju (velika preduzeća 99 odsto, srednja preduzeća 99 odsto, mala preduzeća 97 odsto). Istraživanje o upotrebi IKT-a u preduzećima u 2015. godini pokazalo je da 98 odsto preduzeća u RS-u ima pristup internetu…
Kud plovi ovaj brod
Gdje su smještena ribarska plovila i koje su njihove oblasti rada? Koju vrstu opreme koriste? Od koliko ribarskih plovila se sastoji ribarska flota?
BiH ni na jednom nivou vlasti nema registar flote, a privredni ribolov obavlja se na rijeci Savi, kako slijedi:
– U Brčko distriktu BiH ribarska plovila za privredni ribolov su smještena na rijeci Savi, dužina ribarskih plovila je manja od šest metara. U sportsko-rekreativnom ribolovu koriste se ribolovački štapovi, a privredni ribari koriste razne vrste stajaćih i povlačećih mreža, kao i strukova, što je detaljno propisano podzakonskim aktima.
– U RS-u plovila za ribolov su mala i locirana su na rijeci Savi. Oprema se sastoji od različitih tipova stajaćih i povlačećih mreža osim mreža zvanih setke, poklapače i povlakače, kao i strukova koji mogu imati do 100 udica i samolovnih alata – klopki. RS trenutno nema ribarsku flotu, dok ima jednu lučku kapetaniju na rijeci Savi.
– U FBiH, odnosno u Posavskom kantonu za obavljanje gospodarskog ribolova koriste se uglavnom savski drveni čamci opremljeni motorima snage oko tri KW. Uz ovo su opremljeni i ribolovnim priborom i opremom do 30 kontrolnih oznaka, s tim da se može koristiti maksimalno četiri kontrolne oznake za ribarske mreže 5x5x5 cm (25 metara mreže = jedna kontrolna oznaka), dvije kontrolne oznake za strukove sa udicama (jedan struk sa 2×100 udica = jedna kontrolna oznaka) i 24 kontrolne oznake za ostali ribolovni pribor i opremu. Za sportski ribolov dozvoljeno je korištenje ribolovnih čamaca na rijeci Savi sa maksimalno tri štapa po ribolovcu, na revirima nije dozvoljeno korištenje čamaca, a od pribora je dozvoljeno korištenje maksimalno tri štapa po ribolovcu. Na području drugih kantona ne koriste se ribarska plovila, čamci i slične naprave, zbog nepostojanja privrednog ribolova uslijed njegove zabrane ili nepostojanja uslova za razvoj istog na određenim rijekama, kao i uslijed zabrane upotrebe plovnih objekata na motorni pogon u svrhu sportsko-rekreativnog ribarstva, U FBiH postoje dvije lučke kapetanije za riječnu plovidbu sa sjedištem u Ostrošcu, općina Jablanica i lučka kapetanija za pomorski saobraćaj sa sjedištem u Neumu.
Oružje? Može oružje!
Postoji li zakonodavstvo koje propisuje kontrolu nabavke i posjedovanja oružja? Objasnite i dajte kratak pregled.
U BiH postoje zakoni i propisi o oružju i municiji kojima se, između ostalog, ureduje kontrola nabavke i posjedovanja oružja. Ova oblast je uređena odgovarajućim zakonima i propisima donesenim na nivou institucija BiH, entiteta, Brčko distrikta BiH i kantona u FBiH, a u skladu sa ustavnim nadležnostima. Za provođenje zakona su doneseni i odgovarajući podzakonski akti.
Sume, šume, veliko vam hvala
Da li postoji sistem za sistematski nadzor stanja šuma (prije svega u odnosu na efekte novih izazova koje klimatske promjene stvaraju ili će vjerovatno stvoriti)?
lako članstvo u Programskom koordinacionom centru u Hamburgu nije regulisano, RS redovno provodi sistematski monitoring stanja šuma. Monitoring stanja šuma u FBiH i Brčko distriktu BiH još nije uspostavljen.
Odlazinam raja. Pametna
Ako postoji problem odliva stručnjaka za istraživanje i tehnološki razvoj iz vaše zemlje, kakva je eventualna vladina politika za rješavanje tog problema? Postoje li podaci o tome koliko je bosanskohercegovačkih istraživača u inostranstvu i gdje?
U BiH veoma je izražen problem odliva stručnjaka za istraživanje i tehnološki razvoj. Međutim, ne postoji sistemska politika za direktno rješavanje ovog problema. Indirektno, budžetskim finansiranjem javnih visokoškolskih ustanova pokušava se smanjiti odliv mozgova. Dio podataka o istraživačima iz BiH u inostranstvu ima Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. U BiH ne postoje politike za sprečavanje odliva stručnjaka za istraživanje i tehnološki razvoj. Indirektno, budžetskim finansiranjem javnih viskoškolskih ustanova koje se bave naučnoistraživačkim radom pokušava se smanjiti broj stručnjaka koji napuštaju BiH. Evidencije o bh. istraživačima u inostranstvu vodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u okviru evidencija o bh. dijaspori, koje o tome povremeno izdaje odgovarajuće publikacije. U tom kontekstu, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je prikupilo, obradilo i objavilo 249 autoriziranih biografija doktora nauka i naučnoistraživačkih radnika u iseljeništvu u svojim publikacijama. Ko je ko u bh. dijaspori: doktori nauka i naučnoistraživački radnici 2009. i 2010. godine. Ne postoje recentniji i objedinjeni podaci.
Šta traže poslodavci
Koji su prolili potrebni na tržištu rada, odnosno za kojima postoji manjak? Kakav je odgovor obrazovnog sistema kako bi se zadovoljile sadašnje i buduće potrebe za određenim profilima?
Prema preliminarnim podacima dobivenim anketiranjem poslodavaca u FBiH, a koje se provodi u okviru projekta Analiza potreba tržišta rada u FBiH 2016/2017. godine, poslodavci su iskazali potrebe za određenim profilom radnika. Riječ je prvenstveno o srednjoškolskim zanimanjima/kvalifikacijama (III stepen), kao što su: šivač, prodavač, stolar, obućar, konobar, zavarivač, bravar i kuhar, te mašinski i tekstilni tehničar (IV stepen). Informacije o potrebnim profilima radnika, kao i druge informacije o tržištu rada se objedinjuju i dostavljaju nadležnim obrazovnim institucijama, kao i drugim zainteresiranim partnerima. U RS-u programskim sadržajima za sve struke i sve nastavne predmete u srednjem stručnom obrazovanju (VET) su identifikovane potrebne vještine koje učenik mora da savlada u toku svog školovanja. Ministarstvo vodi odgovornu upisnu politiku u srednje škole u čijem kreiranju učestvuju predstavnici društvenih partnera značajnih za planiranje upisa učenika u škole i kreiranje upisne politike. Komisiju za kreiranje upisne politike čine predstavnici: Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Saveza opština i gradova, Grada Banja Luka, Privredne komore, Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za statistiku, Unije udruženja poslodavaca RS-a, te predsjednici aktiva direktora srednjih škola. Komisija analizira potrebe za obrazovanjem i predlaže upisnu politiku i u cilju podizanja kvaliteta obrazovanja definiše prioritete u skladu sa potrebama tržišta rada i iskazanim potrebama visokoškolskih ustanova za nastavak daljeg školovanja.
Obučeni potrošači
Da li su vlasti u BiH izradile ikakav program obrazovanja, informisanja i podizanja svijesti o pitanjima zaštite potrošača, program koji bi pomogao potrošačima da se upoznaju sa svojim pravima i kako da ih ostvare?
Državnim godišnjim programom za zaštitu potrošača u BiH definišu se ciljevi i zadaci vezano za obrazovanje, informisanje i podizanje svijesti o zaštiti potrošača. Državni godišnji program za zaštitu potrošača u BiH se implementira na nivou FBiH, RS-a i Brčko distrikta BiH. Na nivou RS-a se donosi Program zaštite potrošača u Republici Srpskoj kojim se konkretizuju osnovni ciljevi i zadaci u oblasti politike zaštite potrošača.
Nema para za kontrole
Koliko često se obavljaju ispitivanja? Dostavite statističke podatke za prethodnu godinu.
Na tržištu BiH laboratorijska ispitivanja proizvoda, koji su predmet nadzora nad tržištem inspekcijskih organa, ne obavljaju se u dovoljnom obimu, jer usvojena godišnja budžetska sredstva nadležnih organa tržišnog nadzora u BiH nisu dovoljna i jer nema potrebnih kompetentnih laboratorija za najznačajnija ispitivanja.
Voda je nafta budućnosti
Kakvo je trenutno stanje sistema za praćenje standarda kvaliteta vode, nitrata, vode za piće, podzemnih voda i vode za kupanje? Koji su glavni izvori zagađenja? Kakvo je trenutno stanje u vezi sa provođenjem Direktive o nitratima?
Različiti nivoi vlasti u BiH, na osnovu propisa za koje su nadležni da primjenjuju, formirali su institucije za praćenje standarda kvaliteta vode, nitrata, vode za piće, podzemnih voda i vode za kupanje. Glavni izvori zagađenja su urbane otpadne vode naselja, industrijske otpadne vode i difuzno zagađenje s poljoprivrednih površina, a što je preciznije utvrđeno kroz planske dokumente, entitetske strategije upravljanja vodama i planove upravljanja vodnim područjima. S obzirom na isključivu entitetsku nadležnost upravljanja vodama, nadležne entitetske institucije vrše praćenje stanja kvaliteta površinskih voda na području dva oblasna riječna sliva. Praćenje stanja podzemnih voda i voda za kupanje se vrši na području oblasnog Jadranskog sliva u BiH, dok se na području oblasnog sliva rijeke Save ova aktivnost ne realizuje kontinuirano. Među parametrima koji se ispituju na mjernim profilima nalaze se i oni koji ukazuju na sadržaj azota i fosfora u vodama, ali monitoring u skladu sa Direktivom o zaštiti voda od zagađenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora 91 /676(EEC nije uspostavljen. Direktiva je đjelimično transponovana u zakonodavstva nadležnih nivoa vlasti iako je to još na niskom nivou.
Prepoznajemo nove droge
Da li postoji sistem za rano otkrivanje i analizu novih psihoaktivnih supstanci? Kakva je procedura za stavljanje
novih supstanci pod kontrolu?
BiH nema uspostavljen sistem ranog upozoravanja na pojavu novih psihoaktivnih tvari. Procedura za stavljanje novih supstanci pod kontrolu je uređena odredbama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (Službeni glasnik BiH, broj 8/06), odnosno članom 16. gdje je precizirano da Listu opojnih droga i prekursora donosi Savjet ministara BiH. Izmjene i dopune Liste Savjet ministara donosi nakon savjetovanja sa Komisijom za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga BiH i Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH. Ministarstvo sigurnosti BiH je, u saradnji sa Evropskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), pokrenulo aktivnosti na uspostavi u BiH sistema ranog upozoravanja na pojavu novih opojnih droga (EWS – Early Warning System). Predstavnici EMCDDA su u novembru 2016. godine održali tri sastanka sa ekspertima sa svih nivoa vlasti u BiH o temi uspostave u BiH sistema ranog upozoravanja na pojavu novih opojnih droga. Uz pomoć predstavnika EMCDDA je izvršeno mapiranje sudionika u BiH, procjena njihovih kapaciteta, okvirna struktura EWS-a, te su imenovani koordinatori za FBiH i RS.
Dva metra plavih knjiga
Koji zakonski propisi regulišu određivanje cijena knjiga? Postoje li propisi o određenim cijenama?
Na državnom nivou je izdavačka djelatnost regulirana Zakonom o izdavačkoj djelatnosti ( Službeni list SRBiH, broj 35/90) i ( Službeni list RBiH, br. 3/93, 23/93 i 13/94). Ne postoje regulative za kreiranje cijene knjige, stoga, ne postoji zakon, kao ni podzakonski akt koji utvrđuje jedinstvenu cijenu knjige. Cijene knjiga u RS-u se formiraju na slobodnom tržištu i nema posebnih pravila koja bi uticala na formiranje maloprodajne cijene. Uobičajeno je da se cijena knjige formira u odnosu na direktne proizvodne troškove – od troškova autorskog honorara, do troškova štampanja knjige i njenog tiraža. Za kreiranje cijene knjige primjenjuje se jedinstvena stopa poreza od 17 odsto, u skladu sa Zakonom o PDV-u BiH. Ne postoji regulativa o fiksnim cijenama knjige. U skladu sa člankom 2. Zakona o kontroli cijena (Službene novine FBiH, br. 2/95 i 70/08), primjenjuju se odredbe o slobodnom formiranju cijena na tržištu. Ne postoje posebni propisi koji reguliraju cijene knjiga.
Zapečaćen, neelektronski
Navedite informacije o aktivnostima, procesima, proizvodnji i zalihama uranijuma, plutonijuma i torijuma u glavnim nuklearnim postrojenjima i instalacijama u BiH.
U BiH nema nuklearnih postrojenja i instalacija koje provode aktivnosti, procese ili proizvodnju uranijuma, plutonijuma i torijuma. Podaci o količinama nuklearnih materijala u BiH su prijavljeni u Međunarodnu agenciju za atomsku energiju u skladu sa Sporazumom o primjeni zaštitnih mjera. Podaci o količinama uranijuma, plutonijuma i torijuma u BiH su dostavljeni posebno Europskoj komisiji kao povjerljivi podaci kroz odgovarajuće kanale, i to kao neelektronska pošiljka u jednoj zapečaćenoj koverti adresiranoj na DG NEAR poslanoj od strane Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Učiti učitelje
Opišite način i organizaciju osnovnog studija i stručnog usavršavanja nastavnog kadra. U kojoj mjeri su programi prilagođeni nastavi u čijem središtu je učenik i učenju za sticanje kompetencija?
U skladu s ustavnim nadležnostima, obrazovne vlasti RS-a, Brčko distrikta, te 10 kantona u FBiH donose odluku o nastavnim planovima i programima u okviru obrazovnih sustava kojima su nadležni. Namjera BiH je da svi nastavni planovi budu usmjereni ka postizanju kompetencija učenika i da učenik bude u središtu, te da budu koncipirani na ishodima učenja. Jedan dio nastavnih planovia i programa je i koncipiran na ishodima učenja, dok drugi dio je i dalje sadržajno usmjeren zbog nedostatnih finansijskih sredstava koja je potrebno uložiti kako bi se isti modernizirali.
Četiri ključna polja
Da li imate opće smjernice za smanjenje snabdijevanja drogom? Dostavite informacije o trendovima u trgovini drogom u BiH i preko nje i o zloupotrebi droga.
Okvirne mjere za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga sadržane su u Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i u ključnim poljima djelovanja Državne strategije nadzora nad opojnim drogama. Kako bi se smanjenje ponude i potražnje droga provodilo na efikasan način, okvirne mjere su usmjerene na: sistemsko ispitivanje, otkrivanje i praćenje svih pojava u vezi sa zloupotrebom opojnih droga; kontinuirano provođenje organizovanih preventivnih vaspitno-obrazovnih programa u porodici, školama, zdravstvenim ustanovama, udruženjima, vjerskim zajednicama, javnim medijima (primarna prevencija); rano otkrivanje i praćenje povremenih uživalaca opojnih droga (sekundarna prevencija); rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija ovisnika o opojnim drogama. U području državne strategije strateške mjere usmjerene su na četiri ključna polja, i to: smanjenje potražnje, smanjenje ponude, koordinaciju aktivnosti i međunarodnu saradnju.
Kultura rata
Da li postoje posebna pravila za kolekcionare i institucije koje se bave kulturnim i istorijskim aspektima oružja? Ako postoje, da li ti kolekcionari i institucije moraju da budu priznati od lokalnih vlasti?
U BiH pravila za kolekcionare i institucije koje se bave kulturnim i istorijskim aspektima oružja definisana su propisima RS-a, Brčko distrikta BiH i propisima kantona u FBiH. Institucije koje su, kao pravna lica, registrovane za obavljanje kulturnih i istorijskih djelatnosti, za nabavku i držanje starog i kolekcionarskog oružja moraju prethodno, od nadležnih organa RS-a, odnosno nadležnih organa kantona u FBiH, pribaviti odgovarajuća odobrenja ili dozvole. Nadležni organi mogu izdati kolekcionarsku dozvolu i fizičkom licu, ali kada ono posjeduje propisani broj komada različitog registrovanog oružja i kada raspolaže prostornim i tehničkim uslovima za smještaj i čuvanje tog kolekcionarskog oružja. Za manji broj komada tog oružja kolekcionari ne moraju pribavljati navedene dozvole.
Original originala
Koji je tačan broj krivotvorene robe (navedite potkategorije) i materijala vezanih za autorsko pravo koji su carinski i policijski organi evidentirali/zaplijenili u posljednje tri godine (na godišnjem nivou)?
U BiH, Uprava za indirektno oporezivanje je u 2014. godini imala 106 prekida carinskih postupaka i zadržavanja robe po osnovu sumnje da se njome povređuju prava zaštićenog žiga. Zadržana je roba u količini od 414.117 komada. Uprava za indirektno oporezivanje je u 2015. godini imala 38 prekida carinskih postupaka i zadržavanja robe po osnovu sumnje da se njome povređuju prava zaštićenog žiga. Zadržana je roba u količini od 66.557 komada. Uprava za indirektno oporezivanje je u 2016. godini imala 13 prekida carinskih postupaka i zadržavanja robe po osnovu sumnje da se njome povređuju prava zaštićenog žiga. Zadržana je roba u količini od 14.043 komada.
Jedinstveno tržište. Zamalo…
Na koji način organi vlasti BiH obezbjeđuju potpuno funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora u čitavoj zemlji? Da li još postoje bilo kakve pravne, tehničke ili administrativne prepreke slobodnom kretanju robe unutar zemlje? Objasnite.
Sloboda kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala u BiH je zagarantovana Ustavom BiH i ustavima entiteta, što je preduslov za uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji. Takođe, svake godine usvojenim Programom ekonomskih reformi u BiH, nadležni organi sa nivoa BiH i nadležni organi entiteta planiraju mjere i aktivnosti u cilju provođenja potrebnih reformi unutrašnjeg tržišta i ispunjavanja dodatnih preduslova za ostvarivanje jedinstvenog ekonomskog prostora. Međutim, nadležni organi vlasti u BiH još nisu obezbijedili potpuno funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora u čitavoš zemlji, jer su prisutne određene pravne, tehničke i administrativne prepreke slobodnom kretanju robe nutar zemlje.