Autorica: Hata Kujraković
Uskoro će izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel predstaviti pred Odborom za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta (EP) nacrt Rezolucije o izvještaju Evropske komisije za BiH za 2022. godinu. Svake godine najrelevantnije rezolucije opisuju poziciju BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija te ukazuju na neophodne reforme, funkcionisanje demokratskih institucija i kratkoročne i dugoročne ciljeve koje je potrebno ispuniti na evropskom putu. Iako rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujuće, AFET pomoću njih ima moć da ukaže na goruće probleme u zemlji, privuče pažnju domaćih i međunarodnih aktera te stvori određeni pritisak na vlasti u BiH da blagovremeno odgovore na izazove. Bez obzira na to što se poruke sadržane u rezolucijama u velikoj mjeri poklapaju sa pozicijom civilnog društva u BiH, i dalje je nužno imati kontakt sa europarlamentarcima i aktivno zagovarati prema institucijama za brže i uspješnije društvene promjene. Ovaj tekst odgovorit će na pitanje kako, zašto i prema kome u EP domaće organizacije civilnog društva i politički akteri treba da usmjere pažnju i pojačaju zagovaranje lokalnih prioriteta.
Svi ti akronimi … : AFET
Iako Evropski parlament, koji predstavlja glas naroda Evropske unije, nema tako veliki direktni utjecaj na vanjsku politiku, on igra glavnu ulogu u kreiranju preporuka za Vijeće EU i Evropsku službu za vanjsko djelovanje (eng. EEAS). Čini ga 705 europarlamentaraca, od kojih njih 79 pripadaju AFET-u i rade na definisanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike (eng. CFSP). Osim debatiranja i glasanja o raznim zakonskim prijedlozima, mnogi od njih imaju zadatak da sačine izvještaj koji će predstavljati stav parlamenta o nekom pitanju, poput prethodno pomenute Rezolucije o izvještaju Evropske komisije za zemlje sa (potencijalnim) kandidatskim statusom.
Tako europarlamentarci Isabel Santos, Paulo Rangel, Viola von Cramon-Taubadel, Tonino Picula, Ilhan Kyuchyuk i Vladimir Bilčik kreiraju i predstavljaju nacrte rezolucija za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, tim redom. Političke grupe zatim predlažu amandmane na tekst i pokušavaju da se dogovore oko kompromisnog teksta koji će se podnijeti plenarnoj sjednici na usvajanje. Kreiranje ovih izvještaja, odnosno rezolucija, po principu kreće nakon što se u oktobru predstave izvještaji Evropske komisije o napretku BiH i ostalih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, a sam proces traje nekoliko mjeseci. Upravo je ovo idealan period za zainteresovane aktere da djeluju prema navedenim izvjestiocima tako što će održavati sastanke, pripremati brifinge i policy stajališta u svrhu senzibiliranja za tematike, probleme i izazove od interesa.
Kao i za svaku temu, stepen angažovanosti europarlamentaraca po pitanju politike proširenja varira, pa je stoga jako bitno identifikovati one koji mogu biti saveznici u procesu zagovaranja prema institucijama EU. Kad je u pitanju interes i angažovanost u slučaju BiH, tu se, pored izvjestilaca, svakako ističu Michael Gahler, Romeo Franz, Thijs Reuten, kao i Tineke Strik, Dietmar Köster te Klemen Grošelj koji imaju ulogu izvjestilaca iz sjene. Njih troje pripadaju različitim političkim grupama unutar EP i kao izvjestioci iz sjene imaju zadatak da njihova tačka gledišta, odnosno stav političke grupe iz koje dolaze, ne bude izostavljen u kreiranju izvještaja. Zajedno sa izvjestiocem razmatraju sve izmjene i dopune izvještaja i pokušavaju pronaći kompromis. Redovan kontakt i razmjena informacija između ovih članova EP i domaćih organizacija civilnog društva omogućava bolje razumijevanje problema, veću vidljivost i posvećenost izazovima sa kojima se BiH kao zemlja sa obećanom evropskom perspektivom susreće.
Osim navedenih rezolucija, zastupnici Evropskog parlamenta mogu postavljati pitanja Vijeću EU, Evropskoj komisiji ili visokom predstavniku/potpredsjedniku o tome šta se radi na rješavanju određenog pitanja u nekoj zemlji ili jesu li druge institucije EU uzele u obzir tražene/preporučene radnje. Upravo na ovaj način oni predstavljaju sponu između civilnog društva i ostalih institucija, pozivajući tako na transparentnost i vršeći pritisak kako bi se brže i efikasnije radilo na rješenju određenog problema.
Uz sve to, odbor poput AFET-a na zahtjev parlamentaraca organizuje saslušanja ili razmjenu mišljenja sa stručnjacima koja im omogućavaju da čuju gledišta istih te da održavaju rasprave o ključnim pitanjima, istovremeno ih pozivajući na odgovornost prema građanima, kao što je bio slučaj saslušanja Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. U ovom slučaju je svakako veliki interes javnosti i pritisak civilnog društva zbog mijenjanja izbornih pravila u izbornoj noći doveo do toga da Zeleni – Europski slobodni savez (Greens – EFA) zahtijevaju ovaj sastanak. No, mana ovih saslušanja jeste ta što na zahtjev gosta, a uz odobrenje predsjedavajućeg Odbora, oni mogu biti organizovani iza zatvorenih vrata, odnosno in camera. Javnost nema pristup takvim sastancima, a zastupnicima je nije dozvoljeno da javno komentarišu što je ko tačno rekao na sastanku.
Važno je napomenuti da petogodišnji mandat europarlamentaraca ističe naredne godine, stoga domaći akteri treba da budu spremni na uspostavljanje ili eventualno jačanje odnosa sa novim/starim licima evropske političke scene.
Svi ti akronimi … : DSEE
Delegacija Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom (DSEE) predstavlja skupinu zastupnika u EP koji rade na održavanju i produbljivanju odnosa sa parlamentima iz navedenih zemalja. Upravo je DSEE, na čijem čelu je Romeo Franz, glavna veza EP sa bh. zakonodavnim tijelom. Franz ujedno ima ulogu jednog od predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP; eng. SAPC), dok je predsjedavajući ispred Parlamenta BiH bio Nebojša Radmanović. Sastanci na kojima se okupljaju zastupnici nacionalnih parlamenata i zastupnici EP iz odgovarajućih odbora se inače održavaju dva puta godišnje kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa. No, BiH je ovdje izuzetak, ali to je već tema za neki drugi tekst.
Iako DSEE primarno njeguje odnose sa izabranim predstavnicima iz Bosne i Hercegovine i Kosova, prilikom putovanja u svaku od zemalja na sastanke POSP-a, Delegacija organizuje dodatne razgovore sa nevladinim organizacijama i državnim službenicima s ciljem prikupljanja informacija i pogleda na lokalnu situaciju. Ovim Delegacija igra ključnu ulogu u diplomatskom radu Evropskog parlamenta. Ono što je bitno kod ove Delegacije jeste to što ona može organizovati sastanak u Briselu ili Strazburu sa onima čiji se glasovi inače ne bi čuli: na primjer, članovima političke opozicije ili predstavnicima civilnog društva. U protekloj godini, samo jedan takav sastanak je održan sa predstavnicima civilnog društva iz BiH, i to sa Dervom Sejdićem, Jakobom Fincijem i Valery Perry (koja je predstavljala Azru Zornić) u vezi sa neimplementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Ukratko …
Iako smo svjedoci sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva, izvjesno je to da se demokratija ne može razvijati bez aktivnog civilnog društva. No, iako ograničen, forum za njegovo djelovanje na evropskom nivou za pomoć pri rješavanju lokalnih pitanja zaista postoji, samo ga treba prepoznati te blagovremeno i na pravi način iskoristiti.
Stavovi izneseni u ovom tekstu, ne odražavaju nužno stavove članica Inicijative za monitoring evropskih integracija, kao ni same Inicijative.