FACE, oktobar 2019., LINK
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH uputila je pismo stalnim misijama pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi, a povodom, kako navode, lažnog predstavljanja Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (HNS) pred tijelima UN-a kao nezavisne nevladine organizacija branitelja ljudskih prava.
Iz ove inicijative podsjećaju da je HNS organizacija čiji je predsjednik ujedno i predsjednik jedne političke partije, te da su članovi Sabora izabrani i imenovani zvaničnici u Bosni i Hercegovini – isključivo Hrvati, te organizacija čiji su članovi predsjedništva zvaničnici političkih partija i izabrani i imenovani zvaničnici u BiH.
Cilj Inicijative za monitoring evropskih integracija u BIH je poručiti stalnim misijama pri Ujedinjenim nacijama da Hrvatski narodni saobor nije nezavisna nevladina organizacija (NVO), već je u pitanju organizacija koja okuplja predsjednike političkih partija u BIH, poslanike u državnim i entitetskim parlamentima, kantonalne premijere i ministre u Vladama.
Cilj je, kaže Koordinator inicijative za monitoring evropskih integracija BIH Rasim Ibrahimagić jasno distancirati tu organizaciju od civilnog društva.
“I nije problem to što oni zastupaju prava određene ciljne grupe. Međutim, problem je kada su to isključivo zvaničnici u institucijama BIH, predsjednici političkih partija, koji sebe žele predstaviti kao nezavisno tijelo koje želi da ukaže UN-u na kršenja ljudskih prava u BIH”, kaže on.
Predstavnik HNS nije dobio riječ u Ženevi
Početkom oktobra u UN-u u Ženevi održane su predsesije za Univerzalni periodični pregled (UPR) o stanju ljudskih prava. Riječ je o mehanizmu koji prikuplja relevantne informacije od država članica, informacije od UN-ovog Ureda Visokog komesara za ljudska prava, te informacije drugih relevantnih subjekata poput organizacija civilnog društva.
Tokom diskusije predstavnik HNS a nije mogao dobiti riječ, no to je umjesto njega učinio predstavnik stalne misije Hrvatske u UN-u. U Ženevi su dijeljeni i materijali koji govore o prijedlozima koji se tiču izbornog zakona, navodima da Hrvati u BIH nemaju svog političkog predstavnika ali i o tome kako su jer nemaju kanal na svom jeziku Hrvati u BIH ugroženi.
“Govorili su o političkim i građanskim pravima u kontekstu presude u slučaju Božo Ljubić, interpretirajući tu presudu samo u jednom duhu, zanemarujući presude Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju diskriminacija po etničkoj osnovi u BIH. Dakle, pominju jezička prava Hrvata, tražeći kanal na hrvatskom jeziku”, kaže Rasim Ibrahimagić.
U decembru 2016. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) djelimično je prihvatio žalbu bivšeg potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bože Ljubića. U pitanju je odredba zakona o državnim izborima koja propisuje da kantoni delegiraju najmanje jednog predstavnika iz tri glavne etničke grupe u Dom naroda Federacije BiH.
‘Lažno predstavljanje’
Darko Brkan iz organizacije Zašto ne, koja je članica Kolalicije Inicijative za monitoring evropskih integracija kaže da je potrebno da se zna iz koje perspektive neko pred UN om govori i zagovara ljudska prava
“U ovom slučaju govorimo upravo o onome što se zove lažno predstavljanje, odnosno da su se predstavljali kao organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava, a pri tom nisu pominjali ni osnovna pitanja koja su bila pokrenuta u Evropskom sudu za ljudska pravau kontekstu istih stavari kojima se bavilo njihovo zagovaranje u Ženevi. Mislim na presude vezane za diskriminaciju na etničkom principu kojih je nekoliko poput Sejdić-Finci i Zornić -Pilav”, kaže Brkan.
Srđan Blagovčanin iz Transparency international BIH kaže kako je ovo pokazatelj kako se pravo na udruživanje i organizovanje zloupotrebljava.
“Zapravo radi se o tome da ljudi koji su izabrani funkcioneri državni i kantonalni zapravo se udružuju i nastoje vaninstitucionalno ostvariti ono što bi trebalo ostvariti u okviru institucija sistema. Tako da mislim da ovo treba shvatiti ozbiljno, ali i da jednako tako treba u izvjesnom smislu raskrinkatiti, da se ovdje ne radi ni o kakvoj NVO, ni o kakvoj o inicijativi ugrožene grupe ljudi, nego da se ovdje radi o jednoj vrsti kamuflaže interesa vladajućih struktura u BIH koje su na vlasti u BIH zadnjih 30 godina”, kaže Blagovčanin.
Podsjetimo predsjednik Hrvatskog narodnog sabora u BIH je Dragan Čović dugogodišnji predsjednik HDZ-a BIH, trenutno predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BIH, a dva puta je bio član Predsjedništva BIH. Ostali članovi HNS-a uglavnom su i članovi HDZ-a, od kojih je veliki broj nosilaca javnih funcija na državnom, entitetskom ili kantonalnom nivou.