April, 2020.
Autorica: Harisa Bojčić
Činjenica je da kroz situaciju s medijima u Bosni i Hercegovini, odnosno javnim RTV sistemom najbolje možemo vidjeti cjelokupnu političku situaciju u zemlji, koja iz godine u godinu postaje komplikovanija. Vlast na nivou države ima nadležnosti u oblasti informacionog društva i medija, te donosi, između ostalog, zakone o sistemu javnog emitovanja, komunikacijama, elektronskog potpisa i elektronske trgovine. Vrhovna vlast Bosne i Hercegovine tradicionalno je najsloženiji nivo vlasti u zemlji po pitanju usaglašavanja određenih tema. Ista situacija je godinama i sa financijskom nezavisnošću u oblasti medija. Ministarstvo komunikacija i prometa sa svojom kancelarijom za nadzor te Regulatorna agencija za komunikacije predstavljaju glavne aktere na državnom nivou.
U Analitičkom izvještaju Evropske Komisije o Aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji stoji da će Bosna i Hercegovina nastaviti sarađivati sa zemljama EU u cilju daljnjeg razvoja informacionog društva, uključujući i pripremu društva u cjelini za digitalizaciju, privlačenje ulaganja i obezbjeđenje interoperabilnosti mreža i usluga. Što se tiče finansijske nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije, zaključak EK je da se finansijska nezavisnost popravila, mada još nije u potpunosti obezbjeđena. U Akcionom planu za realizaciju prioriteta iz analitičkog izvještaja Evropske komisije, donesenog od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a sve u cilju poboljšanja medija i finansiranja u njihovoj oblasti, navodi se da u Bosni i Hercegovini treba donijeti zakone o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, obezbijediti finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera i uskladiti entitetske zakone s državnim zakonom o javnom RTV sistemu, usvojiti propise o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijume javnog oglašavanja, revidirani Akcioni plan za obuku novinara i medijskih profesionalaca, zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima te finalizirati prelazak na digitalno emitovanje. Osnovni problem u oblasti finansijske nezavisnosti jeste ovisnost javnih RTV servisa od strane politički motiviranih aktera u Bosni i Hercegovini, bilo da su to političke stranke ili političari kao individue. Ovakva situacija za posljedicu ima zloupotrebu medija prvenstveno kao sredstva za oblikovanje javnog mnijenja koje odgovara vlastodršcima i služi za promoviranje partikularnih interesa političkih grupa. Reklo bi se za situaciju u BiH – složenije političko stanje u državi direktno se odražava na složenost u javnim RTV servisima. U tom smislu vrlo lahko možemo primijetiti da se javni RTV servis često koriste za jačanje pojedinih političkih ličnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno da političke stranke i političari koristeći sredstva iz državnog budžeta osiguraju kontrolu medijskog prostora i kreiraju isti u svoju korist. Stoga je jasno vidljivo da javni servis u našoj zemlji doista rijetko istinski kritikuje rad bosanskohercegovačkih političara, a čak iako to ponekad uradi, to za pozadinu ima a šta drugo nego politički interes. Efikasnost medijskih politika izemđu ostalog zavisi i od nezavisnog finansiranja, te je stanje u medijima ogledalo društva u kojem živimo i odnosa vlasti prema njima. Bosna i Herceogovina je nažalost država u kojoj se javni RTV servis primarno koristi kao političko sredstvo, umjesto da ono bude sredstvo objektivnog i nezavisnog izvještavanja. Vođeni ovakvom politikom, javni servis u BiH bi olako mogao doživjeti kolaps primarno zbog služenja političkim i privatnim interesima te laganog zanemarivanja demokratske uloge medija u jednom društvu. Ovako najbolje možemo vidjeti kako finansijska nezavisnost direktno utiče na stanje u javnom RTV servisu te koliko je zapravo nužno doraditi, pravilno implementirati ili možda usvojiti nove zakone koji se direktno tiču ove oblasti. Glavni akteri u oblasti medija na državnom nivou, konkretno Regulatorna agencija za komunikacije, iako definisana kao nezavisna i dalje trpi jake političke pritiske te se isti protive definiranim procedurama sputavajući je i čineći njenu regulatornu moć koja garantuje slobodu od političke kontrole izrazito nevalidnom i neprimjenjivom. Pomoć medijima od strane države, kao što je već ranije pomenuto obavijena je političkim utjecajem. Što se tiče finansiranja od strane bankarskih kredita, oni su dati na osnovu političke pripadnosti. Ono što je također veliki problem jeste i bojkot plaćanja RTV takse od strane građana, svega mali dio prihoda RTV servisu dolazi iz ovih izvora. Zbog svih ovih razloga nalazimo se u kakvoj jesmo situaciji koja zahtijeva hitne mjere i reforme jer, opet naglašavajući, javni RTV servis je odavno izgubio demokratsku ulogu medija kakva bi ona zaista trebala biti. Pored toga, ipak moramo reći u vidu nezavisnih finansiranja javnih RTV servisa situacija se malo poboljšala ali još uvijek nije potpuno osigurana. Ne poštuju se zakonske odredbe koje se odnose da se sve pretplate naplaćuju preko jedinstvenog računa, što dovodi čak i do ekonomskih gubitaka i u cjelokupnom budžetu Bosne i Hercegovine.
Ukoliko se ne odrede, sprovedu i ne implementiraju određene promjene u oblasti medijske finansijske nezavisnosti i kompletnog javnog RTV servisa, te samog odnosa vlasti, doći će do kolapsa čitavog javnog servisa. S tim u vezi, lahko zaključujemo da je situacija u ovoj oblasti alarmantna. Medijska nezavisnost u BiH je moguća u onoj mjeri u kojoj to odgovara interesima vladajućih političkih struktura. Iako je u unapređenju medijske nezavisnosti učestvovalo nekoliko međunarodnih agencija kao što su Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Europska unija (EU) i Vijeće Evrope (VE), regulatorni okvir još uvijek je dosta nestabilan i kontraverzan. Unapređenja koje je međunarodna zajednica godinama u procesima demokratizacije činila veoma lahko su zaboravljena i potisnuta te se njihovim stopama nije nastavilo ići. Svaka naredna promjena u ovoj oblasti svakako treba biti regulisana u skladu sa pravnim okvirom Europske unije. Nadajmo se da će do tih promjena ubrzo doći iako je situacija poprilično teška. Svakim ispravnim korakom u skladu sa pravnim okvirom EU bliže smo integraciji u tu zajednicu. Nažalost, surova realnost nam ja da je javni RTV servis Bosne i Hercegovine je skoro u potpunosti obilježen čuvanjem političkih interesa te, ukoliko sama politička situacija u našoj zemlji ostane onakva kakva jeste, ne vjerujem da možemo očekivati ikakve značajnije promjene u oblasti nezavisnog finansiranja medija.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.