Autor: Denis Čarkadžić
Tokom neizborne, 2021. godine, a sudeći po najavama i očekivanjima kako domaćih političkih aktera u Bosni i Hercegovini, tako i ključnih međunarodnih faktora, reforma ustavno-pravnog sistema naše zemlje trebala ni konačno biti pokrenuta sa mrtve tačke.
U prvom redu to bi se trebalo odnositi na reforme kojima bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, čime bi se konačno otklonile diskriminatorske odredbe iz ustavne stečevine Bosne i Hercegovine, a nakon toga, usvojenim izmjenama Ustava BiH, prilagodili ustavi i zakoni na nižim nivoima, uključujući i Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
Da bi ovaj proces trebao imati takav tok, mišljenja je i sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Varis Vehabović, koji u svom autorskom tekstu objavljenom početkom maja 2021. godine, između ostalog, zaključuje “da se prvo moraju izvršiti presude Evropskog suda za ljudska prava u oblasti izbornog sistema, a tek onda odluke Ustavnog suda BiH, ako nakon toga ostane išta da se izvršava, jer valja podsjetiti da je Evropski sud napravio čitav krug u ovoj oblasti – od diskriminacije manjina (Sejdic, Finci, Slaku), diskriminacije građana (Zornić), diskriminacije konstitutivnih naroda koji dolaze sa “pogrešne” teritorije (Pilav) pa i diskriminacije pripadnika istog naroda koji dolaze sa “pogrešne teritorije” (Pudarić).”
Pregovori i razgovori koji se već izvjesno vrijeme vode u vezi izborne reforme, ulaze u novu fazu u kojoj bi se liderima SDA i HDZ-a BiH trebali priključiti i predstavnici ostalih političkih subjekata koji imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. Paralelno sa tim procesom, i netom imenovana Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakona, u skladu sa svojim zadacima, trebala bi dati svoj doprinos u tom pravcu.
Da li će nadležne institucije, u prvom redu Parlamentarna skupština BiH, konačno uraditi svoj posao, te otkloniti diskriminatorske odredbe iz našeg ustavno-pravnog sistema, a koje su bazirane na etničkoj pripadnosti, ostaje da se vidi.
Te i takve obaveze, pored ostalog, Bosni i Hercegovini naložene su i Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i pratećem Analitičkom izvještaju. S tim u vezi, a u cilju poboljšanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, jedan od 14 ključnih prioriteta je i da se “osigura jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci”.
Sa druge strane, čini se da su tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potpuno neopravdano zapostavljene. I pored toga što se u dijelu Mišljenja Evropske komisije pod nazivom Demokratija / Funkcionisanje pod rednim brojem 1. navodi da je prioritet da BiH osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, javnost u našoj zemlji u posljednjih par mjeseci nije imala priliku da vidi konkretne prijedloge u tom pravcu iznesene od strane ključnih aktera pregovora.
Međutim, inicijativu u tom pravcu poduzela je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) koja je na 50. sjednici održanoj 8. 6. 2021. godine donijela Zaključak o usvajanju Nacrta Inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koji će se, kako je najavljeno, uputiti Venecijanskoj komisiji i GRECO-u putem Vijeća Evrope i OSCE/ODIHR-u sa molbom za dostavu mišljenja.
Tom prilikom, CIK BiH pozvao je organe za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini, akademsku zajednicu, stručnjake u oblasti izbornog prava, predstavnike nevladinog sektora i druge pojedince i organizacije da svoje sugestije, primjedbe i prijedloge u vezi sa usvojenim nacrtom Inicijative dostave Centralnoj izbornoj komisiji BiH, nakon čijeg razmatranja bi CIK BiH utvrdio konačan tekst Inicijative i u skladu sa nadležnostima iz člana 2.9 stav (1) tačka 16) Izbornog zakona BiH isti dostavio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji za štampu održanoj tim povodom, predsjednik CIK BiH Željko Bakalar, pojasnio je da inicijativa predviđa uvođenje nekih novih pojmova poput preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava u takozvanoj dužnosničkoj kampanji, govora mržnje, ranog glasanja, vanrednih izbora, vanrednih okolnosti i izborne tehnologije.
Pored toga, ponuđena su i rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata, izvršne funkcije, kao i rješenja za istovremeno obnašanje izvršne funkcije, finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta. Prezentovani su i modeli formiranja biračkih odbora i uvođenje normi za sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima, ali i propisana obavezna elektronska registracija za glasanje izvan BiH uz obavezu dostavljanja validnih dokaza o identitetu i boravištu izvan BiH, uvedena obaveza elektronske prijave političkih subjekata za ovjeru na izborima, kao i obaveza obavještavanja javnosti u postupcima u vezi s prigovorima i žalbama.
Kako je iz CIK BiH i najavljeno, Nacrt Inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine objavljen je na zvaničnoj stranici ove institucije, te će biti upućen na razmatranje i usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.
Podsjećamo, iako OSCE Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), a u skladu sa svojim mandatom, već niz godina nakon svakih izbora apeluje da se usvoje njihove preporuke koje se, između ostalog odnose na reviziju izbornog pravnog okvira, metode formiranja biračkih odbora, sprječavanje vršenja pritiska na birače, jačanje transparentnosti i odgovornosti finansiranja kampanja, mjere za garantovanje prava birača na slobodan i tajan izbor pri glasanju, Parlamentarna skupština BiH u ovom, ali i ranijim sazivima, oglušila se o svoje obaveze u tom smislu.
Pored toga, novoformirana Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakona BiH kojoj je jedan od zadataka da najvećem zakonodavnom tijelu Bosne i Hercegovine pripremi prijedloge i kada se radi o tzv. tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već u dva navrata od svog imenovanja ne uspijeva da se sastane jer, kako je javnosti saopšteno, nije imala potreban kvorum za rad.
Preporuke OSCE/ODIHR-a ne sadrže bilo kakve političke izazove, te bi kao takve trebale biti opšteprihvaćene od svih relevantnih političkih subjekata i implementirane u izbornu legislativu Bosne i Hercegovine. Međutim, to do sada nije bio slučaj, te se samo od sebe nameće pitanje da li baš sve političke partije u BiH i njihova rukovodstva zaista žele da se osigura kvalitetnije provođenje izbornog procesa u našoj zemlji, ili su njihovi stvarni ciljevi da stvari u tom smislu ostanu iste. Usvajanje Nacrta Inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane Parlamentarne skupštine BiH, a koji je predložen od strane CIK BiH, bio bi veliki korak u pravcu provođenja izbora u BiH u skladu s evropskim standardima, na koji građani s pravom očekuju da se konačno i napravi.
Na kraju, a pored svih navedenih problema i izazova u vezi izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, treba podsjetiti i da je i samo održavanje Lokalnih izbora 2020. godine bilo ugroženo jer nisu na vrijeme osigurana finansijska sredstava za njihovo održavanje, čime je između ostalog prekršen Izborni zakon BiH, odnosno njegov član 1.2a koji nalaže da se sredstva za provođenje izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora.
Tek nakon pritiska međunarodne zajednice u BiH, Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu usvojen je krajem jula 2020. godine, čime su se konačno stekli uslovi i za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine.
Kao što je poznato, za kršenje člana 1.2a Izbornog zakona BiH niko nije odgovarao, te se s pravom postavlja pitanje šta će se desiti ukoliko se slična situacija ponovi kada su naredni, Opšti izbori 2022. godine u pitanju. Ovdje treba podsjetiti da, iako je po zakonu trebao biti usvojen prije početka tekuće godine, Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu još uvijek nije usvojen.
Mogućnost neodržavanja izbora zbog neusvajanja državnog budžeta mogla bi biti otklonjena ukoliko se usvoji inicijativa Kluba SDP BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (ZDPSBiH) kojom se putem izmjena Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost finansiranja izbora i ukoliko budžet nije usvojen. Najavljujući podnošenje ove inicijative, maja 2021. godine, predsjednik Kluba SDP BiH u ZD PSBiH Saša Magazinović, ustvrdio je da u SDP BiH “imaju saznanja da bi zbog neusvajanja budžeta institucija BiH u narednoj godini Opšti izbori mogli biti blokirani”, te da “jedan od scenarija koji je u opticaju i koji je vrlo moguć jeste da se blokira održavanje izbora 2022. godine.”
Ključna odredba ovog SDP-ovog prijedloga zakona o dopuni Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine je ona u kojoj se kaže da je “za vrijeme privremenog finansiranja, dozvoljeno finansirati održavanje općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine”.
Polovinom juna tekuće godine ZD PSBiH usvojio je navedeni prijedlog, te ostaje da se vidi da li će on dobiti potrebnu podršku u Domu naroda PSBiH, u kojem, kao što je poznato, većinu imaju SNSD i HDZ BiH.
Polovina je neizborne, 2021. godine. Vrijeme prolazi, pregovori se nastavljaju… Sudeći po najavama, međunarodni faktor će se “aktivnije uključiti u razgovore”, ali se i dalje ništa konkretno ne dešava, te ključna pitanja i dalje “vise” u zraku: Da li će konačno Bosna i Hercegovina krenuti u pravcu u kojem im to nalažu obavezujuće presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Mišljenje EK o članstvu BiH u EU, ili će i naredni izborni proces biti održan na diskriminatorskim osnovama i uz ponovno ignorisanje prepouka Venecijanske komisije, GRECO-a i OSCE/ODIHR-a, a sve uz opasnost da održavanje i takvog izbornog procesa može biti dovedeno u pitanje.