Autor: Denis Čarkadžić
Polovinom decembra prošle godine, Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Naglašavajući “trenutni geopolitički kontekst”, Vijeće EU u svojoj odluci podvuklo je hitnost da BiH krene naprijed na putu prema EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU identificiranih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Prethodno, u preporuci Evropske komisije, odnosno Izvještaju o BiH za 2022. godinu, iz ranije 14 ključnih prioriteta izdvojeno je njih osam, a koji bi trebali biti bez odlaganja provedeni.
“Prioritetni” prioriteti su usvajanje izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te usvajanje novog Zakona o VSTV-u, zatim i novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kao i neizbježno poduzimanje odlučnih koraka za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nadalje, od BiH se traži i da hitno unaprijedi rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, osigura funkcionisanje sistema azila te zabrani torturu uz uspostavljanje nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja. Lista se nastavlja garantovanjem slobode izražavanja i medija i zaštita novinara, ali i osiguravanjem rezultata u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, što uključuje i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
Navedenih osam zadataka posao su za državni nivo, mahom njegov zakonodavnu komponentu, ali dijelom i izvršnu vlast. Međutim, iako je od dodjeljivanja statusa kandidata za BiH proteklo šest mjeseci, a od imenovanja novog Vijeća ministara više od četiri, još uvijek nema konkretnih rezultata po ovim pitanjima.
Sa druge strane, kao i minulih godina i mandata, ima obećanja. Jedno od takvih polovinom maja ove godine dao je aktuelni predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić koji je potvrdio da je napravljena okvirna dinamika usvajanja zakona iz seta prvih osam prioriteta, te da se njihovo usvajanje očekuje do augusta ove godine.
Izvještaj o napretku BiH za 2023, godinu trebao bi biti objavljen na jesen ove godine, na šta je u jednom od svojih posljednjih medijskih istupa podsjetio i još uvijek aktuelni direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) Edin Dilberović, te bi i po njegovim riječima bilo ključno da se određene stvari promijene u BiH do tog momenta. Kako je Dilberović rekao, proces evropskih integracija u BiH je veoma širok, pri čemu svi nivoi vlasti imaju svoj dio posla unutar tog procesa. Po tvrdnjama Dilberovića, postoji “očit zamah i očita energija da se određene stvari pomjere”, te je mišljenja da BiH za sada ide u dobrom pravcu.
Iako je, primjera radi, DEI, skupa sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH, 24.5.2023. godine u Sarajevu organizovala završni događaj jednogodišnjeg predsjedavanja naše zemlje Jadransko-jonskom inicijativom, odnosno Forum EU strategije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i godišnji sastanak Vijeća Jadransko-jonske inicijative (JJI) na nivou ministara vanjskih poslova, teško se oteti utisku da je u procesu rada na reformama u našoj zemlji uloga DEI u posljednjih nekoliko godina minimalizirana.
Šta je tome razlog pitanje ja za one koji donose odluke u BiH, ali svakako i za rukovodstvo DEI-a. S tim u vezi, treba podsjetiti da je Javni oglas za popunjavanje radnog mjesta rukovodećeg državnog službenika u DEI Vijeća ministara BiH bio otvoren do 27.4.2023. godine, te da još uvijek nije poznato ko će nakon okončanja oglasne procedure obavljati dužnost Direktora. U svakom slučaju, pred državnim aparatom Bosne i Hercegovine je ozbiljan posao, te javnost u našoj zemlji s pravom očekuje da se konačno u jednom izvještaju o napretku BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji nađu i neke pozitivne ocjene. Tim prije što će naredni takav izvještaj biti prvi izvještaj u Bosni i Hercegovini kao kandidatu za članstvo, što će tom dokumentu dati posebnu važnost i težinu.
Puno je posla i na entitetskom nivou
Kada su u pitanju reforme koje naša zemlja treba da provede u okviru evropskih integracija, fokus javnosti je najčešće na onom dijelu koji je zadatak državnog nivoa. Iako je to jesu ključni koraci i procesi, i entitetski nivo ima svoje zadatke. No, ni na tom nivou stvari se ne kreću brzinom kojom bi trebale.
Preciznije rečeno, tapkaju u mjestu gdje, kao što je to npr. u Federaciji Bosne i Hercegovine (FbiH) slučaj, mnogi zakoni godinama stoje “zaglavljeni” u komplikovanim parlamentarnim procedurama, čekajući na neke nove većine i vlasti da ugledaju svjetlo dana. Primjera ima jako puno, a jedan od najpoznatijih je Zakon o sukobu interesa FbiH koji je neusklađen s europskim propisima pored ostalog i zbog činjenice da je komisija koja je zadužena za provođenje zakona sastavljena od članova Parlamenta FBiH, a slično zakonsko rješenje je i u Republici Srpskoj.
I usvajanje zakona o zaštiti prijavitelja korupcije također je prioritetan zakon za približavanje BiH EU, a on je tek “dobacio” do usvajanja u formi Prijedloga i u augustu prošle godine, i to od strane sada već bivše Vlade FBiH Fadila Novalića. Pored toga, iako je proteklo više od osam godina od njegovog usvajanja, Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala FBiH i dalje nije u primjeni jer nisu uspostavljeni i kapacitirani potrebni odjeli u okviru Tužilaštva FBiH.
Nacrt Zakona o javnom okupljanju FBiH, sudeći po najavama, mogao bi biti povučen, te u okviru njega predložena nova rješenja, dok je Nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata FBiH koji je usvojen 2022. godine pun nedostataka, na šta su ukazale organizacije civilnog društva. Kada se radi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, u saopštenju za medije Institucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH krajem 2022. godine javnost je obaviještena da je početkom oktobra iste godine iz Federalnog ministarstva pravde za ovu instituciju rečeno da su “u toku aktivnosti Radne grupe Federalnog ministarstva pravde na izradi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojima će se na adekvatan način izvršiti usklađivanje kaznenog zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine sa odredbama Lanzarote i Istanbulske konvencije.“
Na usvajanje od strane Parlamenta FBiH čeka i Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom, kojeg je još u oktobru 2022. godine Vlada FBiH usvojila u također u formi nacrta i uputila u parlamentarnu proceduru. Nakon što je u decembru 2022. godine održana stručna rasprava, Zakon o životnim zajednicama osoba istog spola FBiH također je daleko od usvajanja, te se još uvijek čeka da Ministarstvo pravde FBiH izradi njegov nacrt i uputi ga u parlamentarnu proceduru. Lista se ovdje ne završava, te je jasno da je pred novim sazivom Vlade FBiH kao i novom većinom u Parlamentu FBiH, ozbiljan posao koji previše dugo čeka da bude završen.
Od imenovanja aktuelnog saziva nove Vlade FBiH prošlo je mjesec i pol dana, a tek 3. redovna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kako stoji na zvaničnoj stranici tog zakonodavnog tijela, trebala bi biti održana 21.6.2023. godine. Na predloženom dnevnom redu nema pomenutih zakonskih rješenja, te će po svemu sudeći i usvajanje evropskih standarda na entitetskom nivou još sačekati.
Za to vrijeme, građani BiH, njih sve veći broj, nemajući više vremena za čekanje, svoju želju za životom u uređenim demokratskim društvima ispunjavaju odlazeći iz BiH u EU.
Stavovi izneseni u ovom tekstu, ne odražavaju nužno stavove članica Inicijative za monitoring evropskih integracija, kao ni same Inicijative.