Oba doma Parlamentarne skupštine BiH su na posljednjim sjednicama izglasala imenovanje tri ombudsmena za ljudska prava BiH. Imenovani su Jasminka Džumhur, Nevenko Vranješ i Nives Jukić. Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine (Inicijativa) je u protekla tri mjeseca s pažnjom pratila proces ovog imenovanja.
Iako su članovi_ce Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure za imenovanje tri ombudsmena za ljudska prava BiH (Komisija) imenovani u julu 2021. godine, konstituirajuća sjednica ovog tijela je održana tek u martu 2022. godine. U međuvremenu je istekao mandat prethodnom sazivu ombudsmena. Pet sjednica je održano u martu, maju, julu i avgustu. Mjesecima se kasnilo sa početkom rada, a Komisija je u toku ljeta ubrzala proces kako bi aktuelni saziv parlamenta imenovao nove ombudsmene.
Obzirom da Komisija nije na adekvatan način promovisala svoj rad sa ciljem uključivanja zainteresovanih strana, a prevashodno civilnog društva, Inicijativa je tek nakon druge sjednice počela aktivno pratiti rad i proces imenovanja. Inicijativa je Komisiji ukazala na manjkavosti Poslovnika, kojim nije predviđeno konsultovanje sa organizacijama civilnog društva koja se bave pitanjima zaštite i promocije ljudskih prava i građanskih sloboda. Iako je jedna članica Komisije predložila izmjenu Poslovnika, ta tačka nije uvrštena na dnevni red treće sjednice. Komisija je ovu odluku branila pozivajući se na Zakon o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine koji je ne obvezuje da formalno u proces uključi i civilno društvo. Time je Komisija u potpunosti zanemarila preporuke međunarodnih tijela kojima se ukazuje na nedostatke Zakona upravo u dijelu koji se odnosi na transparentnost procesa izbora i imenovanja, odnosno na neprovođenje širih konsultacija. Komisija je tako propustila priliku da u ovom procesu ispoštuje te preporuke kroz svoje akte i time unaprijedi transparentnost procesa odredbama koje nisu protivne odredbama Zakona.
“Proces imenovanja ombudsmena je još jednom pokazao neophodnost izmjena Zakona o ombudsmenima za ljudska prava. Ovaj Zakon zanemaruje ulogu civilnog društva i drugih zainteresovanih strana u procesu imenovanja, a organizacije civilnog društva su česti korisnici mehanizama zaštite ljudskih prava koje nudi Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH”, poručio je Edo Kanlić, koordinator Inicijative.
Izmjene ovog Zakona su važne i s aspekta evropskih integracija. Njima se ombudsmenima daje mandat Preventivnog mehanizma u Bosni i Hercegovini u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja, čime se ispunjava dio jednog od 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu. Inicijativa je 2021. godine uputila svoje amandmane na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenima za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Nijedan prijedlog upućen od strane civilnog društva nije uvršten u Prijedlog zakona.
To ukazuje na generalni problem odnosa institucija prema civilnom društvu.
“Komisija za imenovanje ombudsmena je svojim stavovima i komunikacijom pokazala da civilno društvo ne gleda kao partnera, već kao remetilački faktor koji im se miješa u posao. To je duboko zabrinjavajuće, uzimajući u obzir važnost saradnje institucija sa civilnom društvom u polju zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda. Naglašavamo da ova saradnja nije važna zbog međunarodnih tijela, već zbog jačanja demokratskih principa u Bosni i Hercegovini i što efikasnije zaštite ljudskih prava u našoj zemlji”, zaključio je Kanlić.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija će nastaviti pratiti rad Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH i zagovarati izmjene Zakona u skladu sa evropskim standardima i preporukama. Organizacije civilnog društva nastaviće pružati svoju ekspertizu i podršku zajedničkom unapređenju stanja ljudskih prava i građanskih sloboda u Bosni i Hercegovini.