Autor: Harun Išerić
U BiH je trenutno na snazi Zakon o sukobu interesa (Zakon) koji je donesen 2002. godine, a potom izmijenjen i dopunjen sedam puta. Izmjenama i dopunama Zakona iz 2013. godine zakonodavac je učinio najveće intervencije u njegove suštinske odredbe, na način da su mehanizmi za njegovo provođenje u potpunosti izmijenjeni (formirana je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa koja je preuzela dotadašnje nadležnosti Centralne izborne komisije) kao i način utvrđivanja sukoba interesa, a sankcije su reducirane i njihovo izricanje je značajno otežano. Transparency International je upozoravao da se izmjenama i dopunama Zakona iz 2013. godine drastično slabi Zakon te da ponuđena rješenja “drastično udaljavaju BiH od ispunjavanja uvjeta neophodnih za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji i u odnosu na trenutno stanje predstavljaju korak unazad.” Drugi autori ističu da je 2013. godine “potpuno rasturen sistem sprječavanja sukoba interesa” te da je “obesmišljen institut sprječavanja sukoba interesa za funkcionere na nivou BiH”. Zaključno, BiH od 2013. godine nema efikasan mehanizam zaštite od i borbe protiv sukoba interesa.
Evropska komisija (Komisija) je već 2014. godine upozorila da se izmjenama i dopunama Zakona iz 2013. godine “ne jamči nepristrasno i učinkovito sprječavanje sukoba interesa”. Komisija je isto ponovila u 2015. godini naglašavajući da zakonske norme “još uvijek nisu u skladu sa međunarodnim standardima pošto ne postoje nezavisna tijela zadužena za rad na predmetima sukoba interesa.” U 2018. godini Komisija konstatira da “još uvijek nije usvojen novi zakon o sukobu interesa BiH koji je usklađen sa međunarodnim standardima” te da bi u 2019. godini BiH “naročito trebala: izmijeniti i dopuniti zakonodavstvo kako bi se osiguralo efikasno rješavanje sukoba interesa na nivou države (…)”. U Analitičkom izvještaju Komisije uz Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvu u EU (iz 2019. godine) Komisija je stava da kada se radi o sukobu interesa “pravni okvir na svim nivoima je slab, kako u pogledu samih pravila, tako i načina na koji se ona primjenjuju”; državni zakoni o sukobu interesa “nije u skladu sa međunarodnim standardima”; a Komisija za odlučivanje o sukobu interesa osnovana 2013. godine “nije nezavisna”. Komisija istovremeno bh. vlastima daje zadaću: usvojiti nove zakone o sukobu interesa u skladu sa međunarodnim standardima, “posebno relevantnim preporukama GRECO”.
Komisija u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU (iz 2019. godine) kao sedmi ključni prioritet koji BiH mora ispuniti da bi se mogli otvoriti pregovori za pristupanje BiH Evropskoj uniji navodi: “jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem: a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa (…)”. Dakle, Komisija je napredak BiH na evropskom putu uvjetovala, između ostalog, i napretkom u usvajanju i provođenju zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji mora biti u skladu sa međunarodnim standardima. Komisija u Izvještaju o napretku za 2020. godinu zapaža da “nije postignut napredak u usvajanju sveobuhvatnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu s međunarodnim standardima”, te ponovo ističe da vlasti “trebaju osigurati odgovarajuće zakonodavno i institucionalno postupanje po preostalim preporukama GRECO-a”, posebno u vezi sa sukobom interesa. Podcrtava se da u 2021. godini BiH “treba posebno da: usvoji zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou.” To se traži od BiH kontinuirano od 2014. godine. BiH to kontinuirano ignoriše.
Pododbor za pravdu, slobodu i sigurnost EU i BiH (jedno od tijela uspostavljenih temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju) je na dosadašnjim sastancima isticao važnost donošenja novog zakonodavstva o sukobu interesa. Nakon prvog (održanog u 2016. godini) i drugog sastanka (održanog u 2017. godini), Pododbor je istakao da vlasti u BiH trebaju da “osiguraju odgovarajući zakonodavni i institucionalni okvir u cilju ispunjenja preostalih preporuka GRECO-a, posebno onih koje se odnose na (…) sukoba interesa, te obavijeste Evropsku komisiju o tome u pisanom obliku”. U izjavama nakon trećeg (održanog 2018. godine) i petog sastanka (održanog 2020. godine), predstavnici EU su pozvali BiH da usvoji novo zakonodavstvo o sukobu interesa.
Trenutno na nivou BiH možemo posmatrati dva procesa donošenja novog zakona o sprječavanju sukoba interesa. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PD PS BiH) je 11. januara 2021. godine usvojio Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine (Prijedlog Zakona), kojeg je izradio Transparency International još 2017. godine, a čiji su predlagači Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić. PD PS BiH je usvojio i pojedine amandmane HDZ-a i SNSD-a na Prijedlog Zakona. Međutim, Direkcija za evropske integracije je u svom Mišljenju o usklađenosti prijedloga zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH sa acquis-em zaključila da “pojedini ugrađeni amandmani nisu u skladu sa acquis-em”. Direkcija kritikuje odstupanja u zakonskoj definiciji sukoba interesa poredeći je sa defincijom OECD-a; posebno problematično jeste propisivanje etničke rotacije na mjestu predsjednika Komisija, jer je protivno zabrani diskriminacije iz Povelje EU o osnovnim pravima i shodno tome ta odredba nije u skladu sa acquis-em; naglašava se potreba preispitivanja odredbe o stručnom tijelu – Uredu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa – kako bi se osigurala i njegova nezavisnost. Prijedlog Zakona još uvijek se nije našao na dnevnom redu sjednice Doma naroda.
PD PS BiH je na sjednici održanoj 16. januara 2020. godine donio zaključak da mu Vijeće ministara u roku od 90 dana dostavi Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa. Nakon što je proteklo 334 dana, Ministarstvo pravde je izradilo Nacrt Zakona sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH (Nacrt Zakona) koji je objavljen na web platformi eKonsultacije (14. decembra 2020. godine). Četrnaest mjesecu od donošenja zaključka, Vijeće ministara još uvijek nije dostavilo Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijam BiH PD PS BiH. Nacrt Zakona je vrlo brzo od njegovog objavljivanja kritiziran od strane nevladinih organizacija, koje su tvrdile da “usvaja čak i lošija zakonska rješenja i da umjesto unapređenja, dodatno derogiraju zakonski i institucionalni okvir za sprečavanje korupcije” i od međunarodne zajednice. Delegacija EU, Ambasada SAD i Misija OSCE-a žestoko su kritikovali Nacrt Zakona, istaknuvši da “neće u značajnoj mjeri doprinijeti unapređenju efikasnosti mehanizama za sprečavanje sukoba interesa.” Prema njihovom mišljenju, Nacrt “ne zadovoljava međunarodne standarde i ne uvažava preporuke GRECO-a, čija je realizacija nužna u borbi protiv korupcije. Zajednički napori uloženi u izradu zakona koji ne sadrži snažne odredbe, znak je nespremnosti političkih aktera da stvore istinski učinkovit sistem za sprečavanje sukoba interesa.” Na kraju se ističe: “Usvajanje ovog zakona je pitanje oko kojeg nema pregovora.”
S obzirom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU (član 70), zakonodavstvo BiH u oblasti sukoba interesa mora biti u skladu sa acquis-em. Ustavni sud BiH je u svojoj praksi više puta ukazao na obavezu ispunjenja međunarodne obaveze BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – obavezno usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU. Na nedostatke u izvršenju te obaveze u kontekstu Prijedloga Zakona koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj procedure ukazala je Direkcija za evropske integracije BiH. Pored toga, EU uporno zahtjeva od BiH da zakonodavstvo bude u skladu sa međunarodnim standardima. Iz stavova EU proizilazi da se radi prvenstveno o standardima utvrđenim u preporukama antikorupcijskog tijela Vijeća Evrope – Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO). S tim u vezi, relevantni stavovi GRECO-a su izneseni u Evaluacijskom izvještaju za BiH iz 2015. godine, a koji je nastao u okviru četvrte runde evaluacije čija je tema “Sprječavanje korupcije među članovima parlamenta, sudijama i tužiteljima”. Pregled usaglašenosti sa preporukama GRECO-a iz Evaluacijskg izvještaja, dat je u prvom i drugom izvještaju o usklađenosti. U drugom izvještaju iz decembra 2020. godine, GRECO je zaključio da preporuka broj III – o usklađivanju propisa o sukobu interesa na cijeloj teoritoriji države, šest godina od njenog donošenja, “nije provedena”. Pored GRECO-a, međunarodni standardi mogu biti pronađeni u dokumentima OSCE-a i OECD-a, ali i mišljenjima Venecijanske komisije (koja je dva puta objavljivala mišljenje o nacrtima zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH).
Postupanje Ministarstva pravde BiH, koje je ignorisalo međunarodne standarde pri izradi Nacrta Zakona, te usvajanje pojedinih amandmana HDZ-a i SNSD-a pri izglasavanja Prijedloga Zakona u PD PS BiH, suprotno je onome što EU zahtjeva od BiH u procesu njenih evropskih integracija. Ovakvim djelovanjem, BiH krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i potpuno ignoriše i zanemaruje jedan od 14 prioriteta čije je ispunjenje neophodno radi započinjanja pregovora o članstvu BiH u EU. Na taj način BiH nastavlja da srozava svoj međunarodni ugled ali i gubi povjerenje EU u nju kao kredibilnog partnera u procesu evropskih integracija. Bh. političari svojim postupanjem, opet (!), riskiraju, usporavaju i umrtvljuju evropski put BiH. Bez usvajanja zakona usaglašenog sa međunarodnim standardima, BiH neće dobiti kandidatski status za članstvo u EU. Prisjetimo se da je zahtjev za članstvo u EU, BiH podnijela davne 2016. godine, a da je od objavljivanja Mišljenja Komisije o zahtjevu za članstvo proteklo skoro dvije godine. Koliko će još godina proći prije nego u sukobu javnog i privatnog interesa, u svijesti bh. političara, pobijedi opći, a ne partikularni interes?
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.