Mart, 2020.
Autorica: Emina Adilović
Bosna i Hercegovina se od 2013. godine obavezala na sprovođenje stepena zaštite prava intelektualnog, industrijskog i komercijalnog vlasništva ogledajući se na sličan stepen koji postoji u EU. Bosanskohercegovački zakonodavni okvir u području prava intelektualnog vlasništva obuhvata zakone o autorskim i srodnim pravima, kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, žigu, industrijskom dizajnu, patentu, geografskom porijeklu i topografiji. U oblasti autorskih i srodnih prava, zakonodavni okvir podrazumijeva Zakon o autorskim i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini i Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, kao i provedbene propise.
Četiri organizacije u državi trenutno su nadležne za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima. Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine djeluje kao nezavisno administrativno tijelo, čija mu Strategija razvoja omogućava preuzimanje uloge voditelja u sistemu provedbe prava intelektualnog vlasništva, pri čemu administrativni i IT kapaciteti Instituta odgovaraju zahtjevima i ciljevima radnog procesa. Ipak, u tekstu Analitičkog izvještaja Evropske komisije o Aplikaciji BiH za članstvo u EU prepoznata je potreba za ojačavanjem informacijske i obrazovne funkcije Instituta kroz uspostavljanje namjenskih, potpuno operativnih centara.
U okviru prava industrijskog vlasništva, Bosna i Hercegovina, shodno smjernicama SSP-a, pristupila je svim relevantnim multilateralnim konvencijama osim Evropske patentne konvencije, jer je za njeno pristupanje potrebno usvojiti adekvatne izmjene i dopune Zakona o patentima.
Nadalje, veliki broj institucija na različitim nivoima vlasti širom države dijeli nadležnosti kada je riječ o provedbi prava intelektualnog vlasništva; Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Državna agencija za istrage i zaštitu te inspekcije nadležne za kontrolu tržišta na svim nivoima. Međutim, ovakva međuinstitucionalna kooperacija odvija se na bilateralnoj osnovi i nije formalizirana zato što BiH još uvijek nema pouzdan sistem za prikupljanje, skladištenje, organizaciju, obradu, analizu, te razmjenu podataka između različitih institucija za provedbu prava intelektualnog vlasništva. Kako bi se ovaj problem riješio, Evropska komisija u Analitičkom izvještaju preporučuje poduzimanje koraka za osiguravanje uključenosti preduzeća i potrošača u sprečavanje krivotvorenja i piratstva pomoću kampanje podizanja svijesti u svim institucijama. Poseban akcenat stavljen je na obavezu unapređivanja specijalizacije tužitelja, sudija i sudskih vijeća koji rade na predmetima prava intelektualnog vlasništva.
Akcioni plan Vijeća ministara BiH za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvještaja EK slijedi smjernice Analitičkog izvještaja Evropske komisije tako što kao mjeru za realizaciju prioriteta navodi provođenje nedavno usvojene Strategije za provedbu prava intelektualnog vlasništva. Kako bi njeno izvršenje bilo moguće, potrebno je prvo usvojiti odluku o sastavu Međuresornog tijela za suradnju u području stjecanja i provedbe prava intelektualnog vlasništva (MTS). Još jedan od obaveznih koraka za sprovođenje ove mjere jeste i sazivanje konstituirajuće sjednice MTS-a u februaru 2020. nakon čega je moguće pristupiti usvajanju akcijskog plana za provedbu Strategije.
Kako bi se poradilo na boljoj specijalizaciji tužitelja, sudija i sudskih vijeća, potrebno je prije svega izvršiti analizu kadrovskih resursa i povećati broj izvršilaca koji rade na istragama krivičnih djela. Određeno je da se u svrhu usavršavanja odgovornih osoba organizuje jedna specijalizirana obuka za istražitelje istraga.
Shodno preporuci Analitičkog izvještaja Evropske komisije, da bi se pristupilo Evropskoj patentnoj konvenciji, Akcioni plan Vijeća ministara BiH uključuje i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o patentima koje je izradio Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Navedeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o patentu usvojen je na 153. sjednici Vijeća ministara 14.09.2018. i upućen u parlamentarnu proceduru. Dalji procesi iz oblasti prava individualnog vlasništva ovisit će u značajnoj mjeri od sposobnosti koordiniranja institucija Bosne i Hercegovine, što je svakako širi problem od kojeg ovise i drugi politički, pa i ekonomski procesi vezani za EU integracije. Pitanje tzv. mehanizma koordinacije, a koji je po preporuci Evropske komisije značajan za demokratizaciju institucija Bosne i Hercegovine, tako je od značaja i za sferu pitanja intelektualnog vlasništva.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.