Autorica: Sanela Bešić
Premijeri država Zapadnog Balkana su 2019. godine usvojili Deklaraciju partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma/kinja u sklopu procesa proširenja Evropske unije (EU) i regionalne saradnje (tzv. Poznanska deklaracija). Bosna i Hercegovina (BiH) se obvezala da će nastaviti i pojačati napore za punu ravnopravnost i integraciju Roma/kinja kroz sprovođenje i praćenje Operativnih zaključaka Seminara o inkluziji Roma/kinja.
BiH se obvezala da će u oblasti zapošljavanja: „povećati stopu zaposlenosti Roma/kinja najmanje na 25%.”, u obrazovanju: povećati stopu uključivanja i završavanja osnovnog obrazovanja na najmanje 90% i uključivanja i završavanja srednjoškolskog obrazovanja na najmanje 50%; u oblasti zdravstva: obezbijediti opšte zdravstveno osiguranje za najmanje 95% romske populacije ili postotak srazmjeran stopi zdravstveno osiguranih lica iz opšte populacije; u oblasti stanovanja: gdje god je moguće, izvršiti legalizaciju neformalnih naselja gdje Romi/kinje stanuju; ili obezbijediti trajan, prikladan, dostojanstven, prihvatljiv i nesegregiran smještaj za Rome/kinje koji stanuju u nelegalnim objektima za koje iz opravdanih razloga nije moguće izvršiti legalizaciju.
Pored ovoga, države potpisnice su se obvezale da će osigurati da svi Romi/kinje budu upisani u registre građana i na nediskriminaciju, tj. da će ojačati vladine strukture da štite od diskriminacije, te uspostaviti specijalizovane odjele za nediskriminaciju Roma/kinja unutar postojećih tijela koja se bave nediskriminacijom. Ovi odjeli bi primali i procesuirali žalbe Roma/kinja, pružili pravnu podršku navodnim žrtvama i utvrđivali šeme diskriminacije, uključujući institucionalnu i prikrivenu diskriminaciju.
Poznanska deklaracija predviđa formulisanje politika i uspostavljanje mehanizama za praćenje i izvještavanje o sprovedbi politika za integraciju Roma, kao i primjenjivanje regionalnog standarda o javnom budžetu za opšte i ciljane politike u vezi sa integracijom Roma/kinja, povećanje javnih budžeta na svim nivoima vlasti, uključivanje romske zajednice u postizanje gore navedenih ciljeva. To predviđa i uspostavljanje formalnih kanala i mehanizama za zajedničku uključenost lokalne vlasti i romske zajednice u formulisanju politika, donošenju odluka, u sprovođenju i praćenju napora preduzetih da bi se postigli ciljevi ove Deklaracije. Države su se obvezale da će i osigurati podršku i osnažiti Nacionalne kontakt osobe za Rome, kao sveobuhvatni mehanizam za koordinaciju i sprovođenje ciljeva uspostavljenih ovom Deklaracijom i osigurati sinergiju između ministarstava odgovornih za integraciju Roma/kinja.
Ciljevi Poznanske deklaracije su u skladu s Agendom 2030, te usvojenim Okvirom za Ciljeve održivog razvoja u BiH koji predstavlja zajednički dokument svih nivoa vlasti i utvrđuje šire razvojne pravce koji BiH vode ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
U cilju realizacije Strategije BiH za rješavanje pitanja Roma/kinja usvojene 2005. godine, BiH je do sada uz suglasnost entiteta i BD BiH usvojila i implementirala tri akciona plana za periode 2009-2012., 2013-2016. i 2017.-2020. godina. Akcioni plan BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021. – 2025. godine (Akcioni plan) je usvojen 2022.godine, nakon skoro godinu dana zagovaranja za njegovo usvajanje. Ovaj Akcioni plan predviđa mjere koje su u skladu sa „Strateškim okvirom EU za ravnopravnost, uključivanje i učestvovanje Roma za period 2020-2030“.
Ministarstva za ljudska prava, raseljena lica i izbjeglice (MLjPI) je 2009. godine po prvi put iz budžeta BiH izdvojilo 2.950.000 konvertibilnih maraka za poboljšanje upošljivosti i poticanje zapošljavanja, rješavanje stambenih problema i poboljšanje pristupa zdravstvenoj zaštiti Roma/kinja. U tom periodu se obrazovanje tretiralo kroz poseban akcioni plan.
Prema podacima MLjPI, zavodi za zapošljavanje su u 2020. godini evidentirali 3.880 nezaposlenih Roma/kinja, od kojih je 3.065 registrovano na evidencijama u FBiH. Regionalna studija o Romima iz 2017. godine koju su izradili Svjetska banka (WB) i Fond ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) navodi da je samo 11% radno sposobnih Roma zaposleno, a da je čak 86% mladih Roma starosti od 16-24 godina van sistema obrazovanja, obuke i tržišta rada (NEET).
Tokom izrade Akcionog plana, procijenjeno je da je za zapošljavanje 650 lica romske nacionalnosti potrebno 5.200.000 KM do 2025. godine. Plan MLjPI je bio da na godišnjem nivou ovo ministarstvo izdvaja 600.000 KM u ove svrhe, a da se sredstva u iznosu od 2.200.000 BAM potrebna za zapošljavanje dodatnih 275 osoba osiguraju iz drugih izvora. U Akcionom planu je navedeno da za zapošljavanje Roma, pored sredstava koja treba da obezbijede niži nivoi vlasti i donatori, nedostaju dodatna sredstva u iznosu od 21 milion KM.
Iako su sredstva planirana kroz Akcioni plan samo dio potrebnih sredstava, trend smanjenja izdvajanja se nastavio. Tako je nakon izdvajanja 2.950.000 KM budžetom za 2013. godinu, budžet za implementiranje Akcionog plana u 2019. godini smanjen na 2.100,000 KM. U konačnici, sredstva za implementaciju Akcionog plana u budžetu 2022. godine iznose samo 1.380.000 KM, od čega je za zapošljavanje, umjesto planiranih 600.000 KM izdvojeno samo 200.000 KM. Ova sredstva će se dodijeliti nadležnim zavodima za zapošljavanje u približnim omjerima kako slijedi: FBiH (62,66%), RS (31,34%) i BD BiH (6%).
Imajući u vidu da je Poznanskom deklaracijom postavljen jasan cilj izdvajanja više sredstava iz javnih budžeta za inkluziju Roma/kinja, sredstva iz BiH budžeta su bila i ostaju nedovoljna za značajniji napredak. To je dodatno zabrinjavajuće zbog produbljivanja ekonomske krize i rasta troškova života.
Imajući u vidu broj nezaposlenih Roma/kinja, teške uslove i ekstremno siromaštvo u kojem živi većina romskih porodica u BiH, Kali Sara – Romski informativni centar poziva nadležne na svim nivoima vlasti da povećaju izdvajanja za socio-ekonomsku inkluziju, a posebno za zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje Roma/Romkinja. Obzirom na preuzete obaveze iz Poznanske deklaracije koje se tiču zapošljavanja, kao i na evidentirane potrebe za zapošljavanjem Roma, nema opravdanog razloga za ovoliko smanjenje sredstava. Sredstva su u odnosu na planirana umanjena za dvije trećine što će smaniti i broj lica romske nacionalnosti koja će se zaposliti do 2025. godine. Pored toga, veliki broj zaposlenih Roma/kinja ostaje bez posla nakon što se period podrške završi.
Kali Sara poziva nadležne institucije u BiH, da u duhu solidarnosti, humanosti i zaštite ljudskih prava, u budžetima za 2023. i 2024. godinu sredstva planiraju na nivou izdvajanja iz 2020. godine odnosno 1.950.000 KM a da se za 2025. godinu sredstva vrate na prethodnih 2.950.000 KM odnosno na nivo finansiranja iz 2009. godine.
Stavovi izneseni u ovom tekstu, ne odražavaju nužno stavove članica Inicijative za monitoring evropskih integracija, kao ni same Inicijative.