Monetarna politika i Centralna banka u kontekstu EU integracija BiH

Mart, 2020.

Autorica: Samira Trešnjo

Evropska unija od 1996. godine kroz programe poput PHARE i OBNOVA pruža pomoć Bosni i Hercegovini s ciljem oporavka od ratnih razaranja te u svrhu ponovnog oporavka njene ekonomije. Nešto poslije, tačnije u periodu od 2000. godine pa do 2007., CARDS programom Evropska unija nastojala je pružiti financijsku pomoć prilagođenu prioritetima procesa stabilizacije i pridruživanja. Iz procesa pružanja pomoći od strane Evropske unije, može se vidjeti da sama Unija nastoji pružiti značajnu podršku Bosni i Hercegovini u sektoru monetarne i ekonomske politike koju država može iskoristiti na najbolji mogući način i započeti svoj put ka integracijama u Evropsku uniju ili može odustati od pozitivnih promjena te zaustaviti svoje kretanje ka integraciji.

Na državnom nivou, jedino tijelo u Bosni i Hercegovini koje je zaduženo za formulisanje, usvajanje, kontrolu, vođenje i implementaciju monetarne politike putem Currency Board aranžmana, za štampanje novca i koordinaciju aktivnosti entitetskih agencija jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine. Osnovana 1997. godine, banka ima mandat usmjeren na očuvanje monetarne stabilnosti posebno kroz stabilizaciju deviznog kursa, upravljanja valutnim odnosom između eura i konvertibilne marke (KM/BAM), te na koordinaciju aktivnostin usmjerenih na finansijsku stabilnost. Sa druge strane, monetarna politika Bosne i Hercegovine i uloga u nadzoru bankarskog sektora prilično je ograničena jer se temelji na principima valutnog odbora kojeg karakteriše nemogućnost sprovođenja osnovnih instrumenata monetarne politike. Logička posljedica ovakve situacije jeste temeljita promjena i pobošljanje u radu Centralne banke kako bi se put ka evropskim integracijama nastavio.

U Analitičkom izvještaju Evropske Komisije o Aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji navodi se da je Bosna i Herceogovina u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti ekonomske i monetarne politike. U izvještaju se također navodi evidentna potreba za izmjenama i dopunama zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine kako bi se isti uskladio sa propisima Europske unije. Prema ovom izvještaju Bosni i Hercegovini se predlaže da preduzme određene korake u oblasti ekonomske i monetarne politike kao što su osiguranje veće političke odgovornosti po pitanju osnovnih elemenata ekonomske politike i reformi i bolja saradnja i koordinacija između različitih nivoa vlasti, eventualno jačanje i proširivanje uloge Fiskalnog vijeća BiH, osiguranje dosljedne političke podrške, prepoznatljivosti, odgovornosti za reforme u cijeloj zemlji i koherentnost Programa ekonomskih reformi (PER), jačanje administrativnih kapaciteta za izradu, provedbu i praćenje reformi, poboljšanje srednjoročnog makro-fiskalnog okvira PER-a kako bi se sačinila konsistentna i konsolidirana analiza i strateška politika za cijelu zemlju. Svakako, tu stoji da se nezavisnost Centralne banke mora osigurati i očuvati te da se sinteza monetarne i ekonomske politike mora povećati.

U Akcionom planu za realizaciju prioriteta iz analitičkog izvještaja Evropske komisije, donesenog od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, navodi se da je potrebno uspostaviti redovne transmisije raspoloživih statističkih podataka o vladinim finansijama, osigurati veću političku odgovornost po pitanju osnovnih elemenata ekonomske politike i reformi i bolju saradnju i koordinaciju između različitih nivoa vlastipotpisati Memorandum o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti koji je pripremljen i gotovo u potpunosti usaglašen na tehničkom nivou ali nije postignuta suglasnost svih institucija koje bi trebale biti potpisnice što predstavlja problem, te eventualno jačanjem i proširivanjem uloge Fiskalnog vijeća BiH.

Evidentno je da monetarna politika Bosne i Hercegovine ne funkcioniše punim kapacitetom, te da nije u potpunosti u službi ekonomskog rasta i prosperiteta. Jedan od razloga takvoj situaciji jeste uloga Centralne banke BiH koja u suštini samo nosi takav naziv dok su njeni položaj i zadaci daleko od onih kakve imaju Centralne banke drugih država. Primarno, BiH bi trebala ojačati kapacitete agencije za osiguranje i izraditi konsolidirani plan koji bi trebao biti usklađen sa Pravom Evropske unije (acquis-om) i osigurati nezavisan rad Centralne banke kao središnjeg organa zaduženog za sprovođenje monetarne politike. Bosna i Hercegovina bi trebala usvojiti zakon o osiguranju depozita kako bi se dovršio okvir za sanaciju banaka u skladu s Direktivom o sistemima osiguranja depozita i Direktivom za oporavak i sanaciju banaka, uskladidi entitetske zakone s acquis-om u oblasti bankarstva ali i sektora osiguranja te demonstrirati poboljšanja u korektivnim i izvršnim ovlaštenjima nadzornih tijela uključujući agencije za bankarstvo. Ovakve izmjene značajno bi doprinijele razvoju i boljoj implementaciji monetarne politike Bosne i Hercegovine, te bi ona postala pravi akter u jačanju ekonomskog rasta BiH. Do tada, se moramo pomiriti da je trenutni način funkcionisanja monetarnog sistema Bosne i Hercegovine nedovoljno dobar za ekonomski rast.

Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.