Mart, 2020.
Autorice: Ilhana Hindija, Erna Zilić i Merima Muhić
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH i države članice EU trebaju da podstiču saradnju u civilnim naučnim istraživanjima i tehnološkom razvoju na osnovu uzajamne koristi. Bosna i Hercegovina je postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti nauke i istraživanja. Država aktivno učestvuje u istraživačkim programima EU i drugim regionalnim inicijativama, ali je njen kapacitet za apsorpciju tehnologije i za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija je ograničen zbog fragmentiranog državnog istraživačkog okruženja.
U sklopu Analitičkog izvještaja Evropske komisije, kao ključne prepreke za nauku i istraživanje se navode „niski troškovi i ulaganja u istraživanje i razvoj, veoma mali broj istraživača po stanovniku, vrlo malo politika ili strategija vezanih za inovacije i vrlo ograničena saradnja između akademske zajednice i privatnog sektora“. Dio problema predstavlja i činjenica da na državnom nivou ne postoji posebno ministarstvo za nauku i istraživanje, dok Ministarstvo civilnih poslova ima samo koordinirajuću ulogu. Nadležnosti u oblasti nauke i istraživanja su pretežno na nivou Republike Srpske, Brčko Distrikta i kantona, dok Federacija BiH ima ulogu koordinatora. Ovo može predstavljati otežanu okolnost pri sprovođenju jedne zajedničke strategije i jednostavnije prikupljanje statističkih podataka koji bi bili od velike pomoći pri identificiranju idućih koraka i ciljeva, ali i do sada ostvarenih pomaka na polju nauke i istraživanja. Naglašava se i potreba saradnje više nivoa i aktera koji su zainteresovani za nauku i istraživanje, to jeste, saradnja akademske zajednice, industrije i vlada. Ovo je od velike važnosti, posebno u trenutku kada sve veći broj visokoškolovanog kadra napušta državu.
Uzimajući u obzir mišljenje Evropske komisije, BiH je u sklopu Akcionog plana za relizaciju prioriteta iz analitičkog izvještaja Evropske komisije, stavila prioritet na usvajanje akcionog plana za imlepemtaciju Revidiranog okvirnog dokumenta Strategije razvoja nauke u BiH 2017 – 2022. Rok za implementaciju ovog plana je bio decembar 2019. Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je u januaru 2018. revidiranu okvirnu Strategiju razvoja nauke u Bosni i Hercegovini do 2022. godine, koja daje strateške smjernice i plan djelovanja za razvoj ove oblasti u Bosni i Hercegovini. Podatci o usvojenom akcionom planu nisu dostupni. Prema podacima Agencije za statistiku BiH bruto izdaci za istraživanje i tehnološki razvoj u BiH u 2016. godini iznosila su 0.21% BDPa (preporuka Evropske unije je 3%). Postavljeni cilj ove Strategije je da se do 2022. godine nivo izdvajanja podigne na 0,8% bruto domaćeg proizvoda, što će i dalje biti daleko od cilja EU. Postavlja se pitanje, koji dio ove strategije će moći biti ostvaren do 2022. bez konkretnog akcionog plana?
Preostala dva cilja se su usvajanje strategiju pametne specijalizacije, te kreiranje i usvajanje mape puta za istraživačku infrastrukturu, kojima je rok maj 2020. i zahtjevaju saradnju više nivoa vlasti. Prema posljednjim informacijama, Strategija pametne specijalizacije, Vijeće ministara je podržalo prijedlog da se Bosna i Hercegovina zvanično uključi u proces izrade strategije. U procesu istraživanja je pronađen samo dokument Mape puta istraživačkih infrastruktura u Republici Srpskoj za koji je zaduženo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono. Iako je ovo pozitivan podatak, on također potvrđuje tvrdnju da fragmentiran sustav koji se bavi naukom i istraživanjem može dovesti samo do parcijalnih ili nejednakih rezultata.
Bosna i Hercegovina je napravila značajan korak kroz pristup programima kao što su Horizon 2020, COST i EUREKA. Horizon 2020 je nastao kao finansijski instrument EU čiji je zadatak osnažiti jedinstveno tržište za istraživače i atraktivnost istraživačkih karijera u Evropskoj uniji, ali i da do 2020. godine postigne cilj investiranja 3% BDP-a u istraživanje i razvoj, što se poklapa sa ciljevima BiH u okviru gore navedene strategije. EUREKA pomaže izgradnju partnerstva kroz zajedničke multilateralne projekte, dok COST predstavlja okvir naučne saradnje evropskih zemalja. Također, Bosna i Hercegovina je uključena u Odbor za Europski Istraživački Prostor i Inovacije (ERAC) koji predstavlja savjetodavni odbor za stratešku politiku. Učestvovanje u ovakvim projektima definitivno omogućuje BiH razvoj, ali i mogućnost za prepoznavanje kvalitetnog istraživačkog rada van granica BiH. Može se primijetiti da Bosna i Hercegovina aktivno djeluje i učestvuje u istraživačkim programima Evropske unije, što daje zaključak da je ostvarila određeni nivo pripremljenosti u oblasti nauke i istraživanja, ali nije uključena u program Evropska ljestvica uspjeha u inovacijama (European Innovation Scoreboard) jer nije uspjela ostvariti sve uvjete neophodne za učešće.
Činjenica je da su nauka i istraživanje oblasti koje bi trebale biti od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu, jer napredak u ovim oblastima stavlja BiH na svjetsku mapu država koje podržavaju nova znanja i samim tim doprinose razvijanju svojih ekonomija i omogućavanju boljih uslova za život.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.