Nova nada za zemlje Zapadnog Balkana

Zemlje Zapadnog Balkana moraju imati jasnu i vremenski određenu evropsku perspektivu. To se ne smije pretvoriti u prividnu perspektivu, koja će se bez oduševljenja i kao simbolična gesta uvijek iznova servirati u pravilnim razmacima. Usprkos sadašnjem zamoru njemačkog stanovništva što se tiče proširenja EU-a, savezna vlada mora aktivno podržavati iskrenu perspektivu tih zemalja za članstvo. To nije milostinja za siromašne zemlje na jugoistoku kontinenta. Ne, to približavanje Uniji je iskonski interes Njemačke. Politički, strateški, sigurnosno-politički i ekonomski.

To su mišljenje na konferenciji o Zapadnom Balkanu zastupali i predstavnici njemačke privrede. Jasno je da pri tome misle na svoje interese i prije svega se zanimaju za nova tržišta i mjesta za proizvodnju s jeftinom i dobro obrazovanom radnom snagom. No, takve izjave su i snažan politički signal, jer poduzetnici se ne ustručavaju da direktno progovore o mnogim problemima u zemljama Zapadnog Balkana: o nedostatku pravne države, bezvoljnoj borbi protiv korupcije, nedostatnoj sigurnosti za ulaganja i lošoj infrastrukturi. Predstavnici gospodarstva su puno glasniji u zahtjevima za nužnim reformama i ne zanimaju ih mnogo diplomatski obziri. I zato je važno da su privredna pitanja bila težište konferencije. Velika nezaposlenost, znatni socijalni problemi i siromaštvo velika su opasnost za političku stabilnost mnogih država Zapadnog Balkana.

Kraj berlinske suzdržanosti

Istovremeno se ni u kom slučaju ne smije podcijeniti strateško i političko značenje skorog približavanja tih zemalja Europskoj uniji. S obzirom na dramatičan razvoj događaja u Ukrajini, teško je shvatljiva dosadašnja berlinska neodlučnost što se tiče mogućeg članstva tih zemalja u EU-u. Ta je suzdržanost bila kontraproduktivna i zato ova jasno izražena podrška njemačke kancelarke stvarno predstavlja novu nadu za cijeli region.

Pojedine države Zapadnog Balkana proteklih su se godina trudile oko investicija i podrške iz drugih dijelova svijeta. One su ih i dobile. Iz Rusije, Kine, Turske i arapskih zemalja. Srbija je za to najbolji primjer, slična situacija se može uočiti i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori. To se tim zemljama ne smije zamjeriti. Stanje na njihovim tržištima rada je tako beznadno, da se svaka investicija prima zahvalno i bez pitanja. Uz to novi partneri ne postavljaju neugodna pitanja o demokraciji i slobodi medija.

Zamor kod proširenja EU-a

Zato su još važnija obećanja iz Berlina o pružanju konkretne podrške, pomoći u velikim infrastrukturnim projektima te o privrednom i političkom uvezivanju u Evropsku Uniju onih zemalja koje još nisu članice. To neće biti jednostavno jer to približavanje može uspjeti samo uz punu podršku vlada zemalja Zapadnog Balkana. No čini se da je upravo to, pored zamora s proširenjem koje vlada u starim članicama EU-a, najveći problem. Pojedini članovi vlada koje su bile pozvane na konferenciju o Zapadnom Balkanu nisu baš pouzdani partner za Berlin i Bruxelles. Mnogi su, kako je dokazano, korumpirani. Pojedini predstavnici vlada, pa i visoko rangirani, često u Berlinu govore ono što njihovi sugovornici žele čuti, da bi onda kod kuće i dalje vodili politiku koja nema veze s evropskom integracijom.

Neki od njih su se čak proteklih godina iz velike evropske nade razvili u male balkanske diktatore. Tim se ljudima mora jasno reći da jeftini populizam i sputavanje medija ne vode do cilja. Ostaje nada da su njemački domaćini u izravnim razgovorima načeli i neugodna pitanja. Primjerice, o svakodnevnom kršenju prava manjina u mnogim zemljama Zapadnog Balkana. A za nadati se je i da su gosti shvatili kako slijepi nacionalizam i huškanje protiv homoseksualaca ne spadaju u puno propagirane evropske vrijednosti.

Jasna perspektiva za članstvo u EU-u za zemlje Zapadnog Balkana, koju je istaknula njemačka kancelarka, hrabra je izjava. Nije samo upitno to hoće li kandidatkinje za članstvo u skoroj budućnosti moći i htjeti obaviti svoje domaće zadatke. Za zajedničkim stolom su u četvrtak (28.8.) u Berlinu sjedili mnogi predstavnici savezne vlade kojima je dobro poznato kolika zabrinutost vlada u njemačkom stanovništvu. Njima je jasno da se ta zabrinutost mora ozbiljno shvatiti i da brojni tražitelji azila iz Makedonije i Srbije, kao i doseljenici iz Bugarske i Rumunije, koji dolaze zbog siromaštva, bude nove strahove i predrasude. Zbog evropske perspektive zemalja Zapadnog Balkana, koja je u četvrtak na konferenciji stalno isticana, njemačka bi se vlada mogla naći u velikom škripcu.