Tekst objavljen na Oslobođenje.ba, 18.10.2018., LINK
-Naša uloga u procesu evropskih integracija je veoma važna i moramo je odigrati odgovorno, složili su se učesnici koji su govorili na temu “Uloga civilnog društva u Evropskoj uniji: izazovi i mogućnosti za BiH”
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH u saradnji sa Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu organizovala je okrugli sto na temu uloge civilnog društva u Evropskoj uniji, te izazovi i mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
Nedostaje nam znanja
Doc. dr. Emir Vajzović, rukovodilac Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka, kazao je da njeguje kulturu dijaloga i razgovora o aktuelnim temama, i to uvijek kroz argumentovan i naučno-istraživački zasnovan proces, pokušavajući vratiti nadu u nauku i na tim osnovama graditi društvo.
– Tema je od ključne važnosti, imajući u vidu da je jedan od osnovnih elemenata za pravilno funkcionisanje demokratskog društva upravo civilno društvo, podsjetio je prof. Vajzović.
Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD), kazala je da je naša država postigla puno napretka u posljednjih 20 godina, ali da nam i dalje nedostaje još dosta znanja, zajedništva i hrabrosti.
– U BiH imamo puno nevladinih organizacija – preko 24.000. Od tog broja puno je sportskih organizacija, udruženja proizašlih iz rata. U konačnici, imamo oko 15.000 aktivnih udruženja i fondacija u BiH. Naša uloga u procesu evropskih integracija je veoma važna i moramo je odigrati odgovorno, a da bismo to uradili kako treba, potrebno nam je više organizacija i više ekspertize među našim redovima, rekla je Daguda.
Istaknula je da su i mediji dio civilnog društva, te da više doprinose nego mnoge fondacije. Postavlja se pitanje ko finansira 24.000 organizacija, a Daguda kaže:
– Najveći iznos je iz domaće vlasti, gdje se izdvaja 100 miliona na godišnjem nivou, a to pokazuje istraživanje od prije pet godina.
Emmanule Mouriez, savjetnik za kulturu u Ambasadi Francuske i bivši šef Odjela za civilno društvo u Ministarstvu za evropske i vanjske poslove, na početku je istaknuo svoju definiciju organizacije civilnog društva i rekao da tu spadaju sve one organizacije koje nemaju komercijalni i vladin karakter.
Naglasio je da Francuska kao zemlja u okviru EU, zajedno sa svim svojim institucijama i parlamentima, smatra da organizacije civilnog društva imaju značajnu ulogu u svim pitanjima koji se tiču upravljanja države, a ne samo u segmentu koji se tiče ljudi.
– Institucije u BiH trebaju da prepoznaju značaj organizacija za civilno društvo u BiH na isti način kako to mi radimo u EU. Doprinos organizacija civilnog društva je veoma značajan za teme kao što su okoliš, klimatske promjene, socijalna zaštita i slično. U Francuskoj smo išli toliko daleko da smo uspostavili Vijeće čija je zadaća da omogući tu komunikaciju između vlade i organizacija civilnog društva, kako bi na taj način multiplicirali njihov efekat, naglasio je Mouriez.
Alternativni odgovori
Šef sekcije za politička i ekonomska pitanja u Delegaciji EU u BiH Krassimir Nikolov kazao je, budući da je BiH deklarisala svoj strateški cilj, članstvo u EU, da onda mora učiniti sve što je u njezinoj moći da ispoštuje sve kriterije koji su propisani za članstvo, a jedan od suštinskih je omogućavanje slobode udruživanja i to je pravni i filozofski osnov koji nameće obavezu da vlasti kao takve daju podršku organizacijama civilnog društva.
– Pohvalio bih vaše organizatore, jer prije nego sam došao u BiH, čuo sam da su organizacije civilnog društva napravile alternativne odgovore na Upitnik koje je poslala Evropska komisija u BiH, pored onog zvaničnog odgovora koje je poslala država BiH, kazao je Nikolov.
Na okruglom stolu je istaknuto i da Delegacija EU trenutno u BiH podržava 12 projekata, ukupne vrijednosti četiri miliona eura koje su namijenjenje za organizacije civilnog društva. Ova se sredstva kanališu različitim programima EU.
Na kraju su se svi složili da se jako malo priča o ovoj temi, te da našoj zemlji treba što više ovakvih susreta.