Izmjenama i dopunama postojećeg, odnosno novim Zakonom o ombudsmenu za ljudska prava BiH trebalo bi da se osigura viši stepen nezavisnosti ove institucije i unaprijediti njena efektivnost u obavljanju mandata zaštite i promovisanja ljudskih prava, te omogući jače prisustvo institucije na terenu, uz preciznije definisanje njene unutrašnje strukture.
Ovo su istakli_e predstavnici_e nadležnih institucija involviranih u proces reforme Institucije ombudsmena BiH, te organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija – učesnici_e javne diskusije o ulozi Institucije ombudsmena BiH i neophodnim reformama u toj oblasti, upriličene 27.07.2015. u Sarajevu u organizaciji Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
Uvodni osvrt su iznijeli uvaženi_e stručnjaci_kinje, koji_e su ujedno bili_e i panelsti_ce disusije:
– Saliha Đuderija, pomoćnica ministrice, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
– Jasminka Džumhur, ombudsmanka, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH
– Adrijana Hanušić, pravna savjetnica, TRIAL, Ured u BiH
– Adnan Kadribašić, pravni savjetnik, OSCE Misija u BiH.
Polazište za diskusiju bio je radni materijal (dostupan OVDJE), sačinjen od strane članica Inicijative sa fokusom na nadležnosti i funkcije Institucije; sastav i imenovanje ombudsmena; internu strukturu Institucije; njeno finansiranje; strategiju; inicijativu za donošenje, izmjene ili dopune zakona i drugih propisa; incijativu za ispitivanje ustavnosti zakona; učešće organizacija civilnog društva, te izvještavanje o stanju ljudskih prava.
Kako je novinarima_kama kazala ombudsmenka BiH Jasminka Džumhur, jedan od elemenata koji bi trebalo inkorporirati u novi zakonski tekst jeste i mišljenje Venecijanske komisije, uključujući i nove mandate Institucije ombudsmena BiH.
Pojasnila je da bi se na taj način sublimiralo stanovište – da su Ombudsmeni BiH centralna institucija za slobodu pristupa informacijama i centralna antidiskriminacijska institucija u kontekstu primjene Zakona o zabrani diskriminacije.
Naglasila je, nadalje, da bi ova institucija trebalo da ima mandat nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture, a da bi se osigurao preventivni nadzor u zatvorima, policijskim stanicama, odnosno ustanovama u kojima se zadržavaju osobe lišene slobode.
Zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Nikola Lovrinović kazao je da bi novim zakonskim rješenjima trebali biti preciznije definirani – provedba preporuka Institucije ombudsmena BiH i način njihovog djelovanja u oblasti zaštite ljudskih prava, odnosno komuniciranja s institucijama vlasti.
Podsjetio je da postoji radna skupina koja je angažirana na izradi novog zakonskog teksta, te izrazio uvjerenje da bi se njegov prijedlog do kraja godine mogao naći u parlamentarnoj proceduri.
Pravna savjetnica u organizaciji TRIAL Adrijana Hanušić-Bećirović izjavila je da u postojećem zakonu postoji mnoštvo pitanja koje bi trebalo na drugačiji način definirati, uključujući proces imenovanja ombudsmana, što bi ubuduće trebalo biti u nadležnosti stalnog parlamentarnog tijela (Zajedničke komisije za ljudska prava), a ne ad-hoc komisije kako je to predviđeno važećim zakonom.
Precizirala je da bi u pogledu (ne)implementacije preporuka Ombudsmena trebalo posvetiti posebno poglavlje, a radi iznalaženja modaliteta za unapređenje zakona, javnih politika i praksi koje se tiču poštivanja ljudskih prava, te naročito onih preporuka koje ukazuju na sistemska kršenja u toj oblasti.
