Pravna stečevina EU u oblasti zaštite okoliša: izazovi i mogućnosti u procesu evropskih integracija

Oktobar, 2018

Autorica: Amra Tabučić

(Ovaj tekst predstavlja drugi od ukupno dva teksta na temu harmonizacije bh. zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša. Prvi tekst možete pronaći na LINKU.)

BiH na putu ka evropskim integracijama

Bosna i Hercegovina je od 2008. godine, otkako je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u obavezi da, u skladu sa njegovim članom 70, preuzima pravnu stečevinu EU. Naime, radi se o obavezi Bosne i Hercegovine da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom Evropske unije, te da osigura njegovo efikasno provođenje, kako pozitivnog, tako i budućeg zakonodavstva. Prioritet se stavlja na zakonodavstvo koje se tiče unutrašnjeg tržišta i trgovine, te se kasnije širi na ostale dijelove pravne stečevine EU. Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine, ali se BiH ne može pohvaliti brzim preuzimanjem iste, posebno kada je u pitanju acquis okoliša. Kada je u pitanju stepen usklađenosti propisa BiH sa pravnom stečevinom EU, najbolja situacija jeste evidentno u sektoru voda, posebno nakon velikih poplava koje su pogodile BiH 2014. godine.

Proces stabilizacije i pridruživanja ima svoja tri cilja: političku stabilnost i brz prelazak na tržišnu ekonomiju, promociju regionalne saradnje, te pripremu za eventualno članstvo u EU. Kako bi postigla navedena tri cilja, EU nudi trgovinske koncesije, odnosno autonomne trgovinske mjere, ekonomsku i finansijsku pomoć kroz različite finansijske programe (IPA II), te ugovorne odnose kroz SSP. Provedba SSP-a se određuje kroz Program usklađivanja propisa države potencijalnog kandidata (BiH) sa propisima Zajednice koji dogovaraju Evropska komisija i Bosna i Hercegovina, dok se monitoring napretka prikazuje putem Godišnjeg izvještaja o napretku BiH.

Bosna i Hercegovina je predala aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji koja je dostavljena Vijeću Evropske unije početkom 2016. godine. Vijeće naknadno dostavlja aplikaciju Evropskom vijeću i Evropskoj komisiji na razmatranje. Ukoliko mišljenje Evropske komisije bude pozitivno, Evropsko vijeće će donijeti odluku o davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini. Podnošenje službenog zahtjeva od strane države kandidatkinje je prvi korak u postupku pristupanja i sastoji se od podnošenja formalnog zahtjeva Predsjedništvu Vijeća Evropske unije u obliku pisma potpisanog od strane ministra vanjskih poslova zemlje kandidatkinje. Nakon toga, države članice odlučuju hoće li pokrenuti pregovore sa državom kandidatkinjom što može potrajati određeno vrijeme. Komisija se uključuje i, nakon nekih istraživanja, predstavlja svoje “prethodno mišljenje” koje ili preporučuje otvaranje pregovora ili savjetuje države članice da čekaju dok se pojedini zahtjevi ne zadovolje od strane države kandidatkinje, ili čak izražava svoje protivljenje. To mišljenje nije pravno obavezujuće, ali ima zaista veliki utjecaj. Vijeće može zauzeti stav u vezi s “prethodnim mišljenjem” Komisije usvajanjem “zaključka” koji može potvrditi ili ignorisati mišljenje Komisije.

Finansijska pomoć EU

Kada je u pitanju finansijska pomoć EU, Bosna i Hercegovina je sklopila Okvirni sporazum za IPA II sa Komisijom koji je stupio na snagu 24. avgusta 2015. godine. Indikativni strateški dokument za IPA II za Bosnu i Hercegovinu (2014.-2017.) usvojen od strane Evropske komisije 15. decembra 2014. godine definiše prioritete za EU finansijsku pomoć u periodu 2014.-2017. za podršku BiH na njenom putu pristupanja EU. Indikativni strateški dokument je dokument Evropske komisije, koji se priprema u konsultacijama sa Bosnom i Hercegovinom.

Sektori koji su uključeni u Indikativni strateški dokument za moguću IPA II podršku u iznosu od 158 miliona eura za period 2014. – 2017. su:

  • unapređenje učinkovitosti i odgovornosti javnog sektora na osnovu principa dobrog upravljanja i poboljšanja makroekonomskog i fiskalnog planiranja i upravljanja;
  • jačanje nezavisnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i odgovornosti sektora pravosuđa i institucija za provedbu zakona, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
  • podrška socio-ekonomskom razvoju sa fokusom na: zapošljavanje, usklađene socijalne politike, pristup boljem i inkluzivnom obrazovanju, socijalna i ekonomska inkluzija najugroženijih, razvoj privatnog sektora (posebno malih i srednjih preduzeća) i unapređenje životnih uslova u ruralnim sredinama; i
  • podrška infrastrukturi, posebno u sektorima transporta i zaštite okoliša, koju BiH može finansirati, voditi i održavati.

Ono što je potrebno naglasiti kada je u pitanju iskoristivost IPA II programa jeste da on zapravo traži i rezultate. Kako bi se dobili rezultati, odnosno ojačali sektori koji su navedeni u Indikativnom strateškom dokumentu za BiH, potrebno je usvojiti strateške dokumente za navedene sektore kako bi se odredili prioriteti i načini postizanja ciljeva i ostvarivanja rezultata programa. Kada će se desiti usvajanje sektorskih dokumenata za ove određene sektore još nije poznato, te sve dok se to ne desi, BiH neće imati pristup fondovima, te samim time nije moguće izvršiti procjenu iskoristivosti IPA-e II.

Izazovi i mogućnosti prilikom aproksimacije pravne stečevine EU u BiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je nadležno za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti BiH koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa, koordiniranja djelatnosti i usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu u područjima poljoprivrede, energetike, zaštite okoline, razvoja i korištenja prirodnih resursa, te turizma. Obzirom da acquis iz oblasti okoliša čini jednu trećinu ukupnog acquis-a, Bosnu i Hercegovinu čeka veliki posao prilikom aproksimacije ovih propisa, posebno jer je nadležnost za okoliš na entitetima, odnosno na BDBiH. Dodatno je komplikovana situacija kada je u pitanju FBiH, jer dijeli supsidijarnu nadležnost u oblasti okoliša sa kantonima. Zbog postojećih nadležnosti u BiH, te činjenice da EU želi da sa svim državama potencijalnim kandidatkinjama i državama kandidatkinjama komunicira po sistemu “one voice”, BiH treba da ulaže mnogo napora i rada, ljudskih i finansijskih resursa kako bi aproksimacija propisa bila provedena na pravi način.

EU putem različitih projekata koje implementira u BiH, a koji se tiču okoliša, doprinosi razvoju ljudskih, administrativnih, tehničkih i drugih kapaciteta kako bi pomogla BiH u ovoj oblasti. S tim u vezi, EU je dala svoj doprinos prilikom izrade strateških dokumenata i politika kako na nivou BiH, tako i za nivo entiteta i BDBiH. Kao rezultat jednog takvog projekta, Vijeće ministara BiH usvojilo je Strategiju aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU iz oblasti okoliša u maju 2017. godine. Ovaj strateški dokument, zajedno sa jednakim dokumentima za entitete i BDBiH čini sveobuhvatnu stratešku platformu za zaštitu okoliša u BiH i služi kao temelj za nastavak aproksimacije propisa iz oblasti okoliša na svim administrativnim nivoima u BiH.

Ovaj tekst je isključiva odgovornost autorice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.