Piše: Alem Sinanović
Usklađivanje zakonodavstva, propisa i procedura jedne države sa pravnom stečevinom Europske unije predstavlja najsloženiji i najdugotrajniji dio cjelokupnog procesa integracije. Iskustva država članica EU pokazuju da poseban izazov predstavlja zaključenje poglavlja 23. i 24. koja tretiraju oblasti Pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, jer buduće države članice moraju biti spremne da postanu dio zajedničkog sistema Evropske unije. To je prije svega neophodno radi ostvarivanja unutrašnje sigurnosti u EU, ali je značajno i za građane/ke država koje pristupaju. Osim što se poglavlja 23. i 24. otvaraju prva, očekuje se da budu i posljednja zatvorena, kako bi se tok pregovora pratio sve vrijeme, te kako bi se mogla pratiti primjena sprovedenih reformi u praksi!
U proširenjima koja su bila 2004. i 2007. godine, prijemom država istočne i centralne Europe u EU, ova pitanja su se pregovarala u jednom poglavlju koje je nosilo naziv Pravosuđe i unutrašnji poslovi. Tek u toku pregovora sa Hrvatskom ova oblast podijeljena je na dvije cjeline i tačno su definisana pitanja koja se razmatraju po određenim poglavljima. U Strategiji proširenja za 2012. godinu utvrđeno je da je potrebno da budućim državama kandidatima, koje se nalaze u procesu pristupnih pregovora, bude ostavljeno dovoljno vremena da pokažu stepen primjene pravnih tekovina, ali i standarda u ovim oblastima. Na primjeru Crne Gore se ovaj novi pristup vidi na način da se nakon otpočinjanja pregovora najprije razgovara na temu pregovaračkih poglavlja 23. – Pravosuđe i osnovna prava i poglavlja 24. – Pravda, sloboda i bezbednost. Preciznije, proces analitičkog pregleda zakonodavstva počinje upravo sa prezentovanjem pravnih tekovina u ovim oblastima.Takođe, određeno je i da se proces usklađivanja i primjene propisa u ovim oblastima prati tokom cijelog pregovaračkog procesa i da je moguće zastati sa pregovorima u drugim poglavljima, ukoliko država nije ostvarila zadovoljavajući napredak u ova dva poglavlja.
Evropska unija je stavila u fokus pregovaračkog procesa poglavlja koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava i pravdu, slobodu i bezbijednost jer su to pitanja i oblasti koje su građanima najvažnija. Ova pitanja su pod stalnom kontrolom svih aktera i institucija u procesu pregovaranja. Suština svih pravnih akata i planskih dokumenata je upravo vladavina prava. Ona se obezbeđuje tako što se poštuju temeljne vrijednosti na kojima je Evropska unija formirana. (Pregovaračka poglavlja 23 i 24: O čemu pregovaramo, Nišavić, Beograd, 2013)
Poglavlja 23. i 24. imaju prekogranični karakter i utiču i na prava građana EU, tako da sva mjerila moraju biti u potpunosti ispunjena. Moramo znati da borba protiv organizovanog kriminala ne staje na granicama EU ili BiH, kao ni kontrola migracija ka Uniji jer ta pitanja treba da budu regulisana na adekvatan način i u našoj zemlji kako bi i EU zaštitila svoje granice. U ovim poglavljima postoji niz sličnih primjera koji pokazuju da je dostizanje visokih kriterijuma nešto što će donijeti dobrobit građanima Bosne i Hercegovine, ali takođe i zaštiti prava građana EU.
Imidž zapadnog Balkana kao izvor nestabilnosti
Poglavlje 23. – Pravosuđe i osnovna prava je novo, uvedeno je nakon šestog talasa proširenja Evropske unije. Materija o kojoj se razgovora u ovom poglavlju se odnosi na ispunjavanje političkih kriterijuma koji su osnovni preduslov daljih integracija, a sastoji se od četiri tematske cjeline: reforma pravosuđa, antikorupcijska politika, osnovna prava, parava državljana EU. Nezavisno sudstvo, sa neophodnim kapacitetima za održavanje i zaštitu vladavine prava je kamen temeljac ovih politika. Nezavisnost sudstva podrazumjeva integritet sudova i sudija, nepristrasnost kao i visoke standarde presuda. Iz tih razloga je neophodno spriječiti uticaje na sudstvo što se ostvaruje kroz finansijsku nezavisnost sudija, kao i izgradnju kapaciteta i trening. Takođe, neophodna je i odlučna borba protiv korupcije kako bi se osigurala stabilnost demokratskih institucija i vladavine prava. Izgradnja tih institucija mora biti poduprta širokom zakonodavnom aktivnošću kao osnovom za odgovarajuće institucionalne mehanizme i koherentnost i kordinaciju horizontalnih politika.
Poglavlje 24. – Pravda, sloboda i bezbijednost obuhvata jedanaest tematskih područja: spoljne granice i šengenski sistem, migracije, azil, vize, policijska saradnja, borba protiv organizovanog kriminala, borba protiv trgovine ljudima, borba protiv terorizma, borba protiv droga, sudska saradnja u građanskim i krivičnim stvarima, carinska saradnja.
Policijska i pravosudna saradnja su se tokom europske integracije konstantno razvijale, doprinoseći postizanju višeg nivoa bezbijednosti u okvirima Unije. Savremeni bezbjednosni izazovi, rizici i prijetnje, poput međunarodnog terorizma, organizovanog kriminala i migracija, uticali su na sve užu saradnju država članica u ovoj oblasti. Naravno, potrebna je kontinuirana saradnja policijskih, carinskih i ostalih organa država članica za sprovođenje zakona, ali i saradnjom pravosudnih organa u građanskim i krivičnim stvarima i usklađivanjem nacionalnih krivičnih propisa.
Politike u sektorima slobode, bezbijednosti i pravde biće posebno značajne za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU zbog imidža regiona kao izvora nestabilnosti, kao i zbog pouka koje je EU izvukla nakon proširenja na Bugarsku i Rumuniju, a kasnije i Hrvatsku. Pouke o tome da su reforme sistema pravosuđa i unutrašnjih poslova nekada i teže od usvajanja pravnih tekovina (acquis) i integrisanja u ekonomski sistem EU, kao i da uslovljavanje funkcioniše bolje u ranijim fazama procesa pristupanja biće primjenjene na proces pristupanja EU država Zapadnog Balkana.
Struktuirani dijalog – od koristi ili ne?!
Struktuirani dijalog koji je Evropska unija pokrenula u 2011. godini trebao je da omogući da različiti politički akteri u BiH napokon donesu odluke koje će rezultirati podizanjem efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. U najnovijem Izvještaju o napretku BiH za 2014. godinu, naveden je niz problema u funkcionisanju institucija u zemlji i nepoštivanja zakona i zakonskih odredbi. Evropska komisija je ocijenila da je napravljen mali napredak u oblasti reforme pravosudnog sistema, ističući da Struktuirani dijalog u pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa u reformi pravosuđa i treba biti proširena na sva pitanja vladavine prava, što bi u ovom slučaju pomoglo da se otvore poglavlja 23. i 24. za pristupanje EU.
Značaj jačanja demokratskih institucija
Nedavna kretanja u nekim zemljama u procesu proširenja naglašavaju značaj jačanja demokratskih institucija i povećanje inkluzivnosti demokratskih procesa. Potrebne su strožije mjere na zaštiti ostalih ugroženih grupa od diskriminacije, posebno na osnovu seksualne orijentacije. Evropska komisija će u budućnosti povećati prioritet koji je dat tim pitanjima u procesu pristupanja, između ostalog i boljim usmjeravanjem pretpristupnih sredstava.
Takođe, poruke koje se mogu čuti iz Brisela jesu da neće biti proširenja EU u idućih pet godina jer nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije spremna za članstvo. Može se očekivati da će Srbija i Crna Gora budu blizu članstva, dok naša zemlja “možda” dobije status kandidata, iako je najlošije ocijenjena država zapadnog Balkana jer nije napravljen vidan napredak ni na jednom polju.