Piše: Sanja Ramić
U savremenom društvu, podaci su mnogo više od brojki – oni pričaju priču o društvu, njegovim izazovima i potencijalu za promjene. Oni predstavljaju identitete i ključ su za razumijevanje društvenih izazova, posebno u oblastima ravnopravnosti spolova i ljudskih prava. Upravo u tim oblastima podaci igraju ključnu ulogu u kreiranju politika koje oblikuju inkluzivno društvo.
U kontekstu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, ravnopravnost spolova i zaštita ličnih podataka postaju nerazdvojni ciljevi i osnova za razvoj javnih politika osiguravajući pravo na privatnost i jednakost za sve građane. Preuzimanje Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u zakonodavstvo u BiH predstavlja važan korak u tom pravcu, nudeći priliku da se zaštita privatnosti i rodna ravnopravnost povežu kroz odgovorno korištenje podataka. Međutim, ovo zahtijeva ne samo pravnu usklađenost, već i druge mjere koje će osigurati da podaci budu osnov za rješavanje rodnih nejednakosti.
Zaštita ličnih podataka i ravnopravnost spolova: Ključne poveznice
Kako bi se razumjela uloga GDPR-a u promociji ravnopravnosti spolova, ključno je analizirati kako se podaci koriste za smanjenje rodnih nejednakosti, a da se pritom zaštite prava pojedinaca.
Informacije o spolu same po sebi ne spadaju automatski u osjetljive kategorije prema Opštoj uredbi o zaštiti podataka, osim ako se odnose na širi kontekst ili kada postoji rizik da otkrivanje tih podataka može dovesti do diskriminacije, stigmatizacije ili povrede prava pojedinca. Osjetljivi podaci, poput onih koji otkrivaju rodni identitet, seksualnu orijentaciju ili zdravstveno stanje, posebno su regulisani GDPR-om. Kada se prikupljaju ili obrađuju podaci koji uključuju lične ili osjetljive informacije, GDPR postavlja jasne standarde za njihovu zaštitu. Obrada ovih podataka dozvoljena je samo u specifičnim situacijama, poput izričite saglasnosti pojedinca, javnog interesa ili kreiranja javnih politika uz odgovarajuće zaštitne mjere. GDPR zahtijeva mjere poput pseudonimizacije, anonimizacije i ograničavanja pristupa podacima samo na ovlaštene osobe, čime se minimizira rizik za privatnost pojedinaca. Time se osigurava da se podaci koriste na siguran način za donošenje ciljanih politika bez ugrožavanja prava i dostojanstva građana.
Podaci o rodnoj zastupljenosti često se prikupljaju u agregiranom obliku, što znači da ne omogućavaju identifikaciju pojedinaca i ne podliježu direktnoj primjeni GDPR-a. U tom obliku, oni nisu osjetljivi jer ne otkrivaju ništa o specifičnim osobama, već omogućavaju prepoznavanje obrazaca i donošenje politika usmjerenih na smanjenje rodnih nejednakosti. Na primjer, analizom agregiranih podataka može se utvrditi da trudnice iz ruralnih područja imaju smanjeni pristup prenatalnim pregledima zbog udaljenosti medicinskih ustanova ili nedostatka medicinskog kadra. Slično tome, podaci o pristupu zdravstvenim uslugama pripadnika LGBTI zajednice mogu ukazati na prepreke poput diskriminacije ili neadekvatne obuke medicinskog osoblja. Ove informacije ne otkrivaju lične podatke pojedinaca, ali omogućavaju kreiranje javnih politika koje rješavaju specifične barijere i unapređuju inkluzivnost.
Međutim, kako bi se došlo do agregiranih podataka koji omogućavaju prepoznavanje obrazaca i donošenje inkluzivnih politika, u nekim slučajevima potrebno je prikupljanje osjetljivih podataka od pojedinaca. Upravo ti podaci, kada se obrade uz zaštitne mjere i kombinuju sa drugim relevantnim informacijama, mogu pružiti uvid u specifične prepreke sa kojima se suočavaju određene društvene grupe.
Jedan od ključnih principa GDPR-a je pristanak kao osnova za obradu ličnih podataka. Ovaj princip omogućava građanima da budu informisani o načinu na koji će njihovi podaci biti korišteni i daje im pravo da odbiju ili povuku saglasnost bez posljedica po kvalitet usluge koju primaju. Na primjer, građani koji koriste zdravstvene usluge mogu dati pristanak da se njihovi podaci, poput rezultata pregleda ili zdravstvenih stanja, koriste u agregiranom obliku za izradu statistika ili praćenje zdravstvenih trendova.
Kombinacijom ovih podataka, uz odgovarajuće mjere zaštite, sa geografskim ili socioekonomskim informacijama mogu se identifikovati obrasci koji ukazuju na rodne specifične prepreke. Ovakve analize ne otkrivaju lične podatke pojedinaca, već omogućavaju donošenje inkluzivnih javnih politika temeljenih na stvarnim potrebama i usmjerenih na rješavanje strukturnih nejednakosti.
Sigurna i transparentna obrada podataka ima širu važnost u kontekstu obaveza Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija. Usklađivanje domaćih politika sa standardima GDPR-a ne samo da štiti prava pojedinaca, već doprinosi stvaranju ravnopravnijeg i inkluzivnijeg društva. Korištenjem podataka za identifikaciju i rješavanje rodnih nejednakosti, uz poštivanje GDPR standarda, Bosna i Hercegovina ima priliku unaprijediti svoje politike i postići usklađenost sa evropskim normama. Ovakva praksa predstavlja balans između javnog interesa i zaštite privatnosti, što je suština GDPR-a.
Proces evropskih integracija i GDPR kao okvir za inkluziju
Upravo iz tog razloga, proces evropskih integracija prepoznaje GDPR kao ključni okvir za osiguranje zaštite podataka, ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Kao zemlja kandidatkinja, BiH je obavezna uskladiti svoje zakonodavstvo sa standardima EU, pri čemu se posebna pažnja posvećuje sigurno prikupljenim podacima kao osnovi za donošenje rodno osjetljivih politika.
Proces evropskih integracija zahtijeva da BiH pokaže posvećenost osnovnim vrijednostima EU, uključujući zaštitu ljudskih prava, ravnopravnost spolova i vladavinu prava. U tom smislu, proces pristupanja BiH Evropskoj uniji zahtijeva sveobuhvatno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravom EU, uključujući oblasti zaštite ličnih podataka i ravnopravnosti spolova.
Ravnopravnost spolova prepoznata je kao horizontalni prioritet u okviru evropskih integracija, pri čemu EU zahtijeva od zemalja kandidata da integrišu rodnu perspektivu u svim fazama usklađivanja sa pravnom stečevinom EU. Ovo uključuje primjenu rodno osjetljivih politika koje se oslanjaju na sigurno prikupljanje i analizu podataka u skladu sa GDPR-om. Korištenje podataka o ravnopravnosti spolova u kreiranju inkluzivnih politika pokazuje spremnost BiH da ispuni evropske standarde, osiguravajući jednakost i poštivanje osnovnih prava za sve građane.
Evropska komisija kontinuirano prati napredak Bosne i Hercegovine u ovom kontekstu kroz godišnje izvještaje o napretku. U budućem procesu pregovora očekuje se još detaljnije praćenje, sa posebnim naglaskom na provedbu zakonodavstva o zaštiti ličnih podataka i integraciju rodne perspektive u kreiranje javnih politika, posebno u okviru ispunjavanja uslova za otvaranje i zatvaranje relevantnih poglavlja. U tom kontekstu, GDPR ima dublji značaj od samog tehničkog usklađivanja jer postavlja temelje za zaštitu privatnosti i promociju ravnopravnosti u društvu. On ne samo da podiže nivo zaštite privatnosti već uvodi i obavezu procjene uticaja na privatnost (DPIA), čime se osigurava identifikacija i minimizacija rizika po građane prije obrade podataka. Također, prava na informisanje, ispravku i brisanje podataka pružaju građanima veći nadzor nad njihovim ličnim informacijama.
Prvi konkretni koraci ka preuzimanju i provedbi GDPR-a, kao što su izmjene Zakona o zaštiti ličnih podataka i jačanje kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka, imaju direktan utjecaj na dinamiku evropskih integracija. Također, unaprijedilo bi se i povjerenje građana u institucije gdje je ključ u komunikaciji sa javnošću i osiguravanju da građani razumiju koristi od zaštite njihovih podataka. Povezivanje zaštite podataka sa promocijom ljudskih prava i ravnopravnosti spolova pokazuje posvećenost BiH temeljnim evropskim vrijednostima, što dodatno jača pregovaračku poziciju zemlje. Kada institucije mogu sigurno i odgovorno prikupljati podatke o spolu, platnim razlikama ili političkoj participaciji, pokazuje se posvećenost zaštiti ljudskih prava i razvoju inkluzivnog društva.
GDPR kao katalizator društvenih promjena
Primjena GDPR-a u Bosni i Hercegovini osim što predstavlja značajan korak ka usklađivanju sa evropskim standardima, istovremeno nudi i konkretne koristi za društvo. Uvođenjem ove uredbe omogućava se vlastima i organizacijama da koriste podatke o ravnopravnosti spolova za oblikovanje politika koje se bave specifičnim problemima.
Praktična primjena GDPR-a podrazumijeva da se podaci koriste za praćenje zastupljenosti rodnih grupa u različitim oblastima, bez ugrožavanja njihove privatnosti. Također, u praksi može poslužiti kao dokaz posvećenosti BiH unapređenju zaštite privatnosti, a ako se poveže sa rodno osjetljivim politikama, može značajno doprinijeti i unapređenju ravnopravnosti spolova. Ovo zahtijeva koordinaciju institucija, jačanje kapaciteta i razvoj rodno osviještenih strategija na svim nivoima vlasti. Kroz prikupljanje i analizu podataka koji obuhvataju širu perspektivu rodne ravnopravnosti – od obrazovanja i zapošljavanja do pristupa tehnologiji i javnim uslugama – BiH može izgraditi inkluzivno društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. U konačnici, ovo nije samo pravna obaveza već prilika za transformaciju društvenih odnosa i jačanje povjerenja građana u institucije.
U tom smislu, GDPR može postati katalizator za šire društvene promjene u BiH ako se provode u kombinaciji sa reformama koje promovišu ljudska prava i rodnu ravnopravnost. Kombinacija zaštite privatnosti i rodno osjetljivih politika osnažuje BiH u procesu evropskih integracija, dok istovremeno unapređuje prava svih građana. Time BiH šalje jasnu poruku Evropskoj uniji o svojoj spremnosti da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva, i, najvažnije, oblikuje BiH kao inkluzivniju i pravedniju zemlju koja je spremna za budućnost.
This project is financed with the contribution of the Ministry of Foreign Affairs and International Cooperation of the Italian Republic. The content of this document represents the views of its authors and in no way represents the position of the Ministry of Foreign Affairs and International Cooperation.
