Autor: Mirnes Sokolović
Reformska agenda otpočetka je samu sebe vezala za aplikaciju za članstvo BiH koju će razmatrati EU. Značajan napredak u njenom provođenju, kako stoji u Agendi, bit će neophodan na tom putu napretka BiH prema EU, a svi nivoi vlasti su se obavezali da neće ometati reformske procese i blokirati realizaciju aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama. U skladu sa pravnom stečevinom EU, Reformska agenda trebala je pokrenuti procese moderniziranja ekonomije, omogućiti socijalno pravedan i stabilan ekonomski rast, potaći otvaranje novih radnih mjesta, kao i povećati i bolje raspodijeliti socijalna davanja. Na tom putu važna uloga dodijeljena je i Federalnom parlamentu koji je usvajanjem zakona trebao izaći u susret novom EU programu ekonomskih reformi kojim bi se obezbijedila makroekonomska stabilnost Zapadnog Balkana.
Jedna od glavnih mjera koje je, prema Agendi, trebala provesti odnosi se na smanjenje javnih rashoda na svim nivoima vlasti i unapređenje njene efikasnosti. Smanjenje rashoda je ponajprije trebao biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru. U nazadovanju na putu ove reforme presudnu ulogu je odigralo usvajanje Zakona o državnoj službi u FBiH kojim je povećana opasnost od politizacije državne službe. Krajem 2016. godine Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku u kojoj stoji da Zakon o državnoj službi u FBiH nije u skladu s Ustavom FBiH i stavio ga van snage. Riječ je o zakonu koji je aktuelna parlamentarna većina usvojila uprkos žestokim kritikama međunarodne zajednice i nevladinih organizacija, a predviđao je kontrolu radnih mjesta i postavljanje stranačkog kadra na ključna mjesta u javnoj upravi, što je vodilo u kršenje prava na rad u slučajevima službenika koji nisu članovi političkih stranaka.
Kandidati za zapošljavanje u državnoj službi, prema najavama u Agendi, trebali su biti ocjenjivani na osnovu prethodno određenih kriterija kvalifikovanosti i rezultata testova kompetentnosti, a organi uprave zaduženi su za zapošljavanje najbolje rangiranih. Međutim, na usvajanje izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH, kojima bi se uvela obaveza provedbe “javnog konkursa pri zapošljavanju”, uključujući i javna poduzeća, agencije, fondove, kao i obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, što bi unaprijedilo sistem zapošljavanja u javnom sektoru, čekalo se mjesecima, a na kraju nisu usvojene. Nedavno istraživanje pokazalo je da je u protekle dvije godine bilo intenzivnog zapošljavanja u javnom sektoru, institucijama, upravama, fondovima i javnim preduzećima, najčešće bez konkursa.
Osim toga, entitetske vlade u Agendi su se obavezale na donošenje sveobuhvatne strategije za rješavanje pitanja preostalih gubitaša u javnom vlasništvu, koja imaju veliki zaostatak neplaćenih socijalnih doprinosa. U preporuci koju su nadležni u BiH dobili od Evropske komisije navodi se da postoji potreba za izjednačavanjem ambijenta za investicije putem uklanjanja skrivenih subvencija za mnoga velika preduzeća u državnom vlasništvu, kao i da treba krenuti u rješavanju neodrživih preduzeća. Zakon o stečaju je, međutim, usvojen u Republici Srpskoj, a u Parlamentu FBiH krajem novembra 2017. godine Prijedlog zakona o stečaju je povučen na zahtjev potpredsjednika Federacije BiH, koji je naveo da se taj Prijedlog suštinski ne razlikuje od dosadašnjeg zakona koji je Ustavni sud FBiH, nakon njegove apelacije, proglasio u međuvremenu neustavnim. Neusvajanje novog Zakona o stečaju dovodi do obustave stečajnih postupaka u FBiH i tako umnogome usporava provođenje ključne stavke iz Reformske agende.
Dok iz Ministarstvo pravde, kao predlagača zakona o stečaju, ističu da će novi zakon maksimalno zaštititi prava radnika u FBiH, urediti predstečajne i stečajne postupke, omogućiti reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana, urediti međunarodni stečaj i doprinijeti kreiranju pozitivne investicijske klime, iz opozicionih stranaka su, međutim, naglasili da se ovim zakonom omogućava da radnici rade u kompanijama bez plate, odnosno da imaju obavezu da rade cijelu godinu, a da im se isplaćuje osam minimalnih plata.
Nadalje, prema agendi, poseban akcent je trebao biti stavljen na poboljšanje poslovnog okruženja. Analitičari, međutim, upozoravaju da Parlament FBiH nije donio mjere koje bi odvele ka rasterećenju ekonomije, već se naprotiv uvedeni novi porezi i fiskalni i parafiskalni nameti što ne doprinosi poboljšanju poslovnog ambijenta i otvaranju novih radnih mjesta. Također, nisu usvojeni zakon o doprinosima i zakon o dohotku koje je premijer FBiH najavljivao kao ključne zakone koji će regulisati oblast rada. Zakon o doprinosima trebao je stvoriti pravnu osnovu za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obvezna osiguranja, te za usaglašavanje primanja na koja se plaćaju doprinosi i zbirne stope na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
U medijima su već odavno prisutne informacije da Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH od svog konstituisanja 2015. godine do danas pokazuju najlošije rezultate rada što se tiče provođenja Reformske agende, što je rezultat ponajprije čestog otkazivanja sjednica i krize u odnosima koalicionih partnera u FBiH. U odnosima premijera i Parlamenta također je prisutno nepovjerenje, tako je čak premijer i uputio kritike parlamentarcima da nisu dorasli zadacima Reformske agende, kao i da su neprovođenje ciljeva rezultat koliko koalicione krize, toliko i nemara poslanika. Najočitiji primjer jeste odugovlačenje u donošenju mjera i regulativa s ciljem ubrzavanja procedure za dobivanje građevinskih dozvola i priključaka za struju, predviđenih Agendom, koje odavno predstavlja veliku prepreku za potencijalne strane investitore.
Oblast iz Reformske agende kojoj se nije nikako pristupilo jeste borba protiv korupcije. Agenda je predviđala osnaživanje vladavine prava, kroz usvajanje strategija reforme sudskog sistema/plan akcije (2014-2018), kao i prevenciju korupcije i sukoba interesa u pravosuđu. Također, strategija za borbu protiv korupcije predviđala je uspostavljanje efikasne strukture za prevenciju i nadzor u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima.
Prema izvještaju nevladinih organizacije, međutim, u proteklim godinama potpuno su izostali konkretni koraci na unapređenju antikorupcionih zakona i jačanju nezavisnosti i efikasnosti institucija koje ih primjenjuju. Reforma pravosuđa u razgovorima zvaničnika samo je nekoliko puta kurtoazno pomenuta. U proteklom periodu Parlament nije radio ni na unapređenju zakona u ključnim oblastima, kao što su javne nabavke, financiranje političkih stranaka, sukob interesa, gdje je bilo potrebno unaprijediti mehanizme transparentnosti, odgovornosti i integriteta, jačajući nadzor nad utroškom javnih sredstava, ali i neovisnost institucija čija je uloga procesuiranje korupcije i primjena antikorupcijskih zakona. Iako je ključni preduslov za efikasniju borbu protiv korupcije bilo otklanjanje svih oblika neprimjerenih utjecaja i pritisaka na institucije, prema istraživanjima ovi uticaji postali su vidljiviji i izraženiji. Posebno su ostvareni loši rezultati koji se tiču finansiranja političkih subjekata, iz razloga što Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija iz maja 2016. godine nije usklađen sa preporukama GRECO-a. Bolji rezultati nisu ostvareni ni u drugim segmentima antikorupcijske regulative i antikorupcijskih mehanizama unutar ovog strateškog cilja, poput smanjenja diskrecionih ovlaštenja.
Za usvajanje Agende bilo je potrebno nekoliko mjeseci, a sada se uveliko kasni i s realizacijom njenih osnovnih ciljeva. Umjesto konkretnih mjera, koje bi dovela do bržeg i efikasnijeg ispunjavanja uslova u pristupanju u EU, vladajući najčešće predstavljaju podatke koje sugeriraju pozitivne ekonomske pomake. Situacija je trenutno takva, kako pišu mediji, da su federalni poslanici samo u decembru morali usvojiti oko 70 zakona ili izmjena i dopuna postojećih zakonskih rješenja, da bi proveli program rada koji je u Predstavničkog dom Parlamenta FBiH bio planiran za 2017. godinu. Stalna koaliciona kriza u vladajućoj većini u Parlamenutu FBiH svakako neće ići na ruku bržem provođenju reformskih mjera, a stručnjaci predviđaju da će se zastoj produžiti do izbora 2018. godine.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring EU integracija u BiH