O
bim i struktura dodatnih pitanja pokazatelj slabosti domaćih institucija i mehanizma koordinacije
Evropska komisija je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uputila dodatna pitanja u svrhu pripreme mišljenja o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Dodatna pitanja, u odnosu na 3.242 osnovnih pitanja iz Upitnika, čine oko 20% i ukupno ih je 640, te je njihov broj vrlo visok u odnosu na zemlje u regiji. One zemlje koje su imale više osnovnih pitanja dobijale su manje dodatnih pitanja, te je u slučaju BiH obim dodatnih pitanja trebao biti oko 10-15% osnovnih pitanja kako bi bio u skladu sa regionalnim prosjekom.
Poređenja radi, Hrvatska i Makedonija su imale preko 4.500 osnovnih pitanja, a obim dodatnih pitanja se kretao oko 4%, za razliku od Srbije, Crne Gore i Albanije koje su dobile manje od 2.500 osnovnih pitanja, ali se obim dodatnih pitanja kretao oko 20-30%.
| Makedonija | Hrvatska | Bosna i Hercegovina | Srbija | Albanija | Crna Gora | |
| Osnovna pitanja | 4.666 | 4.560 | 3.242 | 2.483 | 2.280 | 2.178 |
| Dodatna pitanja | 181 | 184 | 640 | 629 | 500 | 673 |
| Udio | 3,88% | 4,04% | 19,74% | 25,33% | 21,93% | 30,90% |
Udio dodatnih pitanja u odnosu na osnovna pitanja, pregled po zemljama regije
S druge strane, gledajući strukturu dodatnih pitanja, evidentno je da Evropska komisija nije zadovoljna načinom na koji su informacije u odgovorima na pitanja pružene, te je zbog toga pripremila veliki broj tabela i rubrika razvrstanih po pojedinim nivoima vlasti ili pitanjima, ostavljajući vlastima u BiH jedino u zadatak da ta polja popune adekvatnim sadržajem. Ovaj problem u pružanju adekvatnih informacija je posebno prisutan u dijelu koji se odnosi na političke kriterije, što ukazuje na to da uspostavljeni mehanizam koordinacije nije donio adekvatne rezultate u prvoj fazi funkcionisanja. Podsjećamo da je u pripremi osnovnih odgovora radilo 1.083 državnih službenika sa svih nivoa vlasti, 15 članova Komisije za evropske integracije, te 20 članova Kolegija za evropske integracije, a da je održano i 70 sastanaka tijela u mehanizmu koordinacije tokom tehničke finalizacije odgovora.
Dodajmo još i da je dat rok Bosni i Hercegovini za dostavljanje odgovora na dodatna pitanja, ali da je teško očekivati da će institucije u BiH ispoštovati rok od tri (3) mjeseca, posebno imajući u vidu da je izborna kampanja nezvanično već počela i da će pažnja i trud biti usmjereni na druga pitanja. Podsjećanja radi, institucijama u BiH je bilo potrebno čak četrnaest (14) mjeseci tokom kojih nije bilo izbora da odgovore na osnovna pitanja iz Upitnika, iako je rok Evropske komisije bio šest (6) mjeseci. Za razliku od BiH, susjedne zemlje su svoje odgovore na osnovna pitanja dostavile u roku – Hrvatska u roku od tri (3) mjeseca, Srbija dva (2) i Crna Gora četiri (4) mjeseca.
Dodatna pitanja Evropske komisije možete pronaći na sljedećem LINK-u