Ovaj članak predstavlja prvi u nizu od tri članka od strane vanjskog saradnika Inicijative za monitoring EU integracija u BiH na temu reforme javne uprave u BiH
Šta nas sve očekuje u procesu reforme javne uprave?
U javnosti se često govori o ‘reformi javne uprave’, bez nekog posebnog nastojanja da se ovo pitanje dalje obrazloži i približi građanima i građankama u Bosni i Hercegovini. Ovo pitanje je prepoznato na svim razinama vlasti u BiH, ali i u zvaničnim stavovima i preporukama kako Evropske unije, tako i drugih međunarodnih finansijskih institucija.
U kompleksnim političkim i društvenim okolonostima Bosne i Hercegovine, ovo je pitanje od izuzetne važnosti, jer je to početna tačka bez koje nema daljeg napretka. Postavljene su različite opcije u pogledu definiranja sadržaja Strateškog okvira za reformu javne uprave, utvrđeni su ključni pokazatelji, dinamika i rokovi, te sam postupak pripreme Strateškog okvira za reformu javne uprave. Da bismo se bavili reformom nekog sektora, moramo znati šta su nam pokazatelji – jer je na kraju najvažnije znati odgovoriti na pitanje: Gdje smo to napredovali?
Na političkom nivou, novi Strateški okvir reforme javne uprave usmjeravaju Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine koji su nadležni da odobre konačan tekst Strateškog okvira reforme javne uprave.
Strateški cilj reforme javne uprave u BiH za period od 2017-2022 je dalja izgradnja institucija javne uprave na svim nivoima uprave i unapređenje njihovog rada u skladu sa principima evropskog administrativnog prostora, odnosno obezbjeđenje višeg kvaliteta pružanja usluga građanima i privrednim subjektima, kao i stvaranje takve javne uprave koja će značajnije doprinjeti ekonomskoj stabilnosti i povećanju životnog standarda građana u Bosni i Hercegovini.
Strateški okvir RJU u BiH usvaja se kao temeljni strateški razvojni dokument javne uprave u BiH, pored već postojećih sadržaja i obaveza navedenih u ranijim dokumentima.
Pod Strateškim okvirom za reformu javne uprave se podrazumijeva se Strategija RJU zajedno sa akcionim planom. Polazeći od složenosti ustavne raspodjele nadležnosti i odgovornosti za organizaciju i rad uprave u BiH i shodno tome velikom broju specifičnih odnosa i interesa na svakom upravnom nivou u BiH, ovaj Strateški dokument postavlja širi okvir željenih promjena u javnoj upravi u BiH. To se čini kroz definisanje ključnih reformskih mjera, rezultata i pokazatelja učinka koji se ostvaruju na nivou cijele zemlje i svakom upravnom nivou te identificiranjem osnovnih aktivnosti i njihovih nosioca na upravnim nivoima.
Strateški okvir utoliko nije iscrpan i ne definira sve aktivnosti i njihove nosioce koji se javljaju kao izraz upravno pravne organizacije ili specifičnih potreba svakog upravnog nivoa ali postavlja fleksibilnu i dovoljno široku osnovu koja omogućava njegovu detaljniju dogradnju i razradu kroz provedbene dokumente. Provedba reformskih mjera u BiH, posebno u oblasti pružanja javnih usluga ili upravljanja ljudskim resursima uključuje u Federaciji BiH i upravne nivoe kantona i općina a modaliteti, specifične aktivnosti i njihovi nosioci se definiraju implementacionim aktima ovog upravnog nivoa. U tom smislu donosioci Strateškog okvira RJU za BiH ističu obavezu svih organa i institucija da poštuju ustavne nadležnosti i princip autonomije lokalne samouprave.
Osnova za definisanje obuhvata novog Strateškog okvira RJU su Principi javne uprave koje je razvila OECD/SIGMA zbog čega se reformski napori razvrstavaju na pet posebnih, ali međusobno povezanih cjelina poput: razvoj i koordinacija politika, državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanja javnim finansijama.
Slijedom navedenog, prvi i osnovni zadatak koji stoji pred vladama svih nivoa vlasti je usvajanje novog Strateškog dokumenta za reformu javne uprave i Akcionog plana za provedbu strateških ciljeva, za period 2017-2022 godina.
Ovaj dokument je preduvjet za povlačenje IPA sredstava, kao i za ulaganja drugih donatora u reformske aktivnosti u sektor javne uprave. Novina akcionog plana je da će sadržavati jasne indikatore za napredak, kao i troškovnik potrebnih sredstava za implementaciju. Također će biti definiran koordinacioni mehanizam donatora, kako bi se izbjeglo preklapanje projekata.
Strategijom i akcionim planom na odgovarajući način treba obuhvatiti i kantone. Pretpostavka za koordinaciju ovih aktivnosti unutar Federacije BiH je potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa kantonalnim vladama kojim bi se definirali prioritetni projekti od zajedničkog interesa.
Šta ćemo sve postići kroz reformu javne uprave?
Možemo imati ojačane kapacitete vlada za razvoj kompetentnog i konzistentnog sistema donošenja odluka na svim upravnim nivoima i kapaciteta saradnje i koordinacije medju upravnim nivoima; osiguranje usklađenog strateškog i srednjoročnog planiranja u BiH, usaglašenog sa procesom budžetiranja i dostupnim javnim finansijskim resursima, te zahtjevima evropskih integracija, uvažavajući ustavno-pravni ustroj u BiH; jačanje sistema donošenja odluka na osnovu dokaza i jačanje analitičkih kapaciteta na svim upravnim nivoima kroz poboljšanu primjenu analitičkih alata za odlučivanje na temelju argumenata i dokaza;osiguranje inkluzivnog pristupa i uključenosti javnosti u fazi kreiranja, provedbe i praćenja strateških planova, javnih politika i propisa;unaprijeđenje mehanizma interinstitucionalne i međuinstitucionalne saradnje organa unutar upravnih nivoa; povećanje efikasnosti i konzistentnosti kroz funkcionalno povezivanje i usklađeno djelovanje u izradi i provođenju javnih politika između ministarstava i “uže vlade“, te između izvršnih i zakonodavnih organa.
Dalje, vrijeme je za uspostavu pravnog okvira i okvira politika za razvoj moderne prakse upravljanja ljudskim potencijalima; izgrađivanje kapaciteta za efikasnu provedbu propisa u domenu upravljanja ljudskim potencijalima na nivou centralnih i pojedinačnih institucija struktura javne uprave u BiH; osiguranje sveobuhvatnog poštivanja principa meritornosti, jednakog tretmana i transparentnosti u svim oblastima upravljanja ljudskim potencijalima; osiguranje poštivanja principa političke neutralnosti u radu državnih službenika naročito onih sa rukovodnim ovlastima; uspostavljanje prakse modernog planiranja kadrova; uspostavljanje pravičnog i transparentnog sistema plata; osiguranje kontinuiranog profesionalnog razvoja zaposlenih na bazi funkcionalnih potreba institucije; osiguranje poštivanja normi etičkog ponašanja zaposlenih u upravnim strukturama; unaprijeđenje kvaliteta opšteg upravljanja u strukturama državne službe; uspostavljanje jedinstvenog registra zaposlenij i javnoj upravi;efikasna primjena adekvatnih informacionih Sistema.
U reformskoj oblasti „ odgovornost“ opći cilj je organizaciono i funkcionalno usklađen, transparentan sistem javne uprave, sa unaprijeđenim internim i eksternim nadzorom nad radom javne uprave, te će se u realizaciji tog cilja naročito osigurati sljedeće: organizaciono usklađivanje sistema javne uprave; povećanje dostupnosti informacijama javne uprave; unaprijeđenje procesa internog i eksternog nadzora nad radom javne uprave
U oblasti „pružanja usluga“ osigurat će se da javna uprava u BiH j bude snažno orijentirana ka korisnicima tako što stručno prati i shvata njihove potrebe i očekivanja, te na osnovu njih unaprijeđuje svoje poslovne procese i upravno postupanje, smanjuje administrativno opterećenje, omogućava dostupnost usluga različitim kanalima komunikacije, uz osiguranje visokog kvaliteta i smanjenje cijene usluge.
Obzirom da proces evropskih integracija zahtijeva reformu upravljanjem javnim finansijama, dogovoreno je da svaki nivo vlasti) izradi svoju strategiju upravljanja javnim finansijama, kako bi se nakon toga definisao Strateški okvir reformi u upravljanju javnim finansijama u BiH 2016-2020 godine. Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godine, koja je usvojena od strane Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Vlade RS, vlada kantona i Vlade Brčko distrikta BiH, prepoznaje potrebu za poduzimanjem konkretnih akcija u cilju fiskalne i finansijske održivosti i provođenja socio-ekonomskih reformi. Reforme su grupisane u šest glavnih oblasti od kojih je od posebnog značaja set reformi u oblasti javnih finansija, oporezivanja, fiskalne održivosti, povećanje fiskalne discipline i unapređenje sistema unutrašnje finansijske kontrole.
Šta ćemo sve postići kroz reformu u oblasi javnih finasija?
Prije svega, fiskalna i makroekonomska održivost osiguraće se utvrđivanjem budžeta u skladu sa zakonskim propisima i unutar okvira utvrđenih dokumentima okvirnog budžeta, dok budžetski deficit opšte vlade u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) i dug u odnosu na BDP treba da ostanu u održivim okvirima. Računovostvenim praksama i izvještavanjem osigurat će se transparentnost, objavljivanjem podataka osigurava se da javnost ima uvid u trošenje, kontrolom gotovinskih tokova osigurava se likvidnost i dugom se upravlja u skladu sa zakonskim propisima.
Dalje, izuzetno je važno da se oblast finansijskog upravljanja i kontrole uskladi i implementira u skladu sa zahtjevima poglavlja 32 iz procesa pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Zatim, funkcija interne revizije biće implementirana u skladu sa međunarodnim standardima.
Imat ćemo javne nabavke koje su regulisane politikama i procedurama koje se provode i odražavaju principe Ugovora o funkcioniranju Evropske unije i acquisa Evropske unije, a podržavaju ih nadležne institucije koje posjeduju adekvatne resurse. U slučaju navodnih kršenja pravila javnih nabavki, oštećene strane imat će pristup pravdi putem nezavisnog, transparentnog, djelotvornog i efikasnog sistema pravnih lijekova. Ugovorni organi će biti adekvatno kadrovski popunjeni i posjeduju odgovarajuće resurse, svoj posao obavljaju u skladu s relevantnim propisima i priznatom dobrom praksom, uz interakciju s otvorenim i konkurentnim tržištem dobavljača.
I konačno, stvorit ćemo ustavni i pravni okvir garantira nezavisnost, mandat i organizaciju vrhovne revizijske institucijeza nezavisno izvršavanje ovlaštenja, u skladu sa standardima koje primjenjuje u vršenju revizija, realizirajući tako kvalitetne revizije koje utiču na funkcioniranje javnog sektora. Naš sistem je spreman da krene u proces reformi. Istina je da su pred nama teški izazovi, ali što ranije prihvatimo da ove zadatke ne možemo izbjeći, prije ćemo naš sistem poboljšati i osigurati povjerenje građana, ali i Evropske unije.