Predsjednica Evropske Komisije, Ursula von der Leyen je jutros u Evropskom parlamentu održala govor o stanju Unije. Važan dio njenog obraćanja u godini obilježenoj rastom cijena, ukrajinskom krizom i sve češćim prirodnim nesrećama uzrokovanim klimatskim promjenama se odnosio na proširenje Unije. Von der Leyen je naglasila da je budućnost Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u Evropskoj uniji.
Istakla je i značaj vladavine prava i najavila uključivanje zemalja kandidatkinja u izvještaj Komisije o vladavini prava:
“…vladavina prava i temeljna prava uvijek će biti temelji naše Unije – u sadašnjim i budućim državama članicama. I zato su Komisiji izvještaji o vladavini prava ključan prioritet. […] najavljujem da izvještaje o vladavini prava otvaramo i zemljama kandidatkinjama koje se budu brže usklađivale. To će im omogućiti ravnopravan položaj u odnosu na države članice, biti im podrška u njihovim reformama i pomoći će da Unija slobode, prava i vrijednosti za sve bude naša budućnost.”
Ponovila je i svoj raniji stav da će se pristupanje novih članica temeljiti na zaslugama i naglasila da to zahtijeva mnogo rada i dobro vodstvo. Ova izjava je posebno značajna u svjetlu nedavnog govora predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela u kojem je istakao da se Evropska unija mora pripremiti za proširenje do 2030. godine.
Predsjednica von der Leyen se osvrnula i na nedoumicu jesu li Uniji prije proširenja potrebne interne reforme: “I da, to znači i izmjene Europske konvencije i Ugovora, bude li trebalo! No, za nastavak proširenja ne možemo i ne smijemo čekati izmjenu Ugovora. Unija spremna za proširenje može se brže ostvariti. To znači odgovoriti na praktična pitanja o tome kako će u praksi funkcionirati Unija više od 30 zemalja. A osobito na pitanja o našem kapacitetu za djelovanje.
Dobro je što smo sa svakim proširenjem dokazali da su bili u krivu oni koji su govorili da će nam to umanjiti učinkovitost. Osvrnimo se na proteklih pet godina. Dogovorili smo instrument NextGenerationEU s 27 država članica. Dogovorili smo kupnju cjepiva s 27 država članica. U rekordnom smo vremenu dogovorili sankcije, opet s 27 država članica. […] Dakle – moguće je. No, treba vidjeti kako će šira Unija utjecati na svaku politiku. Zato će Komisija početi preispitivati niz politika prije proširenja, da se vidi kako svako od tih područja prilagoditi široj Uniji. Trebamo razmisliti kako bi funkcionirale naše institucije, kako bi izgledali Parlament i Komisija.”
Naglasila je da institucije Unije trebaju nadići stare, binarne debate o proširenju i istakla da Unija može i mora istovremeno raditi na produbljenju integracije i proširenju.
Govor o stanju Unije je godišnji govor predsjednice Evropske komisije Europskom parlamentu u septembru. Cilj mu je demokratizacija i veća transparentnost političkog života Unije. Predsjednica Komisije sumira prošlogodišnje rezultate i najavljuje planove za narednu godinu. Ovogodišnji govor je posljednji u mandatu trenutne predsjednice Ursule von der Leyen, prije izbora u junu 2024.
Cijelo obraćanje je moguće pogledati ovdje.