Pisao: Rasim Ibrahimagić
U procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, postoje mnogobrojni kriteriji koje naša država treba ispuniti kako bi došla do konačnog cilja – najprije sticanja statusa kandidatkinje, a potom i samog članstva u Evropskoj uniji. Između ostalog potrebno je pristupiti usvajanju pravne stečevine Evropske unije, koja se ogleda u pregovaračkim poglavljima koje države zainteresovane za članstvo u Evropskoj uniji postepeno otvaraju, te nakon što svoje zakonodavstvo koje se tiče tog poglavlja dovoljno usklade sa pravom Evropske unije potom i zatvaraju. Zatvaranje otvorenih pregovaračkih poglavlja je uslovljeno određenim konkretnim pomacima date države na polju onoga čega se pregovaračko poglavlje tiče. Evropska Komisija svake godine izrađuje izvještaj o napretku država potencijalnih kandidatkinja. Taj izvještaj osim dijela koji se tiče usklađivanja sa pravnom stečevinom Evropske unije sadrži i dijelove koji se tiču druga dva kriterija iz Kopenhagena, ekonomskog i političkog.
Pravna stečevina Evropske unije i pregovaračka poglavlja
Pravna stečevina Evropske unije – acquis communautaire, je naziv koji se koristi za cjelokupno dosad akumulirano pravo Evropske unije, odnosno na skup pravnih normi i sudskih odluka koje obavezuju sve zemlje članice Europske unije. Svaka država koja želi pristupiti u Evropsku uniju mora prihvatiti osnivačke ugovore i druge sadržaje izvedene iz ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Evropske unije.
U Evropskoj uniji se osim ugovora donose četiri vrste akata i svaki od njih postaje dio pravne stečevine Evropske unije. Najvažniji akti su uredbe i direktive koje imaju obavezujuću pravnu snagu za sve države članice Evropske unije. Razlika je u tome što se u pogledu direktiva ostavlja državi članici da uređuje formu i metod provedbe, dok uredbe obavezuju države članice kako u pogledu rezultata koji se njome ostvaruju, tako i u pogledu forme i metoda provedbe samog akta. Osim ovih, postoje i odluke, koje se odnose samo na individue kojima je odluka obuhvaćena,i preporuke, koje nemaju obavezujuću, nego imaju političku snagu.
U svrhu pregovora između zemalja kandidatkinja i Evropske unije, sva pravna stečevina Evropske unije je podijeljena na tematska poglavlja.
U vrijeme pregovora sa zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU, a za peto proširenje Europske unije (10 članica koje su pristupile 2004. godine), cjelokupna pravna stečevina bila je podijeljena na 31 poglavlje. Za pregovore o pristupanju Hrvatske, te ostalih država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u šta ubrajamo i Bosnu i Hercegovinu, pravna stečevina je podjeljena na 35 poglavlja i to:
1. Sloboda kretanja robe;
2. Sloboda kretanja radnika;
3. Pravo poslovnog nastanivanja i sloboda pružanja usluga;
4. Sloboda kretanja kapitala;
5. Javne nabavke;
6. Pravo trgovačkih društava;
7. Pravo intelektualnog vlasništva;
8. Tržišno natjecanje;
9. Finansijske usluge;
10. Informaciono društvo i mediji;
11. Poljoprivreda i ruralni razvitak;
12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor;
13. Ribarstvo;
14. Saobraćajna politika;
15. Energetika;
16. Porezi;
17. Ekonomska i monetarna unija;
18. Statistika;
19. Socijalna politika i zapošljavanje;
20. Preduzetništvo i industrijska politika;
21. Trans-evropske mreže;
22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata;
23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava;
24. Pravda, sloboda i sigurnost;
25. Nauka i istraživanje;
26. Obrazovanje i kultura;
27. Okoliš;
28. Zaštita potrošača i zdravlja;
29. Carinska unija;
30. Vanjski odnosi;
31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika;
32. Finansijski nadzor;
33. Finansijske i budžetske odredbe;
34. Institucije;
35. Ostala pitanja.
Važnost acquis-a u procesu pregovora o članstvu u Evropskoj uniji
Sami pregovori o članstvu u Europskoj uniji podijeljeni su u nekoliko faza. Prva faza je analiza usklađenosti zakonodavstva države kandidatkinje sa pravnom stečevinom Evropske unije (tzv. screening). Osnovna svrha ove faze je utvrditi postojeće razlike u svakom poglavlju pregovora između zakonodavstva države kandidatkinje i pravne stečevine Europske unije, s kojom je do trenutka pristupanja u članstvo potrebno uskladiti domaće zakonodavstvo. Od države kandidatkinje očekuje se da na temelju analize pokaže hoće li moći u potpunosti prihvatiti pravnu stečevinu Europske unije u pojedinom poglavlju pregovora i uskladiti uočene razlike u zakonodavstvu, ili ima namjeru zatražiti odgovarajuća prelazna razdoblja za potpuno usklađivanje i punu provedbu. Screening se provodi zasebno za svako poglavlje pregovora, a njegovo trajanje po pojedinom poglavlju ovisi o opsegu i količini pravne stečevine. Iskustva Republike Hrvatske pokazuju da screening jednog poglavlja može trajati od jednoga dana do nekoliko sedmica, a da cjelokupan postupak screeninga traje oko godinu dana. Nakon završetka analitičkoga pregleda odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidatkinje, donose države članice u okviru Vijeća Europske unije.
Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju započinje sadržajna faza pregovora, tokom koje se pregovara o uslovima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u tom poglavlju, uključujući prelazna razdoblja koja je eventualno zatražila država kandidatkinja. Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na nivou ministara. Sve do sklapanja Ugovora o pristupanju, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi ili ako država kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji mogućnost njegovog ponovnog otvaranja.
Po završetku pregovora, rezultati pregovora ugrađuju se u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, u čijoj izradi sudjeluju predstavnici država članica i institucija Europske unije te predstavnici države kandidatkinje.
To što Bosna i Hercegovina još uvijek nije država kandidatkinja za prijem u članstvo Evropske unije, nije razlog da se institucije ove države ne prihvate usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom Evropske unije. Naime, Republika Hrvatska je ustupila Bosni i Hercegovini hrvatski prevod pravne stečevine Evropske unije što zasigurno može poslužiti kao pomoć predlagačima pravnih propisa u našoj zemlji. Bilo bi poželjno da ovaj proces ide ubrzano, s obzirom da su države kandidatkinje dužne preuzeti cjelokupnu pravnu stečevinu Evropske unije i osposobiti se za njeno učinkovito primjenjivanje prije samog ulaska u članstvo. Ukoliko prva faza, tzv. screening, pokaže da je Bosna i Hercegovina uradila mnogo na usklađivanju svojih pravnih propisa sa propisima Evropske unije, to će značiti da će sam proces pregovora biti kraći, jer neće ostati mnogo da se uskladi.
Praćenje napretka Bosne i Hercegovine
Evropska komisija redovno izvještava Vijeće Evropske unije i Evropski parlament o napretku koji su zemlje regiona Zapadnog Balkana postigle u procesu evropskih integracija, ocjenjujući njihove napore u ispunjavanju kriterija iz Kopenhagena i uslova iz Procesa stabilizacije i pridruživanja. Najčešća struktura tih izvještaja sadrži: kratak opis odnosa države potencijalne kandidatkinje i Evropske unije, analizu stanja u toj državi u pogledu političkih kriterija za članstvo, analizu stanja na osnovu ekonomskih kriterija za članstvo i analizu sposobnosti države da provodi evropske standarde, odnosno da postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo i politike sa acquis-em u skladu sa Privremenim sporazumom/Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Napredak se mjeri na osnovu donesenih odluka, usvojenih zakona i provedenih mjera. U pravilu, propisi ili mjere koji su u pripremi ili koji su u parlamentarnoj proceduri se ne uzimaju se u obzir. Ovakav pristup osigurava jednak tretman u svim izvještajima i omogućava objektivno ocjenjivanje.
Ovi izvještaji su zasnovani na podacima koje prikupi i analizira Evropska komisija, te se koriste mnogi izvori uključujući i priloge država članica Evropske unije, izvještaje Evropskog parlamenta i informacije dobijene od raznih međunarodnih i nevladinih organizacija. Zbog unutrašnjih neslaganja, vlasti Bosne i Hercegovine nisu dostavile službeni doprinos države za izvještaj za 2014. godinu.
Kada je u pitanju usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa acquis-em, u izvještaju za 2014. godinu posebno se ističe da su nedostatak istinske političke podrške za plan EU integracija, izostanak funkcionalnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracije i unutrašnji sporovi oko nadležnosti doveli do ograničenog napretka u pogledu približavanja zakonodavstvu i standardima Evropske unije u mnoštvu različitih sektora. U nizu područja dalji napredak koči nedostatak strategija koje bi se odnosile na cijelu zemlju. Evropska komisija također ističe da nedostatak usklađenosti sa zahtjevima Evropske unije u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva i dalje sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u Evropsku uniju. U području prirodnog gasa dolazi do ozbiljnog i stalnog kršenja obaveza države regulisaim u Ugovoru o energetskoj zajednici što je potrebno hitno riješiti. Osim ovih nedostataka Evropska komisija je zabilježila napredak na području unutrašnjeg tržišta kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama čime je Bosni i Hercegovini omogućeno usklađivanje sa relevantnim zakonodavstvom Evropske unije.
Kada je u pitanju praćenje napretka naše države na putu EU integracija, bitno je napomenuti da u Bosni i Hercegovini djeluje neformalna koalicija organizacija civilnog društva pod imenom Inicijativa za monitoring evropskih integracija u BiH, koja doprinosi praćenju reformi i koja nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske unije. Pomenuta organizacija je prepoznata je kao važan treći faktor u procesu EU integracija Bosne i Hercegovine i ima aktivnu ulogu u kreiranju politika i zahtjeva koje doprinose demokratskom procesu i vladavini prava. Inicijativa za monitoring evropskih integraciju u BiH izrađuje i objavljuje Alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, u nastojanju da prikažu trenutno stanje u zemlji te na taj način pruži alternativu zvaničnom Izvještaju o napretku koji objavljuje Evropska komisija u oktobru svake godine.
Inicijative poput Inicijative za monitoring EU integracija u BiH mogu doprinijeti ubrzavanju procesa usklađivanja domaćih propisa sa acquis-em, te na taj način pomoći bržem napretku Bosne i Hercegovine na putu EU integracija. Naravno, za sve to je potrebna politička volja onih koji su u poziciji odlučivanja. Ta politička volja bi se najprije mogla ogledati u prihvatanju dobronamjernih savjeta Evropske unije i civilnog društva u Bosni i Hercegovini, te konačnom pristupanju rješavanja ključnih problema u državi.