Piše: Besima Borić
Inicijativa „Podijelimo odgovornost ravnopravno“ nastala je prije nekoliko mjeseci kao odgovor na dugotrajne, zatvorene razgovore o reformi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koje su vladajuće strukture od početka smatrale svojim vlasništvom, ne uključujući ni građane ni akademsku zajednicu niti javnost u bilo kojem obliku. Inicijativu čine aktivistice i aktivisti iz nekoliko NVO, kao i grupa političarki iz nekoliko stranaka u ličnom kapacitetu, iz oba bh. entiteta.* Ideja je bila aktivno uključiti i žene u rasprave o izmjenama Izbornog zakona , skrećući pažnju na rješenja koja se tiču manje zastupljenog spola (čitaj žena) i mogućnosti poboljšanja onih rješenja koja bi dovela do stvarnog izbora onog broja koji predviđa kvota na listama u Izbornom zakonu, a koja nikada još nije dostignuta u našim parlamentima.
Dosadašnja iskustva zajedničke borbe za stvaranje pretpostavki za više žena u parlamentima kao što su kvota u Privremenim izbornim pravilima 1998. godine, pa u Izbornom zakonu 2001. godine, te njeno povećanje 2013. godine bila su i ohrabrenje i motivacija. Isto tako su i skriveni pokušaji urušavanja i umanjenja kvote i njenih efekata, 2005. i 2009. upozoravali na potreban oprez od eventualnog ponavljanja istih zahtjeva u najnovijim izmjenama. Grupa se opredijelila da sve aktivnosti vodi kao domaći proces, bez uključivanja stranaca, osim u dijelu podrške. Fondacija Friedrich Ebert (FES) u Sarajevu je prihvatila da bude logistička podrška. Sav rad se zasniva na entuzijazmu i dobrovoljnosti. Grupa je otvorena za priključivanje svih zainteresiranih. Inicijativa „Podijelimo odgovornost ravnopravno“ je odmah u početku zacrtala svoje ciljeve kao i plan zagovaračkih aktivnosti koje planira provesti.
Inicijativa se usaglasila oko dva zahtjeva koja su pretočena u amandmane.
- Sačuvati kvotu u Izbornom zakonu BIH i povećati je na 50%, odnosno postići ravnomjeran raspored na listama, jedan muškarac-jedna žena;
- Obezbijediti najmanje 40% izabranih žena u parlamentima u BIH na način da se nedostajući broj dopuni sa kompenzacionih stranačkih listi;
Ovi zahtjevi su obrazloženi dodatnim argumentima.
Činjenica je da je kvota u Izbornom zakonu BIH dala solidne efekte kad je u pitanju broj kandidatkinja na listama i vrlo ograničeno u broju izabranih. Takođe je činjenica da ne mogu samo zakonska rješenja uticati na povećanje broja izabranih u parlamente i da je za to potrebno ukupno demokratsko ozračje i posvećenost političkih partija ovom pitanju, što često izostaje. Zahtjev za paritetom doprinosi ukupnom osjećaju ravnopravnosti muškaraca i žena, a time i građana i građanki u BIH. Podsjećamo da je uvođenje prve kvote 1998. godine svrstalo BIH među prvih deset zemalja u svijetu prema rezultatima izabranih žena. Tad smo bili u društvu najboljih: Švedska, Danska, Norveška, Finska, Njemačka i druge. Danas je BIH sa svojih 26,2% izabranih žena na 76 mjestu u svijetu.
Treba reći da danas trećina izbornih sistema u svijetu ima kvotu za manje zastupljeni spol (njih 87). Istraživanja u BIH su pokazala da bi paritet donio blago povećanje izabranih žena na lokalnom nivou i vrlo ograničeno povećanje na drugim nivoima. Zato bi naizmjenični poredak na listama itekako psihološki djelovao na izbor većeg broja žena. U prilog ovom zahtjevu je i zaključak CEDAW komiteta na 6. Periodični izvještaj BiH koji se odnose na učešće žena u političkom i javnom životu i zahtjev za povećanje kvote na 50%. Kao što je rečeno, nikada do sada nismo imali puni efekat kvote u izabranima. Kako bi procent od 40% bio dostignut, Inicijativa „Podijelimo odgovornost ravnopravno“ se opredijelila za zagovaranje prijedloga koji je iznesen u Analizi mogućih intervencija u izbornom sistemu BiH “Kako do 40% žena u zakonodavnim tijelima u BiH”[1] Sarajevskog otvorenog centra (2015), koji nalaže da se sa kompenzacionih listi stranaka nadomjesti nedostajući broj izabranih žena.
Poznato je da se u našem izbornom sistemu samo 70% mandata dodjeljuje strankama prema rezultatima izbora, a da se preostalih 30% mandata dodjeljuje sa kompenzacionih listi prema pravilima propisanim Izbornim zakonom. Kompenzacione liste ne idu na provjeru biračima, njih prave lideri stranaka i njima se osigurava ulazak u parlamente onih kadrova za koje su stranke najviše zainteresirane, a koji ne prođu na redovnim listama. Prijedlog da se sa ovih listi nadomjesti nedostajući broj izabranih žena do najmanje 40% pravi je izazov za političke stranke i mogućnost da i u praksi pokažu svoju deklarativnu opredijeljenost za ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca ne samo u parlamentima nego i ukupnom društvenom i političkom životu.
Zagovarački proces Inicijative je počeo slanjem pisama na veliki broj adresa u BIH: političkim strankama, organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama, pojedincima u akademskoj zajednici, kao i medijima. Pisma su poslata i Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona, kao i Komisiji za ravnopravnost spolova Parlamentarne skupštine BIH. U pismima je obrazložen prijedlog Inicijative i zatražena podrška, uz prijedlog za eventualnim sastankom radi dodatnih pojašnjenja. Naknadno su u ove dvije komisije Parlamentarne skupštine poslati i obrazloženi amandmani koje je izradio Adnan Kadribašić. Uz podršku FES-a su izrađeni i leci za promociju Inicijative, a kojima se koriste aktivisti i aktivistice i na društvenim mrežama, a i u različitim drugim aktivnostima.
Kakav je odjek?
Znakovito je ćutanje političkih stranaka. Niti jedna se nije zvanično očitovala o prijedlozima. Obavili smo zvanične razgovore, a na njihov zahtjev, sa ambasadoricom OSCE Kavalec, sa predstavnicama Westminster fondacije i britanske ambasade, sa zastupnicama Lepić i Baručija i niz pojedinačnih nezvaničnih razgovora. Snažnu podršku su dale ambasadorica Kavalec i zastupnice Lepić i Baručija. Vrlo ograničen interes su pokazali i mediji. U početku su priloge napravili TVSA i Radio FBIH, a nakon nedavno održane press konferencije ponovo TVSA, Radio BIH1, kao i radio TK.
Šta dalje?
Jasno je da je interes medija i cjelokupne javnosti usmjeren na pitanja koja su isplivala na površinu razgovora o reformi izbornog zakonodavstva, a to je legitimno predstavljanje naroda i izmjene koje jačaju integritet izbornog procesa. U isto vrijeme to je pokazalo uskostranačko gledanje na cjelokupan proces koji nije ostavio mogućnost za otvaranje široke lepeze pitanja koja bi mogla dovesti do dalje demokratizacije, uključujući i mogućnosti većeg izbora žena u parlamente i mogućnosti širokog uključivanja građanki i građana BIH u ostvarivanju i aktivnog i pasivnog biračkog prava. Zahtjevi koje je Inicijativa „Podijelimo odgovornost ravnopravno“ iznijela uveliko bi doprinijeli tom novom ozračju kojem težimo.
I pored činjenice da su diskusije o izmjenama izbornih pravila skoro pa potpuno zamrla, Inicijativa nastavlja sa svojim zagovaračkim procesom i poziva parlamentarne političke stranke da podrže njene prijedloge o ravnopravnom i ravnomjernom učešću žena i muškaraca u političkom životu u BiH, jer bez ravnopravnosti svih građana i građanki ne možemo se smatrati modernim demokratskim društvom koje teži ekonomskom osnaživanju i podizanju kvalitete života, a na putu ka EU.
*Sarajevski Otvoreni Centar, Helsinški Parlament Građana Banja Luka, Centar za mlade „KVART“ Prijedor, Fondacija CURE, Udruženje građana Budućnost Modriča, Forum Lijeve Inicijative, političarke Besima Borić (SDP BIH), Alma Kratina (DF), Sanja Renić (Naša stranka), Gordana Vidović (Seljačka stranka RS), Azra Okić (SDP BIH) i Senada Bosno (samostalna vijećnica), kao i Adnan Kadribašić, nezavisni ekspert.
[1] Analiza dostupna na: https://soc.ba/kako-do-40-zena-u-zakonodavnim-tijelima-u-bih-analiza-mogucih-intervencija-u-izbornom-sistemu-bih/
Stavovi izneseni u ovom tekstu, ne odražavaju nužno stavove članica Inicijative za monitoring evropskih integracija, kao ni same Inicijative.