Piše: Maida Zagorac
Filantropija, kao čin davanja za opšte dobro, prisutna je stoljećima. Ipak, u Bosni i Hercegovini tek posljednjih godina postaje tema ozbiljnije diskusije kroz zagovaračke inicijative koje ujedinjuju poslovni, civilni i javni sektor[1]. Iako je potrebno dodatno razvijati svijest o tome šta filantropija podrazumijeva i kako može doprinijeti društvu, građani, svjesno ili nesvjesno, pokazuju filantropski duh. Istraživanja pokazuju da kultura davanja u BiH raste, ali da su donacije i dalje primarno usmjerene na humanitarnu pomoć.
U današnjem društvu jedna od ključnih tema jeste zaštita ličnih podataka. Lične podatke koristimo u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga se oni sve češće prikupljaju, obrađuju i koriste u različite svrhe, uključujući i prikupljanje podataka pri procesu doniranja. Nerijetko osobe koje doniraju ne žele da informacije o njihovim donacijama budu javne ili da donacije budu povezane s njihovim imenom iz različitih razloga. Neki to čine zbog ličnih uvjerenja, neki iz skromnosti, vodeći se izrekom „Neka tvoja lijeva ruka ne zna šta čini desna“, a neki zbog zaštite svojih ličnih podataka ili drugih, njima poznatih razloga. S druge strane, organizacije ili grupe koje prikupljanjem i kasnijim usmjeravanjem donacija imaju za cilj djelovanje za opšte dobro odgovorne su da zaštite lične podatke donatora. Istovremeno su motivisane da stvore sigurno i podsticajno okruženje za sve one koji žele donirati, kao i za one koji žele svoje donacije ponoviti. Doniranje je proces u kojem se susreću povjerenje, zaštita ličnih podataka i transparentnost organizacija ili grupa koje donacije prikupljaju.
Evropska unija (EU) je još 2016. godine usvojila Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR), s ciljem jačanja zaštite pojedinaca u vezi s obradom i kretanjem ličnih podataka. U BiH, zaštita ličnih podataka uređena je Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH[2], a u skladu s evropskim standardima, krajem januara 2025. godine usvojen je i novi Prijedlog zakona na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koji dodatno harmonizuje ovu oblast s praksama EU. Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, određeno je da se on odnosi na na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica. Zakon ističe obavezu osiguranja bezbjednosti podataka i preduzimanja neopodnih tehničkih i organizacionih mjera da bi se osigurala zaštita i tajnost podataka.
U kontekstu djelovanja organizacija civilnog društva, poštivanje Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH jedan je od ključnih faktora za izgradnju i jačanje povjerenja građana. Također, organizacije civilnog društva moraju imati jasno definisan način prikupljanja, pohrane i korištenja podataka, pri čemu bi se trebali prikupljati samo podaci koji su zaista neophodni za postizanje jasno određenih ciljeva. Povjerenje građana, posebno prema organizacijama koje prikupljaju donacije, gradi se dugoročno, a njemu doprinose jasne i transparentne politike privatnosti, jasno komunicirani uslovi doniranja te adekvatne mjere sigurnosti i ograničenja pristupa informacijama. Pojedinci često doniraju iz lične želje da pomognu, a ne nužno radi javnog priznanja. U mnogim slučajevima anonimnost donatora proizlazi iz njihovih duboko ukorijenjenih vrijednosti, lične želje da pomognu onima u stanju potrebe ili da budu dio doprinosa široj društvenoj zajednici. Također, postoje i oni donatori koji žele izbjeći potencijalne pritiske ili zahtjeve za dodatne donacije. Zbog toga je iznimno važno da organizacije koje prikupljaju donacije osiguraju tajnost ličnih podataka te da ih koriste isključivo u svrhu za koju su ustupljeni, u skladu sa zakonom i povjerenjem koje im je ukazano.
Da svijest o potrebi zaštite ličnih podataka postoji, pokazuje primjer platforme Doniraj.ba, na kojoj se prikupljaju donacije za različite inicijative. Ova platforma donatorima nudi mogućnost da njihovo ime bude vidljivo ili da ostanu anonimni, u skladu s njihovom željom. Liste donatora prikazuju iznose prikupljenih donacija i imena samo onih donatora koji nisu tražili anonimnost, dok su kod onih koji jesu, vidljivi samo iznosi donacija. Također, na istoj platformi dostupni su Standardi transparentnosti i otvorenosti organizacija civilnog društva u BiH, kojima mogu pristupiti sve organizacije civilnog društva. Ovi standardi ukazuju na postojanje svijesti o važnosti transparentnog rada i pružaju osnovu za dalji razvoj i unapređenje u ovoj oblasti. S druge strane, raste i svijest građana o zaštiti ličnih podataka, što potvrđuju i zvanične prijave Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Agencija je istakla da je najveći broj prigovora podnesen protiv pravnih i fizičkih lica, dok javni organi dolaze odmah nakon njih. Predmeti zbog kojih su se vodili postupci najčešće se odnose na video nadzor, direktni marketing, objavljivanje ličnih podataka na službenim web stranicama raznih tijela, te neovlašteno davanje podataka trećim stranama.
Organizacije civilnog društva u BiH često djeluju u oblastima koje su zanemarene od strane institucija. Nerijetko iniciraju različite aktivnosti prikupljanja sredstava, ali i posreduju između donatora i usmjeravanja sredstava u svrhu za koju su ona namijenjena. Njihova ključna zadaća u tom procesu je očuvanje povjerenja, transparentnosti i zaštite ličnih podataka te privatnosti donatora i korisnika donacija, uz dosljedno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Adekvatan zakonski okvir, koji garantuje siguran i razumljiv pristup ličnim podacima, doprinosi sigurnijim praksama u prikupljanju i upravljanju ovim podacima, ali i jačanju kulture doniranja. Svijest o zaštiti ličnih podataka dovodi do praksi doniranja bez straha od zloupotrebe podataka, čime se povećava spremnost za filantropski angažman. Na taj način jača se ne samo opšti osjećaj lične sigurnosti, već i solidarnost u društvu kroz svaku novu donaciju.
[1] Više o filantropskim inicijativama: https://fondacijahastor.ba/portfolio-items/pravni-okvir-za-filantropiju/; https://www.klix.ba/vijesti/bih/fondacija-mozaik-pokrenula-projekat-pravni-okvir-za-filantropiju/210226063; https://rolify.com/lideri-buducnosti/ka-opcem-dobru-procitaj-analize-pravnog-okvira-za-dobrocinstvo/
[2] Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, (“Sl. glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.)
This project is financed with the contribution of the Ministry of Foreign Affairs and International Cooperation of the Italian Republic. The content of this document represents the views of its authors and in no way represents the position of the Ministry of Foreign Affairs and International Cooperation.
