Životna sredina – kada ako ne danas?

Maj, 2020.

Autorice: Erna Zilić, Ilhana Hindija i Merima Muhić

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zahtijeva od strana da razviju i ojačaju saradnju u oblasti zaštite životne sredine sa osnovnim zadatkom da zaustave daljnju degradaciju i počnu poboljšavati stanje životne sredine sa ciljem održivog razvoja. Bosna i Hercegovina nema zakon o zaštiti životne sredine na državnom nivou, niti državno tijelo koji se isključivo bavi životnom sredinom. Cjelodržavna strategija usklađivanja propisa s acquis-u EU u oblasti zaštite životne sredine usvojena je 2017. godine, a dopunjena je konkretnijim programima usklađivanja propisa u oblasti zaštite životne sredine u entitetima i Brčko Distriktu. Bosna i Hercegovina bi trebala u što skorije vrijeme uskladiti svoje propise sa acquis-om, te da pitanja zaštite životne sredine i klimatskih promjena budu usklađeni na svim nivoima vlasti i da se ojačaju instrumenti za njihovo efikasno sprovođenje. Jedan od glavnih prijedloga Evropske komisije jeste upravo gore navedeni.

Zaštita zraka i kvalitet zraka su u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta. Mreže za praćenje kvaliteta zraka postoje u oba entiteta, ali ne i u Brčko Distriktu. Zbog nedostatka sredstava za održavanje uređaja ne postoji potpuno i redovno praćenje svih parametara u Federaciji BiH. Potrebno je usvojiti planove za kvalitet zraka za područja gdje razine zagađivača prelaze granične vrijednosti. Primjer koliko još koraka mora da se napravi je i činjenica da je Sarajevo početkom 2020. bio najzagađenija prijestolnica u cijelom svijetu.

Evropska komisija je naglasila potrebu da se formaliziraju procedure imenovanja i funkcije državnih kontaktnih tačaka (eng. NFP) za Bosnu i Hercegovinu jer bi to omogućilo efikasnije i pravovremene provedbe konvencija o zaštiti životne sredine kojih je BiH potpisnica, a koje bi su odličan dodatak za nivo regulative na kojem institucije u BiH trebaju da budu. Također je posvećena pažnja potrebi da se započne sa implementacijom Pariškog sporazuma o klimatskim promjena, te ažurirati i provesti Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH, za koju imaju samo dva rezultata dostupna iz 2018. na projektnoj mapi na UNDP stranici. Bitan dio prijedloga je i razvijanje integriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana u skladu s preporukom Energetske zajednice. Posljednji podaci napredka su iz februara 2019. Rok za ispunjavanje ovih obaveza koji je BiH postavila je maj 2020.

Što se tiče kvalitete zraka, u Federaciji BiH samo su pojedini kantoni sproveli vlastite planove za zaštitu zraka, dok u Republici Srpskoj takve lokalne planove sprovodi samo Banja Luka. Upravljanje otpadom je također na entitetima i Brčko Distriktu, te Federaciji BiH provodi strategiju za razdoblje 2008-2018. U RS postoji strategija za upravljanje otpadom za period 20017-2026, ali se ona idalje ne sprovodi. Ono što otežava realizaciju strategija u ovoj oblasti jeste nedovoljno financijskih resursa, ali i manjak radne snage. Što se tiče kvalitete vode, i Federacija BiH i Republika Srpska sprovode svoje strategije, te je usklađivanje sa propisima acquis-a znatno napredovala. Također je važno napomenuti da se sprovodi akcioni plan za zaštitu od poplava u BiH koji je u razdoblju 2014-2021, ali poplave i dalje predstavljaju veliki problem za BiH svake godine. Kao što možemo primjetiti Bosna i Hercegovina je prihvatila preporuke i sprovodi određene strategije i akcione planove vezane za zaštitu okoliša. Ono što je važno istaći je i to da se ove strategije odvijaju na nivou dva entiteta i Brčko Distrikta, ali i da pojedine strategije uskoro prestaju važiti ili su prestale. Ono što je za Bosnu i Hercegovinu od izuzetne važnosti jeste da nastavi sprovoditi svoje strategije i u budućem periodu, te da ih bolje usavrši sa spomenutim preporukama Evropske komisije, ali i iskoristi neke od regulativna međunarodnih sporazuma koji se tiču životne sredine.

Ono što je Bosna i Hercegovina uradila po pitanju klimatskih promjena, jeste da je osnovala radnu grupu sa ciljem da radi na donošenju planova i strategija u oblasti klimatskih promjena na prijedlog Energetske zajednice iz 2018. godine. Bosna i Hercegovina također radi izvještaje o emisijama staklničkih plinova, koji su usvojeni i  dostavljeni Sekretarijatu UNFCCC-a 2017.godine. U oblasti zaštite životne sredine Bosna i Hercegovina ima dosta toga da radi i da postigne, jer situacija nije na zavidnom nivou unatoč svim spomenutim strategijama koje se sprovode. Glavni nedostatak naše zemlje jesu definitvno neusklađenost u nadležnostima u ovim oblastima – entiteti sprovode različite strategije – a  tu su također nedostaci financijskih sredstava i manjak volje i aktivizma među ljudima. Koliko su institucije odgovorne za sprovođenje propisa i prijedloga Evropske komisije, toliko je važna i svijest ljudi koja u Bosni i Hercegovini treba da bude na većem nivou. Bosna i Hercegovina je ipak ispunila određene zahtejeve i sprovela specifične strategije, koje je EU predlagala u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena. Da bi postigla veću učinkovitost i potpuno ispunila zahtjeve Bosna i Hercegovina treba maksimalno da se angažira u kreiranju novih akcionih planova i strategija, kao i da predstavi brigu o životnoj sredini kao aktuelan problem, kako ne bi nazadovala u izvršenju i usklađivanju propisa sa acquis-om.

Svi spomenuti prijedlozi su od koristi za državu i bez uzimanja u obzir put članstva, jer životna sredina je briga i problem svih stanovnika BiH.

Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.