Autorica: Vladica Radonja, studentica, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Bosna i Hercegovina, kao što znamo, predstavlja državu na putu ka priključenju Evropskoj Uniji. Da bi i stekla status kandidata za priključenje, i kasnije status ravnopravnog člana Evropske Unije, Bosna i Hercegovina ima pred sobom da ispuni mnoštvo zadataka. Međutim, kako stvari sada stoje, Bosna i Hercegovina ide jako sporo na tom, za nju, dugom i trnovitom putu. Uz sve izazove, postavlja se i pitanje životnog standarda. Za razumijevanje ovog pojma potrebno je prvo objasniti šta zapravo podrazumijeva termin životni standard. Drugo, kakav je uopšte životni standard naše države, a kakav u državama Evropske Unije? I na kraju, da li Bosna i Hercegovina svojim životnim standardom može da konkuriše ostalim državama čanicama Evropske Unije?
U teoriji ne postoji jedinstvena definicija životnog standarda. Uzimajući u obzir šira i uža shvatanja ovog pojma, životni standard se može definisati kao ukupnost materijalnih i društvenih uslova koji omogućuju određeni način života[1]. Te uslove čine svakodnevne stvari kao što su: stan, odjeća, prehrana, zadovoljavanje kulturnih, sportskih, rekreativnih potreba, prosvjeta, zdravstvo, higijena i slično. Može se posmatrati sa ličnog aspekta svakog pojedinca, te sa grupnog aspekta – životni standard građana Bosne i Hercegovine.
Da bismo razumijeli životni standard u Bosni i Hercegovini, treba početi od odnosa prosječnih primanja, na jednoj strani, i prosječne potrošnje, na drugoj. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH prosječna plata u Bosni i Hercegovini za prethodnu 2016.-u godinu 838 konvertibilnih maraka[2] (oko 424 eura). Pozitivna strana plata u Bosni i Hercegovini jeste da nivo u odnosu na prethodne godine ne opada (u 2015. i 2014.-oj prosječna plata je iznosila 830KM[3]). Međutim, i dalje se ne vidi značajni rast I poboljšanje stanja. Takođe, u poređenju sa drugim zemljama koje su slučne Bosni i Hercegovini, naša država ipak ne zaostaje mnogo, nego stoji rame uz rame sa Srbijom u kojoj je prosječna plata 374 eura, Crnom Gorom sa 488 eura, odnosno Albanijom sa 357 eura[4].
Na drugoj strani postoje svakodnevni rashodi, odnosno potrošnja u cilju zadovoljavanja potreba koje čine životni standard. Prema istraživanju koje je sprovedeno u 2015.-oj godini, četveročlana domaćinstva naše države u prosjeku troše mjesečno 1788,88 KM[5], pretežno na hranu i bezalkoholna pića (27,4%), stanovanje i energente (24,4%) i prijevoz (11,5%). Poređenjem prosječnih primanja i potrošnje, jasno proizilazi da skoro polovina primanja građana Bosne i Hercegovine odlazi uglavnom na egzistencijalne potrebe, koji svakako da čine standard, ali nisu jedini faktor u njegovom određivanju.
U odnosu na Bosnu i Hercegovinu stoji Evropska Unija, zamišljena kao velika socijalna država koja počiva na ideji države blagostanja. To podrazumijeva suverenu i civilizovanu državu, modernu državu u kojoj vladaju demokratija i pravo, životni standard dostojan čovjeka koji je u stanju da zadovolji sve potrebe. Bosna i Hercegovina je zemlja na svom putu ka priključenju Evropskoj Uniji.
Ako pogledamo podatke službene statističke agencije EU za 2015. godinu, na svakih 100 eura koje potroši prosječan stanovnik neke od država članica Evropske Unije – stanovnik Bosne i Hercegovine može potrošiti tek 38 eura[6]. Ova činjenica rangira BiH ispod svih ostalih država Zapadnog Balkana, osim Albanije čiji je prosjek nešto niži.
Ono što proizilazi iz navedenog jeste da ovakav rezultat govori o niskom životnom standardu i kvalitetu života građana Bosne i Hercegovine (ako ga poredimo sa standardom Evropske Unije). Ovu činjenicu potvrđuje i podatak da su plate nekih država Evropske Unije, npr. Luksemburg sa 3.149 eura ili Francuska i Njemačka koje su skoro izjednačene sa 2.180, osnosno 2.154 eura. U prilog tome ide i sam podatak da stanovnici Bosne i Hercegovine dosta više novca troše na hranu u odnosu na stanovnike Evropske Unije.
Ipak, treba realno sagledati stvari i uzeti u obzir i mnoge druge faktore koji utiču na formiranje životnog standarda godinama unazad. Osvrćući se na to kakva je istorijska pozadina Bosne i Hercegovine, te samu trenutnu scenu ne može se reći da građani Bosne i Hercegovine žive na ivici siromaštva. Naravno da žive neuporedivo skromnije u odnosu na stanovnike Evropske Unije, ali bolji životni standard ne podrazumijeva samo oblačiti skuplju garderobu ili putovati na luksuznija ljetovališta.
Iz svega navedenog, postavlja se pitanja da li je Bosna i Hercegovina država koja ima dovoljno visok životni standard koji je čini evropski konkurentnom državom? Sam pojam životnog standarda jeste jako široka oblast, koja se ne može samo sagledati kroz odnos prosječnih plata. Ipak, uzimajući sve gore navedene podatke, može se zaključiti da životni standard Bosne i Hercegovine iako nije na nivou standarda vodećih država Evropske Unije, ne treba mnogo kritikovati.
Svi smo svjesni da su ekonomiji Bosne i Hercegovine neophodne drastične reforme kako bi uspjela da podstakne privredni rast i razvoj, koji će posljedično dovesti i do povećanja samog standarda života, a samim tim i većih šansi za pridruženje Evropskoj Uniji. Pred Bosnom i Hercegovinom stoji i dalje dug i zahtijevan put, te niz mjera i zadataka koje Bosna i Hercegovina može i mora ispuniti.
Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ne označava nužno i stavove Inicijative za monitoring EU integracija u BiH
[1] Definicija termina životni standard – online riječnik
[2] Zvanični podatak Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna neto plata za 2016. godinu
[3] Zvanični podatak Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna neto plata za 2015. i 2014. godinu
[4] Podatak sa sajta www.b92.net
[5] Zvanični podatak Agencije za statisktiku Bosne i Hercegovine, Demografske i socijalne statistike – Anketa o potrošnji domaćinstva 2015. (objavljeno 21. 04. 2017, Sarajevo)
[6] Zvanični podatak Eurostata (Statistički ured Evropskih zajednica)