Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine predstavila je Alternativni izvještaj o napretku BiH u ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za period april 2023.- juli 2024. godine. Alternativni izvještaj, koji je rezultat višemjesečnog rada organizacija civilnog društva iz cijele BiH, ukazuje na zabrinjavajuće trendove, koji dovode u opasnost funkcionisanje postojećeg pravnog okvira, kao i kašnjenje u donošenju ključnih zakona, te uspostavljanju pravnog okvira u skladu sa evropskim standardima, posebno u reformi pravosuđa, antikorupcijskim zakonima, te zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Kratkotrajni zamah, obilježen odlukom Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora između BiH i Evropske unije iz marta 2024. godine, nije rezultirao usvajanjem i implementacijom reformskih zakona, nego se nastavilo s opstrukcijama i obesmišljavanjem zakona i izmjenama u posljednji čas.
S tim u vezi, Inicijativa u izvještaju naglašava da BiH nije usvojila novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, čime nije ispunjen prioritet 6 iz Mišljenja Evropske komisije. Proces izrade novog zakona o VSTV-u obilježila je netransparentnost, kao i pokušaj uvođenja dodatnih etničkih kriterija pri izboru nosilaca pravosudnih funkcija, na što je, pored organizacija civilnog društva, upozorila i Venecijanska komisija.
Usvajanje novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa donijelo je određena poboljšanja, ali su izmjene u posljednjem trenutku omogućile prostor za opstrukcije. Komisija za odlučivanje po sukobu interesa, koja bi trebala nadzirati primjenu zakona, još uvijek nije funkcionalna, dok se u Federaciji BiH čeka na novi zakon od 2013. godine.
Izvještajem su istaknuti zabrinjavajući trendovi u odnosu na poštivanje osnovnih prava i sloboda, posebno u Republici Srpskoj. Posebno zabrinjavajuće su usvojene izmjene Krivičnog zakonika radi rekriminalizacije klevete, kao i pokušaj usvajanja tzv. zakona o stranim agentima tokom 2024. godine, koji bi suzio prostor za djelovanje civilnog društva te branitelja i braniteljica ljudskih prava. Također, zabrinjavajuća je pojava antirodnih pokreta, kao i porast nasilja nad ženama, posebno najtežeg oblika – femicida.
Efikasnost pravosuđa i policije u zaštiti slobode medija i sigurnosti novinara nije se drastično povećala, iako su formirane „kontakt tačke“ u policiji i pravosuđu, odnosno osobe odgovorne za bilježenje slučajeva prijetnji novinarima, pokretanje hitnih istraga i vođenje evidencije o broju napada.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH naglašava potrebu za hitnim reformama i usklađivanjem zakonodavstva sa evropskim standardima kako bi BiH napredovala ka EU integracijama. Nalazi izvještaja jasno pokazuju da institucije u BiH u izvještajnom periodu nisu iskoristile priliku da usvajanjem kvalitetnih reformi, usklađenih sa evropskim standardima, opravdaju odluku Evropskog vijeća o otvaranju pregovora.
Inicijativa poziva institucije na svim nivoima vlasti u BiH na transparentnost u zakonodavnim procesima, jačanje pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i zaštitu ljudskih prava, te osiguravanje slobode medija, kako bi zemlja ispoštovala svoje ustavne i međunarodne obaveze i time se približila punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji.
