Nakon što je BiH pristupila reformama koje su temelj za pristupanje Evropskoj uniji, pitanje dvostrukog ili višestopnog oporezivanja, ponovo je pokrenuto. U međuvremenu, u Republici Srpskoj je uveden ovakav način oporezivanja, a Federacija BiH razmatra da se sa ovom praksom krene najkasnije od marta ove godine.
U demokratskom društvu uloga policije ima za cilj održavanje javnog reda i mira, prevenciju i represiju kriminala, zaštitu osnovnih prava i sloboda i bilo kakav drugi vid koordiniranih aktivnosti sa građankama i građanima.
Ovim zakonom, BiH se približila standardima koji su osnov za borbu protiv diskriminacije i gotovo da nema razlike, kada je u pitanju zakon, između onih u Uniji i postojećeg u BiH.
Uzbunjivači su najefikasniji izvor u otkrivanja korupcije. Ukoliko u nekoj kompaniji, ili instituciji postoji samo jedna odgovorna osoba koja je spremna da govori, to je značajnije od istrage stotine policajaca_ki, a informacije do kojih takva osoba može doći, ne može niti jedna agencija
Period koji slijedi će definitivno pokazati pravo lice novog Zakona. Ono što se u ovom momentu zna zasigurno, jeste da će zakonsko rješenje koje se priprema u Republici Srpskoj, poslodavcima_kama dati mnogo veća ovlašćenja, a radnicima_ama još više uskratiti prava.
U ovom momentu, besplatna pravna pomoć je regulisana kroz niz različitih zakona, koji nisu usaglašeni i koji se bitno razlikuju, počev od entiteta, preko kantona. Pošto jedinstvenog zakona nema, niži nivoi vlasti su radili na sopstvenim.
S ciljem osiguranja ostvarivanja koncepta dobrog upravljanja, institucije vlasti obavezne su osigurati javnost svog rada na način da pravovremeno i opširno informišu javnost o svojim aktivnostima, odgovore na potrebe građana i građanki, te osiguraju pristupačnost i transparentnost.
Bosna i Hercegovina će biti još daleko od reformske agende, i to one koja će garantovati da sve svoje građane i građanke tretira kao ravnopravne.
VSTV-ov zadatak je bila uspostava efikasnog sudskog sistema i tužilačke funkcije na razini Bosne i Hercegovine, te Brčko distrikta BiH, budući da su entiteti, u tom trenutku, ostali sa izdvojenim VSTV-ovima.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Sporazum) između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) stupio je na snagu 1. juna 2015. godine, nakon što su Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH potvrdili i usvojili Izjavu o opredijeljenosti institucija BiH za sprovođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU, u skladu sa Zaključcima Vijeća za vanjske poslove EU.
Prva faza u pregovorima o pristupanju u Evropsku uniju koju je potrebno provesti prije samog sadržajnog početka pregovora je pregled i analiza usklađenosti zakonodavstva države kandidatkinje sa pravnom stečevinom Evropske unije (tzv. screening).
Zaokret u političkoj stvarnosti zemlje dovela je do dramatične polarizacije stavova koji dolaze, kako iz političke, tako i ekspertske baze, u ovisnosti o tome da li mišljenja dolaze iz ovog ili onog bosanskohercegovačkog entiteta.