Piše: Rasim Ibrahimagić Od ukidanja diskriminacije do ekonomskih reformi Posljednjih nekoliko godina, kao uslov svih uslova za napredak Bosne i Hercegovine na svom evropskom putu prvenstveno se nametalo pitanje izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. Rješavanje pitanja diskriminacije u Bosni i Hercegovini je bila tema … Continued
Kada sagledamo postavljene obaveze, zapravo se može zaključiti da ‘konstitutivnost’ kao pojam svojstven našem sistemu, premda se pojavljuje kao kategorija koja donosi privilegije većinskoj grupi, on ipak nije efikasan mehanizam u segmentima gdje brojnost skupine utiče na stepen ostvarenih prava.
Privremeni sporazum je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njime se najvećim dijelom reguliraju pitanja trgovine i transporta između Evropske unije i države potpisnice Sporazuma.
Od države kandidatkinje očekuje se da na temelju analize pokaže hoće li moći u potpunosti prihvatiti pravnu stečevinu Europske unije u pojedinom poglavlju pregovora i uskladiti uočene razlike u zakonodavstvu.
Ženevskim sporazumom iz 2006. godine, sve evropske zemlje prihvatile su obavezu da će do 17. juna 2015. godine izvršiti prelazak sa anlognog na digitalni signal emitovanja. Iako je BiH kao potpisnica ovog Sporazuma imala dovoljno vremena da završi proces digitalizacije (od 17.06.2006. do 17.06.2015), taj proces u našoj zemlji još uvijek nije ni počeo. Sada je već sasvim jasno da će od 17. juna u BiH biti ukinut analogni signal. Upućeni tvrde da razloge za ovo stanje treba potražiti jedino u politici.
Zakonom o zaštiti prava nacionalnih manjina propisane su obaveze države da štiti i poštuje, etnički, kulturni, jezički i vjerski identitet svakog pripadnika svih sedamnaest (17) nacionalnih manjina u BiH.
Obrazovanje u BiH se ne mijenja – dvadeset godina nakon završetka rata u osnovnim i srednjim školama metode poučavanja nisu evoluirale – još uvijek nastavno osoblje predaje, djeca zapisuju i poslije toga reprodukuju kroz pismeno ili usmeno ispitivanje.
Nacrt Zakona o javnosti rada neprofitnih organizacija najnoviji je korak vladajućih stranaka u Republici Srpskoj ka apsolutizaciji vlasti SNSD-a, nakon “kupovine” poslanika i sa njim povezanog isljeđivanja novinara, usvajanja Zakona o javnom redu i miru te izrade prijedloga novog Zakona o javnom okupljanju.
Odsutnost žena iz vlada, koje u političkom sistemu BIH itekako imaju začajan (ako ne i najznačaniji) uticaj na procese donošenja odluka, se godinama problematizira, ipak do sada nisu uspostavljeni mehanizmi kako bi se stanje unaprijedilo.
Evropska unija je 2010. godine usvojila Strategiju Evropa 2020 s ciljem da se pomogne zemljama EU da izađu jače iz ekonomske krize, kako bi Evropa postala pametna, održiva i inkluzivna ekonomija sa velikim nivoom zapošljavanja, produktivnosti i socijalne kohezije, što podrazumijeva tri prioriteta ove Strategije.
Prije nego što postane dio Evropske unijie, Bosna i Hercegovina mora da ispuni uslov koji se tiče slobode medija.
Na putu integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, povratak interno-raseljenih lica predstavlja jedan od izazova, posebno zbog činjenice da uključuje pitanja brojnih statusnih prava lica koja se vraćaju u prijeratna mjesta prebivališta.