Objavljeno na portalu interview.ba, juni 2019. LINK
„Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima provedbom OSCE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, te osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka, kao i održati izbore u Mostaru“, ovako glasi prvi zadatak Europske komisije od njih 14 koje će bosanskohercegovačke vlasti u narednom periodu morati uraditi kako bi se izdala preporuka za otvaranje pregovora o pristupanju naše države Europskoj uniji. Rasim Ibrahimagić iz Inicijative za monitoring europskih integracija, kazao je za Interview.ba da su za ostvarivanje prvog zadatka potrebne izmjene izbornog zakona BiH.
– Ne mislimo sad na politička pitanja poput izbora članova Predsjedništva BiH i slično, već bukvalno ovaj procesni dio gdje su uočeni nedostaci u radu pojedinih tijela za provođenje izbora poput biračkih odbora. Zatim, osiguranje da se izborni proces provedi tako da rezultati odražavaju stavove ljudi koji su glasali, odnosno da se na neki način i tehnički i informaciono unaprijedi taj izborni proces – rekao je.
S druge strane profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković smatra da mišljenje Evropske komisije prvi put do krajnjih konsekvenci dovodi u pitanje samo dejtonsko ustavno uređenje Bosne i Hercegovine u dva ključna aspekta.
– Prvi aspekt se odnosi na problematiziranje dominacije etničkog političkog predstavljanja koje isključuje i relativizira individualna ljudska i politička prava kao fundamentalne demokratske vrijednosti Europske unije. Drugi aspekt se odnosi na problem formalne alokacije nadležnosti između države i nižih razina teritorijalne organizacije vlasti. Decentralizirana država nije sporna, ali država u funkcionalnom pogledu mora preuzeti dodatne nadležnosti kako bi se mogla integrirati u europski upravni prostor. To je poruka Europske komisije – naveo je Sadiković.
Netransparentno financiranje političke stranke
Kada je u pitanju financiranje političkih stranaka, Ibrahimagić navodi kako još uvijek imamo problem koji se tiče djelomično netransparentnog financiranja.
– Zakon još uvijek nije usklađen s europskim standardima, tako da još uvijek nemamo dobar način uvida u to ko su ljudi koji doniraju političkim partijama svoj novac, na koji način partije troše taj novac, koliki su budžeti – kazao je.
Dodao je kako je skoro objavljen podatak da su protiv većeg broja političkih partija izrečene kazne od Centralne izborne komisije BiH zbog toga što su kao donacije dobivali novac od poduzeća koja zapravo dobivaju tendere.
Sadiković dijeli isto mišljenje, te navodi da u nedostatku vladavine prava političke stranke imaju moć koja im zapravo ne bi trebala pripadati.
– Problem je u tome što političke stranke kao subjekti odlučivanja ne pokazuju politički volju da se to pitanje uredi izmjenama zakonodavstva koje uređuje tu oblast – istaknuo je.
Mostar isključivo pitanje političke volje
Rješenje za izbore u Mostaru postoji, ali naši sugovornici su mišljenja da je prije svega potrebna politička volja.
– Grad Mostar je nakon rata prošao kroz različite faze administrativne i teritorijalne (re)organizacije, ali nije u funkcionalnom smislu integriran kao jedinstvena urbana i gradska cjelina. Ne postoji politička volja ključnih političkih aktera u entitetu Federacija BiH da se do rješenja dođe – istaknuo je Sadiković.
Da odgovornost leži u političarima potvrdio je i Ibrahimagić, koji je kazao da su za dugogodišnji problem neodržavanja izbora u Mostaru inicijalno najviše krivi SDA i HDZ.
– Postoji realan kapacitet i izvan tih stranaka da se pokrenu pitanja s mrtve tačke. Međutim, nema nikakvog prijedloga ni s bilo koje strane i zapravo na neki način sad možemo reći da tu odgovornost dijele i drugi politički subjekti koji sudjeluju u zakonodavnim organima vlasti – kazao je Ibrahimagić.
Prema njegovom mišljenju kandidatski status BiH nije realno očekivati do kraja ove godine zato što će se EU prvo sama sa sobom baviti u narednih nekoliko mjeseci, a da tendencije koje su trenutno na političkoj situaciji u BiH nam govore da se vlast neće vjerojatno formirati u nekom skorijem vremenu, što znači da se neće ni početi raditi na ovim prioritetima.
– S druge strane, Europsko Vijeće će ovo mišljenje Europske komisije razmatrati nakon što se formira vlast. U tom mišljenju Europska komisija nije ni predložila kandidatski status za BiH, što znači da će krajem godine na samitu, odnosno Europskom vijeću ako mi do tada formiramo vlast, biti razmatrano mišljenje Europske komisije, a tek nakon toga slijedi period kada se prati realizacija ovih 14 prioriteta. To znači da mi u nekom najoptimističnijem scenariju možemo očekivati da Europska komisija u sklopu narednog paketa za proširenje, dakle za godinu dana u dijelu koji se tiče BiH predloži Europskom Vijeću kandidatski status – zaključio je Ibrahimagić.