Bosna i Hercegovina nije ostvarila značajniji napredak ni u jednoj od 19 oblasti koje smo analizirali u Alternativnom izvještaju o napretku BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji za period 2025/2026. godine. U deset oblasti zabilježeno je nazadovanje, u sedam ograničen napredak, dok u dvije nije bilo promjena. Ovakvi nalazi potvrđuju da je proces evropskih integracija u BiH u ozbiljnom zastoju, uprkos političkoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
U izvještaju, koji smo predstavili danas, ukazujemo na izostanak suštinskih reformi, nedostatak političke odgovornosti i kontinuirano slabljenje institucija u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije, ljudskih prava, slobode medija i funkcionisanja demokratskih institucija. Bosna i Hercegovina nije uspjela uspostaviti funkcionalne pregovaračke strukture niti osigurati provođenje ključnih reformi koje bi je približile članstvu u Evropskoj uniji.
Posebno zabrinjava činjenica da zakonski pomaci u oblasti zaštite ljudskih prava često ne donose stvarne promjene u životima građana i građanki. Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka ukazala je na to da je u Federaciji BiH napravljen određeni iskorak uvođenjem krivičnog djela femicida u Krivični zakon, kao i usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja. Međutim, nova zakonska rješenja nisu spriječila nova ubistva žena.
To ponovo otvara pitanje primjene zakonskih mjera zaštite, posebno zabrane prilaska žrtvama nasilja i kontrole posjedovanja oružja.
„U Sveučilišnoj bolnici u Mostaru nastavljena su molitvena bdijenja za spas nerođene djece, uprkos preporuci Gender centra Federacije da se takva okupljanja moraju jasno zakonski regulisati kako bi se omogućio nesmetan i neutralan pristup zdravstvenim uslugama“, navela je Dardić.
Ni u oblasti prava LGBT osoba nije ostvaren potreban napredak. Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava LGBT osoba nije usvojen, dok je prethodni samo djelimično realizovan. Pravno priznanje istospolnih zajednica i dalje ne postoji ni u jednom dijelu BiH, čime su osobama u istospolnim zajednicama uskraćena brojna prava iz oblasti porodičnog života, nasljeđivanja i roditeljstva. Istovremeno, dok je u Republici Srpskoj stupio na snagu Zakon o privremenom izdržavanju djece, u Federaciji BiH takvo zakonsko rješenje još uvijek ne postoji.
U oblasti borbe protiv korupcije i funkcionisanja institucija suočavamo se s ozbiljnim nedostacima. Edo Kanlić iz Transparency Internationala u BiH upozorio je da je proces evropskih integracija praktično mrtav, između ostalog i zbog nefunkcionalnosti struktura koje bi trebale koordinirati ovaj proces.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema imenovanog glavnog pregovarača niti IPA koordinatora, iako je pretpristupna pomoć Evropske unije značajna za realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata. Istovremeno, BiH je jedina država Zapadnog Balkana koja još uvijek nije zvanično pristupila Planu rasta, jer nije potpisala ni ratifikovala sporazume o instrumentu i zajmu.
Time je dovedeno u pitanje korištenje približno milijardu eura namijenjenih Bosni i Hercegovini. Ukoliko BiH ne pristupi Planu rasta do kraja godine, mogla bi izgubiti pristup sredstvima u iznosu od 373 miliona KM.
Dodatni problem predstavlja neadekvatna primjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Podzakonski akti još uvijek nisu usvojeni, u Federaciji BiH ne postoji tijelo zaduženo za provođenje zakona, dok su problemi prisutni i u Republici Srpskoj. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije ne ostvaruje svoju koordinirajuću ulogu u usklađivanju aktivnosti na svim nivoima vlasti.
Ni u oblasti pravosuđa nije ostvaren napredak koji bi omogućio jačanje nezavisnosti i odgovornosti pravosudnih institucija. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić upozorila je da zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Sudu BiH ni nakon dvije godine nisu usvojeni, što ukazuje na nedostatak političke volje za provođenje ključnih reformi.
Posebno zabrinjavaju nedostaci u radu nezavisnih mehanizama unutar pravosuđa, uključujući imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija i disciplinsku odgovornost.
„Ono što suštinski otvara pitanje je da li u stvari institucije zaista žele nezavisno pravosuđe, jer vidimo da politička volja nedostaje u smislu jačeg unapređenja nezavisnih mehanizama unutar pravosuđa“, istakla je Bičakčić.
Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca nema potrebne kapacitete za efikasan rad, dok je VSTV donošenjem pravilnika koji se odnosi na provjeru imovinskih kartona dodatno oslabilo sistem nadzora i nezavisnost ovog mehanizma.
Izostaju i konkretni rezultati u procesuiranju visoke korupcije. Tokom 2025. godine podignuto je svega šest optužnica za visoku korupciju, što dodatno potvrđuje ozbiljne nedostatke u institucionalnoj odgovornosti.
U oblasti slobode izražavanja također nije ostvaren napredak, dok su u pojedinim segmentima zabilježeni konkretni koraci unazad. Maida Čulahović iz organizacije Zašto ne ukazala je na izostanak suštinskog napretka u transparentnosti medijskog vlasništva, regulisanju online prostora i suzbijanju dezinformacija, kao i u osiguravanju nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije.
Online platforme i dalje se koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija, dok postojeći mehanizmi samoregulacije imaju ograničen efekat. Nedostatak političke volje i dalje onemogućava uspostavljanje efikasnijih rješenja i jačanje institucionalnih nadležnosti na državnom nivou.
Na ozbiljan zastoj u evropskim integracijama ukazala je i Aurelie Valtat, šefica Odjela za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje Delegacije Evropske unije u BiH, ocijenivši da se zemlja udaljava od svog evropskog puta.
Posebno je istakla da BiH još uvijek nije iskoristila nijedan euro iz Plana rasta, zbog čega posljedice već osjećaju građani kroz propuštene mogućnosti za unapređenje škola, bolnica, infrastrukture, digitalizacije, transportnih i energetskih koridora.
Pozivamo domaće političke aktere i institucije da preuzmu odgovornost za zastoj u evropskim integracijama i konačno počnu ispunjavati obaveze koje su preuzeli na evropskom putu. Političke izjave o evropskoj budućnosti BiH ne mogu zamijeniti konkretne reforme, funkcionalne institucije i rezultate koji će biti vidljivi građanima i građankama.
Alternativni izvještaj za period 2025/2026. godine pripremilo je 11 organizacija civilnog društva okupljenih u Inicijativi za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Njime nastavljamo nezavisno praćenje evropskih integracija i ukazivanje na propuste institucija u ispunjavanju reformskih obaveza.
Preuzmite publikaciju na BHS jeziku ovdje.
