Piše: Rasim Ibrahimagić
Sarajevo, decembar 2015.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Sporazum) između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) stupio je na snagu 1. juna 2015. godine, nakon što su Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH potvrdili i usvojili Izjavu o opredijeljenosti institucija BiH za sprovođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU, u skladu sa Zaključcima Vijeća za vanjske poslove EU. Ovaj Sporazum uspostavlja blisko partnerstvo između EU i BiH, produbljući političke, ekonomske i trgovinske veze između dvije strane Sporazuma, te će od sada on biti glavni okvir koji uređuje odnose između EU i BiH, a sa ciljem da dodatno pripremi zemlju za buduće članstvo u EU.
Sporazumom se uređuju (prema poglavljima): opšti principi; politički dijalog; regionalna saradnja; slobodno kretanje robe, kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga, kretanje kapitala; usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila konkurencije; pravda, sloboda i sigurnost; politike saradnje; finansijska saradnja; institucionalne, opšte i završne odredbe. Potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma, BiH ima između ostalog pravnu obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa EU pravnom stečevinom (tzv. acquis communautaire), te se na osnovu Sporazuma osnivaju zajednički organi za praćenje provođenja Sporazuma i razmatranje svih pitanja od obostranog interesa: Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje i pododbori, te Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. Funkciju glavnog operativnog partnera institucijama Evropske komisije u Procesu stabilizacije i pridruživanja ima Direkcija za evropske integracije (DEI) koja priprema i vodi procese uspostave struktura zaduženih za provođenje Sporazuma, te je zadužena za koordinaciju na stručnom (tehničkom) nivou.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje (Vijeće) čine predstavnici EU s jedne strane[1], te ministri Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kao predstavnici BiH s druge strane. Kada su u pitanju predstavnici BiH u ovom zajedničkom tijelu, njih odlukom imenuje Vijeće ministara BiH. Zadatak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje je da nadzire primjenu i provođenje Sporazuma, te će u okviru toga razmatrati sva važna pitanja koja se pojave u okviru Sporazuma i sva druga bilateralna i međunarodna pitanja od obostranog značaja (EU i BiH).
Vijeće će se sastajati na odgovarajućem nivou u redovnim razmacima i kada to okolnosti zahtijevaju, a sav politički dijalog će se odvijati prvenstveno u okviru ovog Vijeća. Vijeće donosi svoj poslovnik kojim bliže uređuje način rada ovog tijela, a samim Vijećem će naizmjenično predsjedavati predstavnik EU i predstavnik BiH u skladu sa odredbama koje se utvrde u ovom poslovniku.
Kako bi se postigli ciljevi Sporazuma o stabilizaciji i pridrživanju, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ovlašteno je da donosi odluke u okviru ovoga Sporazuma, naravno u slučajevima koji su u njemu utvrđeni. Donesene odluke obvezujuće su za obje strane koje moraju preduzeti mjere neophodne za provođenje tih odluka. Vijeće također može davati odgovarajuće preporuke, ali sve svoje odluke i preporuke sastavlja na temelju dogovora BiH i EU kao strana potpisnica Sporazuma.
Republika Hrvatska je za potrebe procesa stabilizacije i pridruživanja usvojila poseban zakon[2] kojim je definisan način donošenja odluka iz nadležnosti Vijeća, a u skladu sa Sporazumom. Vlada Republike Hrvatske je bila ta koja je dobila nadležnost da utvrdi stav po pitanju donošenja odluka i preporuka unutar Vijeća, a prijedlog stava je izrađivalo tijelo državne uprave u čiji djelokrug ulazi pitanje koje je predmet odlučivanja u Vijeću, te ga je upućivalo Ministarstvu za evropske integracije, Ministarstvu vanjskih poslova i Uredu za zakonodavstvo Vlade na mišljenje. Hrvatski Sabor je ovim zakonom osigurao svoju ulogu u cjelokupnom procesu tako što je Vlada prije donošenja odluke o zauzimanju stava bila dužna dostaviti Saboru prijedlog odluke i prijedlog svog stava radi donošenja zaključka.
Odbor za stabilizaciju i pridruživanje
Uobičajeno je da do završetka procesa ratifikacije Sporazuma na snazi bude Privremeni sporazum kojim se osnivanju organi za praćenje njegovog provođenja, a to su Privremeni odbor i pododbori. BiH je sa EU potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008., a Privremeni sporazum stupio je na snagu 1. jula 2008. godine. Na osnovu Privremenog sporazuma, u oktobru 2008. godine uspostavljen je Privremeni odbor i pet pododbora: Pododbor za trgovinu, industriju, carine i poreze, Pododbor za poljoprivredu, sigurnost hrane i ribarstvo, Pododbor za unutrašnje tržište i konkurenciju, Pododbor za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, Pododbor za transport, okoliš, energiju i regionalni razvoj.
Nakon završetka procesa ratifikacije Sporazuma i njegovog stupanja na snagu, Privremeni odbor i pododbori će uz potrebno tehničko-pravno prilagođavanje postati dijelom novih struktura zaduženih za provođenje Sporazuma, tj. prerastaju u institucionalnu strukturu za praćenje provođenja Sporazuma (Odbor za stabilizaciju i pridruživanje i pododbori), te se uspostavljaju još dva pododbora, i to: Pododbor za pravosuđe i unutrašnje poslove i Pododbor za inovacije, tehnološki razvoj i socijalnu politiku. Ovdje je važno napomenuti da određeni rokovi za realizaciju obaveza iz Privremenog sporazuma, a koji se tiču pitanja iz oblasti trgovine, ne prestaju da teku, već su nastavili svoj tok i nakon ratifikacije Sporazuma, odnosno njegovog stupanja na snagu.
Samo uspostavljanje Odbora za stabilizaciju i pridruživanje je zadatak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, koje bi trebalo svoj prvi sastanak održati do kraja 2015. godine na kojem bi se Odbor uspostavio. Odbor će se slično kao i Vijeće sastojati od predstavnika Vijeća Evropske unije i predstavnika Evropske komisije, sa jedne strane, te predstavnika Vijeća ministara BiH, s druge strane. Vijeće ministara BiH imenuje predstavnike za članove Odbora, tako što donosi Odluku o uspostavi Komisije za evropske integracije u sastavu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Zadatak Odbora je da Vijeću pomagaže u izvršavanju njegovih dužnosti, te u tu svrhu Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje donosi odluku kojom reguliše način rada Odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Odbor će prije isteka prve godine od stupanja na snagu Sporazuma osnovati odgovarajuće pododbore, a sve do tada će na primjeni i provođenju djelovati postojeće strukture osnovane Privremenim sporazumom.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje
Još jedan organ za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na kojem će se odvijati politički dijalog na parlamentarnom nivou je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. On služi kao zajednički forum za razmjenu stavova poslanika Evropskog parlamenta i zakonodavne vlasti zemlje potpisnice Sporazuma, u našem slučaju poslanika Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Parlamentarni odbor će se sastajati u vremenskim razmacima koje sam utvrdi te će donijeti svoj poslovnik o radu. Njime će naizmjenično predsjedavati član Evropskog parlamenta i član Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa odredbama poslovnika. Parlamentarna skupština BiH je u septembru imenovala dvanaest članova Parlamentarnog odbora koji će učestvovati u radu ovog odbora bez naknade za rad.
Parlamentarni odbor je konstituisan zajedničkom sjednicom članova Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, te članova Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Sjednica je održana 5. i 6. novembra 2015. godine, te je raspravljano o javnim finansijama, regionalnoj saradnji BiH sa susjednim zemljama, zaštiti ljudskih prava i sloboda, kao i o suočavanju EU i BiH sa izbjegličkom krizom. Politički dijalog je već naišao i na svoju prvu prepreku, s obzirom da učesnici ove prve sjednice nisu postigli dogovor u vezi sa usvajanjem Poslovnika o radu Parlamentarnog odbora, u dijelu koji se odnosi na način donošenja odluka u ovom zajedničkom tijelu Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta. Dogovoreno je da se naredna sjednica Parlamentarnog odbora održi 8. i 9. juna 2016. godine u Strazburu.
[1] EU je u ovom Vijeću predstavljena sa članovima Vijeća Evropske unije i članovima Evropske komisije.
[2] Zakon o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica i Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice
Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu su stanovišta autora, ne nužno i Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.